Pasifaja (mitologija)

Pasifaja (grč. Πασιφάη, Pasipháē) u grčkoj mitologiji bila je Okeanida, Perzina i Helijeva kći, Minosova žena.

Pasifaja s Dedalom i drvenom kravom, freska iz Pompeja

Za druga značenja pogledajte Pasifaja.

Etimologija

Pasifajino grčko ime znači "ona koja sve obasjava", a često je pridavano boginjama povezanim s Mjesecom.

Karakteristike

Pasifaja je, poput svoje nećakinje Medeje vješto rabila magična svojstva biljaka, a tako su je prikazivali i stari Grci. Apolodor u Biblioteci navodi da je bacila čini vjernosti na Minosa koji bi ejakulirao zmije i škorpione, ubivši tako nezakonite konkubine. Prokrida je imala magičnu biljku koja ju je štitila od Pasifajine čarolije te je spavala s Minosom.

U kontintentalnoj Grčkoj Pasifaja je štovana kao boginja-proročica u Talami, a Pauzanije opisuje brončane kipove Pasifaje i Helija. Pauzanije također izjednačava Pasifaju s boginjom Mjeseca Selenom.

Ciceron je u De natura Deorum zapisao da su spartanski efori spavali pored Pasifajina hrama, da bi dobili proročanstva u snovima koja bi im pomogla pri vladanju.

Mitologija

Minotaur, Pasifajin sin, kopija starije skulpture, 1664.

Potomstvo

Pasifaja je s Minosom imala mnogo djece: Arijadnu, Androgeja, Glauka, Deukaliona, Fedru i Katreja, a također i zvjezdanog Asteriona - Minotaura.

Prije nego što je postao kralj, Minos je od boga Posejdona zatražio znak da će on, a ne njegov brat, doći na prijestolje. Posejdon se složio te je poslao bijelog bika, ali pod uvjetom da ga Minos njemu žrtvuje. Prekrasan je bik izašao iz mora, a Minosu je bio tako lijep da je radije žrtvovao drugoga bika, misleći da Posejdon neće primijetiti. Posejdon se razbjesnio te je učinio da se Minosova žena, Pasifaja, ludo zaljubi u bika.

Pasifaja je otišla Dedalu da joj pomogne, a on je smislio kako će utažiti njezinu strast. Napravio je drvenu kravu, a Pasifaja je ušla u nju i skrila se, a bik ju je oplodio. Tako je Pasifaja začela i rodila polubika i polučovjeka - Minotaura. Pasifaja ga je odgajala u dok je bio dijete, ali kako je rastao, tako je postao bjesniji. Delfijska je proročica rekla Dedalu da sagradi labirint u kojem bi držao Minotaura. To je i učinio, a labirint je bio ispod Minosove palače u Knossosu. Minotaura je na posljetku ubio Tezej

Literatura

• Apolodor: Biblioteka
• Ciceron: De natura Deorum
• Heziod: Teogonija
• Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003.
• Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.

Vanjske poveznice

• Pasifaja u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)