Wikipedija

Orašje

općina u Bosni i Hercegovini
Ovo je glavno značenje pojma Orašje. Za druga značenja pogledajte Orašje (razdvojba).

Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Glavni grad je Županije Posavske.

Orašje
Grb
Grb
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Posavska
Vlast
 - Gradonačelnik Marijan Oršolić (HDZ BiH)
Površina
 - Općina 122 km²
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 3.907
 - Urbano područje 28.367 (općina)
Poštanski broj 76270
Pozivni broj (+387) 031
Službena stranica www.orasje.ba
Zemljovid
Položaj općine Orašje u Bosni i Hercegovini
Položaj općine Orašje u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Orašje u Bosni i Hercegovini

Zemljopis uredi

Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca Bosanskog Šamca) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja.

Most Županja – Orašje preko Save spaja BiH s Hrvatskom. Gradnja novog mosta okončana je 1998. godine.

Prijašnji most na istom mjestu srušila je Hrvatska vojska 1991. tijekom rata. Na njegovom mjestu sve do 1995. godine (kada su pripadnici oružanih snaga SAD-a izgradili pontonski most), riječna skela je bila jedini način prelaska s desne na lijevu stranu Save, odnosno iz BiH u Hrvatsku i obrnuto.

Povijest uredi

Orašje i okolica oduvijek je bila naseljena Hrvatima-katolicima.[nedostaje izvor] Nakon srpskih ustanaka, rusko-turskih ratova, Osmanlije su bile u uzmaku u Srbiji. Na mirovnoj konferenciji 1862. u Kandidži kod Carigrada velike sile odredile su ponižavajuće mirovne uvjete za muslimane. Većina muslimana iz Srbije izabrala je iseljavanje. Raselili su se po Turskom Carstvu. U proces se uključila turska vlast da bi planski upravlja iseljavanjem. Zbog političkih i strateških razloga mnoge je naselila u Bosnu, tada najistureniju tursku provinciju na zapad u Europi. Dosta ih je naselila u sjevernom pograničnom području da bi ojačala brojnost muslimana i tako osnažila pozicija za nadolazeća teritorijalna prekrajanja. Radi ublažavanja posljedica preseljavanja, sultan je naseljenike oslobodio od obveza prema državi i od slanja u vojsku, a mjera je trajala sljedećih 14 godina. U procesu je zahvaćeno i Orašje.[1]

Do tog iseljavanja muslimana iz Srbije, na mjestu današnjeg Orašja bilo je manje naselje-selište imena Orašje. Budući da je Osmansko Carstvo uspostavilo obrambeni pogranični sustav sličan Vojno – krajiškom graničarskom sustavu s druge strane, vjerojatno je u blizini bila i kakva turska karaula za obranu granice. Orašje i okolica oduvijek je bila Hrvatima-katolicima. Bilo je vrlo malo muslimana. Grupiranjem muslimana u pograničnom području Osmansko Carstvo namjeravalo je ojačati granice. Tako su se muslimanski izbjeglice iselili u Bosansku Posavinu u Gornju Aziziju (Bosanski Šamac) i Donju Aziziju (Orašje). Grupiranje nije spriječilo austro-ugarsko zauzimanje 1878., ali u Bosanskoj Posavini najjača muslimanska mjesta otpora zauzimanju bila su Brčko i Ugljara (Orašje).[1]

Muslimani su došli iste 1862. godine i u istoj godini Orašje / Donja Azizija kao varoš, planski je urbanizirana je i naseljena. Projektanti naselja bili su francuski inženjeri. Naselje su projektirali u obliku šahovske ploče. Već 1863. sagrađena je oraška džamija imena Azizija. Naselja odakle su došli srpski muslimani su Užice, Sokol, Šabac i Beograd. Muslimani iz Beograda i Užica bavili su se obrtom i trgovinom, iz Sokola zemljoradnjom i stočarstvom, iz Šapca obrtom, ribarstvom i skeledžijskim poslovima. Tradicija zanimanja kod muslimana zadržala se do danas te i danas većina muslimana potomaka doseljenih u Orašje ne bavi se obradom zemlje.[1]

Klima uredi

Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

Stanovništvo uredi

  Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Orašje

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja.

Stanovništvo općine Orašje
godina popisa 2013. 1991. u promijenjenim granicama 1991. 1981. 1971.
Hrvati 17.345 (87,33%) 19.818 (82,06%) 21.308 (75,11%) 20.705 (74,46%) 19.354 (75,19%)
Srbi 157 (0,79%) 1.599 (6,62%) 4.235 (14,92%) 4.151 (14,92%) 4.266 (16,57%)
Bošnjaci / Muslimani 2.015 (10,15%) 1.879 (7,78%) 1.893 (6,67%) 1.548 (5,56%) 1.867 (7,25%)
Jugoslaveni 626 (2,20%) 1.056 (3,79%) 131 (0,50%)
ostali i nepoznato 344 (1,73%) 855 (3,54%) 305 (1,07%) 346 (1,24%) 122 (0,47%)
ukupno 19.861 24.151 28.367 27.806 25.740

Orašje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav uredi

Orašje
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci / Muslimani 1 974 (54,62%) 1.843 (47,17%) 1.503 (43,94%) 1.840 (66,02%)
Srbi 42 (1,162%) 875 (22,39%) 662 (19,35%) 442 (15,85%)
Hrvati 1 350 (37,35%) 591 (15,12%) 426 (12,45%) 333 (11,94%)
Jugoslaveni 0 470 (12,02%) 761 (22,25%) 92 (3,30%)
ostali i nepoznato 248 (6,862%) 128 (3,27%) 68 (1,98%) 80 (2,87%)
ukupno 3.614 3.907 3.420 2.787

Naseljena mjesta uredi

Naseljena mjesta iz popisa stanovništva 1991.:

Bok, Bukova Greda, Čović Polje, Donja Mahala, Donji Žabar, Jenjić, Kopanice, Kostrč, Lepnica, Lončari, Matići, Orašje, Oštra Luka, Tolisa, Ugljara i Vidovice.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Čović Polje, Donji Žabar i Lončari, te dijelovi naseljenih mjesta: Lepnica, Jenjić i Oštra Luka. Od ovog područja formirana je općina Donji Žabar.

Uprava uredi

Gospodarstvo uredi

Općina Orašje je jedna od BiH općina koje su tijekom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinanciranja s USAID-m i njenim podizvođačima, u prvom redu PADCO-m, između ostalih i projekt šalter sale "Sve na jednom mjestu".

Spomenici i znamenitosti uredi

  • Katolička crkva blaženog Alojzija Stepinca.
  • oraška džamija Azizija. Poznata kao jedna od rijetkih koja sadrži bocu s dlakom poslanika Muhammeda.
  • spomenik poginulim partizanima iz 2. svjetskog rata i novoizgrađeni spomenik poginulim braniteljima iz rata 1992. – 1995. godine.

Obrazovanje uredi

  • Osnovna škola "Orašje"
  • Srednjoškolski centar "fra Martin Nedić"
  • Srednja strukovna škola Orašje
  • Vrtić "Pčelica"

Kultura uredi

  • "Dani općine Orašje". Održavaju se krajem listopada svake godine.
  • Međunarodna motorijada (prva na području bivše Jugoslavije) u organizaciji Moto kluba Posavac iz Orašja. U to vrijeme grad posjeti veliki broj turista iz svih okolnih zemalja, kao i iz Austrije, Njemačke, Italije, Švicarske.

Zanimljivosti uredi

  • Granični prijelaz prema Hrvatskoj jedan je od tri suvremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
  • U gradu se nalazi veliki broj ugostiteljskih objekata u čemu su najpoznatije oraške ćevabdžinice.

Šport uredi

Zdravstvo uredi

U gradu djeluju Županijska bolnica "Orašje", kao i istoimeni Dom zdravlja, s ukupno oko 150 zaposlenih.

Donacijom Republike Hrvatske 2004. godine, započeta je gradnja nove bolnice.

Mediji uredi

Značajne osobe uredi

Izvori uredi

  1. ↑ a b c Županjac.net - Prvi nezavisni portal Grada Županje Dominković, Mato: Postanak Orašja - Donje Azizije. 15. prosinca 2019. (pristupljeno 14. srpnja 2020.)
  2. ↑ Kajak-kanu klub Sidro. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2010. Pristupljeno 19. siječnja 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ↑ a b c d e f g h Općina Orašje Registrirani športski klubovi (pristupljeno 19. siječnja 2018.)
  4. ↑ Centar za istraživačko novinarstvo  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2021. (Wayback Machine) Izdatci za proračunske pričuve na razini Posavske županije 2010. (pristupljeno 19. siječnja 2018.)
  5. ↑ MK Posavac. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. siječnja 2018. Pristupljeno 19. siječnja 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. ↑ Tavla klub Bosna. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. travnja 2016. Pristupljeno 19. siječnja 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. ↑ Branko Damjanović, nova odbojkaška zvijezda Tolisa portal
  8. ↑ OK Mladost Marina Kaštela. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. rujna 2013. Pristupljeno 25. lipnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice uredi

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Orašje&oldid=6889845"