Nuklearna elektrana Emsland
Nuklearna elektrana Emsland je nuklearna elektrana u okrugu Emsland, u njemačkoj saveznoj pokrajini Donja Saska. U blizini se nalazi Nuklearna elektrana Lingen, koja je zatvorena. Jedan nuklearni reaktor (tlačni reaktor PWR) ima 193 nuklearna gorivna elementa ili ukupno 103 tone nuklearnog goriva. Operator Nuklearne elektrane Emsland je tvrtka RWE Power AG. On se smatra najsigurnijim nuklearnim reaktorom u Njemačkoj, iako je i on imao čitav niz nezgoda i kvarova, što se vidi iz donje tablice:
| Nuklearna elektrana Emsland | |
 Nuklearna elektrana Emsland | |
| Osnovni podaci | |
| Koordinate | {{{koordinate}}} |
| Zemlja | Njemačka |
| Operator | KKW Lippe-Ems |
| Početak izgradnje | 10. kolovoza 1982. |
| Prva kritičnost | 1988. |
| Spajanje na mrežu | 1988. |
| Početak rada | 20. lipnja 1988. |
| Završetak rada | 1988. |
| Status | u normalnom radu |
| Reaktor | |
| Isporučitelj | Siemens |
| Vrsta reaktora | Tlačni reaktor PWR |
| Aktivni reaktori | 1 x 1 363 MW |
| Izgrađeni reaktori | 1 x 1 363 MW |
| Reaktori u izgradnji | |
| Otkazani reaktori | |
| Planirani reaktori | |
| Snaga | |
| Snaga | 1 363 MW |
| Isporučena energija u godini | 11 148 GWh |
| Prosječna isporučena energija (zadnjih 5 godina) | 198 829 GWh (do 2008.) |
| Dodatni podaci | |
| rwe.com | |
| Izvođač | |
| Cijena | |
| Trajanje licence | 2021. |
| INES ljestvica[1] | 2011 | 2010 | 2009 | 2008 | 2007 | 2006 |
|---|---|---|---|---|---|---|
| INES 0 | 2 | 5 | 8 | 1 | 9 | 7 |
| INES 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Tehnički podaci o nuklearnom reaktoru uredi
| Nuklearni reaktor[2] | Vrsta reaktora | Nazivna snaga |
Maksimalna snaga |
Gradnja započela |
Spojen na elektroenergetski sustav |
Prisutan na tržištu |
Zatvaranje |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Emsland (KKE) | tlačni reaktor PWR | 1 329 MW | 1 400 MW | 10. kolovoza 1982. | 19. travnja 1988. | 20. lipnja 1988. | (2021.)[3] |
Njemačka odluka o prijevremenom zatvaranju svih nuklearki do 2022. uredi
Njemačka je vlada 30. svibnja 2011. objavila svoju odluku o zatvaranju svih 17 nuklearnih elektrana do 2022. Ista je vlada odmah nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima I zatvorila, tada privremeno, 7 najstarijih nuklearki koje su po dizajnu slične Nuklearnoj elektrani Fukushimi Daiichi (kipući reaktor). Trenutno je obustavljena i osma nuklearka, a najkasnije do 2021. plan je zatvoriti narednih 6 te zadnje 3 godinu poslije.
Službenu izjavu o zatvaranju prati i najava velikih promjena u njemačkom elektroenergetskom sustavu, smanjivanje potrošnje električne energije za 10 % i jasno još veće oslanjanje na obnovljive izvore energije u iznosu od 35 % do 2022. Premda je ovo više nego tehnički izazovno, jer Njemačka već vrlo racionalno troši električnu energiju i ima natprosječno veliki udio korištenja varijabilne i slabo predvidive energije vjetra i Sunca, to je vjerojatno moguće izvesti, ali ostaje za vidjeti uz koju cijenu. Ne samo da će ovime Njemačka imati značajno skuplju električnu energiju, nego je vrlo izvjesno da će trebati uvoziti značajne količine električne energije iz nuklearki u Francuskoj, elektrana na ugljen iz Poljske ili će sama morati graditi dodatne fosilne izvore (time se dakle ponašati upravo suprotno kako svojoj antinuklearnoj orijentaciji, tako i nastojanju da se smanji emisija stakleničkih plinova). Jasno je da će time utjecati i na porast cijene električne energije u regiji. Austrija i Italija su poznate nenuklearne zemlje koje uvoze električnu energiju proizvedenu u nuklearkama susjednih zemalja. Njemački planovi da smanji 40 % emisije CO2 do 2020. ovime za jedne izgledaju realniji, a za druge posve neostvarivi.
Nuklearne elektrane su 2010. proizvele 22 %električne energije u Njemačkoj, a obnovljivi izvori energije 17% (ostalo su fosilni izvori s dominacijom ugljena). Dodatno povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 35% se planira korištenjem energije vjetra, Sunca, hidroenergije, geotermalne energije i biomase iz otpada. Problem za sebe, ekonomski i tehnički, predstavlja činjenica da je većina vjetroelektrana na sjeveru, a industrija i nuklearke na jugu.[4][5]
Antinuklearni prosvjedi uredi
Dana 14. ožujka 2011. je nekoliko desetaka tisuća ljudi formiralo ljudski lanac između Nuklearne elektrane Neckarwestheim i Stuttgarta, na prosvjedu kojim su pozivali na zatvaranje te elektrane. Više od 100 000 ljudi sudjelovalo je u antinuklearnim prosvjedima, kojima su pozivali na zatvaranje nuklearnih centrala zbog dramatičnih zbivanja u Japanu, u više od 450 gradova. Prosvjednici smatraju da nijedna od 17 nuklearnih elektrana u Njemačkoj ne bi trebala dobiti radnu dozvolu zbog sigurnosti.[6]
Izvori uredi
- ↑ http://www.rwe.com/web/cms/mediablob/en/1365522/data/594840/4/rwe/responsibility/cr-reports/blob.xls
- ↑ Power Reactor Information System Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. svibnja 2012. (Wayback Machine) der Internationale Atomenergieorganisation (IAEO)]: „Germany, Federal Republic of: Nuclear Power Reactors“ Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. ožujka 2012. (Wayback Machine) (englisch)
- ↑ tagesschau.de: Regierung beschließt Atomausstieg
- ↑ [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. kolovoza 2011. (Wayback Machine) "Njemačka odluka o prijevremenom zatvaranju svih nuklearki do 2022.", Hrvatsko nuklearno društvo, www.nuklearno-drustvo.hr, 2011.
- ↑ [2][neaktivna poveznica] "Njemačka zatvara sve nuklearke do 2022.", Vjesnik, www.vjesnik.hr, 2011.
- ↑ [3] Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. travnja 2009. (Wayback Machine) "Protestors block nuclear power plant entrance"