Novi Zagreb
Novi Zagreb je dio grada Zagreba izgrađen poslije Drugoga svjetskog rata južno od rijeke Save. Po upravnoj podjeli iz 1999. sastoji od tri gradske četvrti: Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad i Brezovica.[1] Novi Zagreb je poznat po nekoć modernim visokourbaniziranim naseljima, Zagrebačkom velesajmu, hipodromu, novoj sportskoj areni i jezeru Bundek, a u njemu se nalazi i Muzej suvremene umjetnosti.
Sa središtem grada povezan je tramvajskom prugom te brojnim autobusnim linijama. Savu prema Novom Zagrebu premošćuju tri cestovna mosta – Jadranski most na zapadu (izgrađen 1981.), središnji Most slobode (1959.) te Most mladosti (1974.) na istoku. K njemu vode i stari, sada pješački Savski most iz 1938. te željeznički (zeleni) most iz 1939.
Poštanski brojevi novozagrebačkih dijelova grada Zagreba su 10010 (istok) i 10020 (zapad).
Povijest uredi
Početkom izgradnje stambenih naselja drži se planirana gradnja sjevernoga dijela naselja Savski gaj 1957. godine. Prvo cjelovito rješenje stanovanja, javnih sadržaja i trgovačkih podcentara bio je plan zone Trnsko. Autori urbanističkog projekta bili su Zdenko Kolacio, Mirko Maretić, Josip Uhlik, te hortikulture Mira Wenzler-Halambek 1959. – 1960. godine. Poslije njega slijedio je plan za izgradnju naselja Zapruđe, čije je urbanističko rješenje izradio Josip Uhlik 1962. – 1963. godine.[2][3]
Godine 1965., završen je elaborat Urbanističkog plana grada Zagreba, kojim su bile zacrtane smjernice razvoja grada za daljnjih 30 godina. Podižu se naselja Remetinec i Botinec, a 1969. prema planu Borisa Brnčića i Josipa Uhlika naselje Siget.[2] U sedamdesetim godinama 20. st. grade se naselja Utrina, Travno, Dugave, Sloboština i dr.
Tramvajski prsten u Novom Zagrebu je izgradilo ugledno hrvatsko građevinsko poduzeće GRO Vladimir Gortan.[4]
Dijelovi Novog Zagreba uredi
Naselja nastala projektiranjem Novog Zagreba uredi
- Kajzerica
- Zagrebački velesajam
- Središće
- Zapruđe
- Savski gaj
- Trokut
- Trnsko
- Siget
- Sopot
- Utrina
- Travno
- Dugave
Naselja integrirana u područje Novog Zagreba uredi
Zanimljivosti uredi
Izvori uredi
- ↑ Grad Zagreb – Mjesna samouprava. Pristupljeno 30. rujna 2020.
- ↑ a b Zagrebački leksikon (knjiga druga). "LZMK", Zagreb 2006. godina, str. 129–130.
- ↑ Povijest zagrebačkih naselja (ZG portal). Pristupljeno 30. rujna 2020.
- ↑ Časopis Građevinar 54 (2002) 4 Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. srpnja 2007. (Wayback Machine) Iz povijesti graditeljstva – Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)