Pelješki most
Pelješki most je most u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj koji premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom.
| Pelješki most | |
|---|---|
| |
| Osnovni podatci | |
| Premošćuje | Malostonski zaljev |
| Mjesto | Komarna, Brijesta |
| Država |  Hrvatska
|
| Vrijeme gradnje | 23. travnja 2018. – 27. siječnja 2022.[1] |
| Otvorenje | 26. srpnja 2022. |
| Projektanti i izvođači radova | |
| Projektant | Marjan Pipenbaher |
| Graditelj | China Road and Bridge Corporation |
| Tehnički podatci | |
| Ukupna dužina | 2404 m |
| Visina mosta | 55 m |
| Širina mosta | 21 m |
| Najveći raspon | 285 m |
| Koordinate | 42°55′00″N 17°32′00″E / 42.91666667°N 17.53333333°E |
  Pelješki most Pelješki most na zemljovidu Hrvatske | |
| |
Ideju o gradnji mosta prvi put je 1997. godine objavio dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje (SDP). Most je 2000. dodan u prostorni plan županije, a onda su 2005. i 2007. svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do 2010. bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.[2][3] Hrvatska 2013. pristupa Europskoj uniji, čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine 2015. iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85 % troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.[2]
U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja.[4] Most je otvoren za promet 26. srpnja 2022.[5]
Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od čelika duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.[6][7] Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga gline i mulja cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne seizmičke aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom ekološkom području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen rezervatom prirode u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom Natura 2000.[7]
Most je namijenjen prometovanju isključivo motornim vozilima, minimalnom brzinom od 60 km/h. Međutim, teški kamioni i kamioni koji prevoze opasne terete ne smiju prometovati mostom dok se ne završi Stonska obilaznica.[8] Promet se odvija u oba smjera po dvjema voznim trakama (širine 3,5 m) uz koje se nalaze nešto uže zaustavne trake (širine 2,5 m) za vozila u kvaru. Most nema nogostup za pješake ni biciklističke trake.[7]
Povijest uredi
Povijest izgradnje uredi
Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130 m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.[7][9] Prvotni dizajn[10] autora sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano financiranje fondova Europske unije, 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,[11] bio je onaj Marjana Pipenbahera.[7]
Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je 23. travnja 2018. s kineskom tvrtkom China Road and Bridge Corporation. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod Zhen Hua 7 s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna pilota i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.[12] Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.[13]
Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera Lija Keqianga summitu Kina + 16 i pratećem poslovnom forumu u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer Andrej Plenković otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.[14]
Brod Da Yu Sia s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.[15] Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.[16]
Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2 km koja most spaja s Jadranskom magistralom grade China Road and Bridge Corporation i Strabag. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste Strabag je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18 km gradi tvrtka Avax s vijaduktom od 200 m kao i dvama tunelima od 1300 m i mostom od 500 m kojim će u sklopu stonske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.[17]
Otvorenje mosta uredi
Program otvaranja mosta počeo je ujutro 26. srpnja 2022. dok je svečanost je počela u 20:15 predatavljanjem visokih uzvanika, a potom s himnom Europske unije "Odom radosti" i himnom Republike Hrvatske, "Lijepom našom". Oko 20:40 nad mostom su nadletjela pet zrakoplova Krila Oluje. Oko 21:55 uslijedila je dubrovačka himna, "Himna slobodi", gdje su se u završnici njenog izvođenjaosim vatrometa, barke i brodice ispod mosta palile bengalske baklje. Oko 22:00 na jednoj strani je vozio automobil Rimac Nevera dok je u isto vrijeme na drugoj strani vozio bolid Nike Pulića, uz pucnjavu Dubrovačkih trombunjera i zvonjavu svih crkvenih zvona u Dubrovačkoj biskupiji. Najviši dužnosnici potom su otišli do početka mosta koji je zatim blagoslovio biskup Dubrovačke biskupije Roko Glasnović. Nakon toga se oko četrdesetak veterana I. i IV. gardijske brigade te 163. brigade iz dubrovačkog područja provozili su se motociklima provozali Pelješkim mostom iz Brijeste na Pelješcu u Komarnu. Uzvanici su također dočekali i prve automobile.[18][19][20]
Nakon izgradnje uredi
Pelješkim mostom je godinu dana nakon otvorenja, 26. srpnja 2023., prošlo je 2.305.537 vozila. Zbog mosta promet na GP Klek i GP Zaton Doli smanjen za 67 %.[21]
Izvori uredi
- ↑ Žabec, Krešimir. 27. siječnja 2022. Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu. Jutarnji list. Pristupljeno 26. srpnja 2022.
- ↑ a b Pajić, Darko. 18. travnja 2018. Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina. Novi list. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. srpnja 2021.
- ↑ Žabec, Krešimir. 24. kolovoza 2011. Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom. Jutarnji list. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. kolovoza 2017. Pristupljeno 22. srpnja 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu. www.jutarnji.hr. 27. siječnja 2022. Pristupljeno 5. lipnja 2022.
- ↑ Plemenčić, Luka. 26. srpnja 2022. Spektakularno otvaranje Pelješkog mosta, a ceste još uvijek nisu dovršene: Preostala još jedna faza. Bauštela.hr. Pristupljeno 23. kolovoza 2022.
- ↑ Pelješac Bridge. ponting.si. Pristupljeno 22. srpnja 2021.
- ↑ a b c d e Pipenabher, Marjan. 24. prosinca 2018. Projektiranje i analiza mosta Pelješac. Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta. 8 (16)
- ↑ Jutarnji list - Pelješki most je otvoren, ali nije sve gotovo: Grci upali u probleme s gradnjom pristupne ceste. www.jutarnji.hr. 27. srpnja 2022. Pristupljeno 23. kolovoza 2022.
- ↑ Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik. web.archive.org. 16. listopada 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. listopada 2012. Pristupljeno 22. srpnja 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Radić, Jure; Šavor, Zlatko; Hrelja, Gordana; Mujkanović, Nijaz. Most Pelješac. www.casopis-gradjevinar.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. rujna 2017. Pristupljeno 22. srpnja 2021.
- ↑ Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena'. Jutarnji list (engleski). Pristupljeno 25. travnja 2018.
- ↑ Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima. Dubrovački vjesnik. 27. prosinca 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. srpnja 2021. Pristupljeno 22. srpnja 2021.
- ↑ HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta. Hrvatska radiotelevizija. 20. siječnja 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. lipnja 2019. Pristupljeno 22. srpnja 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta. Hrvatska radiotelevizija. 8. kolovoza 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. kolovoza 2020. Pristupljeno 22. srpnja 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most. Hrvatska radiotelevizija. 24. veljače 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2020. Pristupljeno 22. srpnja 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju. web.archive.org. 1. ožujka 2020. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujka 2020. Pristupljeno 22. srpnja 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ Žabec, Krešimir. 23. srpnja 2021. Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet. Jutarnji list. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. srpnja 2021. Pristupljeno 26. srpnja 2021.
- ↑ Otvoren Pelješki most - Hrvatska povezala svoj teritorij. vijesti.hrt.hr. HRT. 27. srpnja 2023. Pristupljeno 28. srpnja 2023.
- ↑ Akrobatski letovi, kultura, pomirljivi govori, Nevera, veliki vatromet i na kraju - blagoslov: Otvoren je Pelješki most, konačno je spojena Hrvatska!. www.tportal.hr. Tportal. 26. srpnja 2023. Pristupljeno 28. srpnja 2023.
- ↑ Totalni fotoizvještaj s vrhunca ceremonije za pamćenje: Pogledajte kako je otvoren Pelješki most!. www.jutarnji.hr. Jutarnji list. 26. srpnja 2023. Pristupljeno 28. srpnja 2023.
- ↑ Prije godinu dana otvoren je Pelješki most. www.index.hr. Index.hr. 26. srpnja 2023. Pristupljeno 28. srpnja 2023.
