Perućko jezero

Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima akumulira, a u vrijeme ljeta ispušta vodu).
Izgradnjom brane regulirana je sezona poplava za Hrvatačko polje i Sinjsko polje, te rad nizvodnih hidroelektrana; Peruća, Đale i Zakučac (najveća hidroelektrana u RH).

Perućko jezero
Vrstaumjetna akumulacija
Položaj
Koordinate43°49′N 16°36′E / 43.817°N 16.600°E / 43.817; 16.600
SmještajBrana na Cetini
Države Hrvatska
Fizikalne osobine
Duljina15 km
Širina 
 • Najveća1 km
Dubina 
 • Najveća65 m
Površinacca 15 km2
Zapremina0,541 km3
Nadm. visina360 m
Rijeke i otoci
Odlijeva se uCetina
Perućko jezero na zemljovidu Hrvatske
Perućko jezero
Perućko jezero
Perućko jezero na zemljovidu Hrvatske
Zemljovid
»Peruća« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Peruća (razdvojba).
Perućko jezero
Perućko jezero u vrijeme suše

Opis uredi

Područje jezera prije potapanja je bilo djelomično naseljeno, a priroda na tom području je obilovala šumama, oranicama, livadama i vinogradima. Od gospodarskih objekata na rijeci Cetini je u tom području bilo mnoštvo mlinova, stupa, uzgajališta riječnih rakova, te čak jedna manja hidroelektrana sagrađena netom poslije Drugog svjetskog rata, a i mnogi mostovi.
Na tom zemljištu država je provela nacionalizaciju i seljacima iz mjesta Vrlika, Vinalić, Garjak, Kosore, Ježević, Laktac, Dabar, Vučipolje, Zasiok, Bitelić, Rumin, Hrvace, Satrić, Potravlje, Maljkovo, Otišić i Maovice oduzela zemlju, većinom bez naknade. Poplavljivanjem tog područja većina stanovništva se premjesila na viša područja planina Svilaje, Dinare i Debelog brda a dio stanovnika se odselilo iz ovog kraja.
Pri potapanju područja potopljen je i manastir u Dragoviću koji ponekad kod niskih vodostaja izroni iz dubine jezera, zajedno sa zidinama mnogih kamenih kuća, staja, mlinova i suhozida.

Nalazi se nekoliko kilometara nizvodno od izvora Cetine. Cetina utječe u Perućko jezero na mjestu zvanom Garjak. Ondje je mnoštvo plaža i rukavaca.[1]

Domovinski rat uredi

Tijekom Domovinskog rata pobunjenici su miniranjem pokušali srušiti branu, i to za vrijeme najvišega ikad izmjerenog vodostaja, no zbog specifične izgradnje brane (jezgra od ilovače) i brze intervencije Hrvatske vojske spriječeno je potopljavanje nizvodnih sela i gubitak ljudskih života.

Ribolov uredi

Ribolov je razvijen, ali samo za sportske i rekreacijske svrhe. Postojali su pokušaji komercijalnog uzgoja ribe u kavezima ali se zbog učestalih krađa odustalo od takvog uzgoja.

Sport uredi

Jezero je poznato i po tome što se na njemu, zbog izvsnih uvjeta, pripremaju za nastupe hrvatski i strani veslači, među kojima su osvajači olimpjiskih i svjetskih medalja.

Biološke osobine jezera uredi

Budući da se radi o relativno novonastaloj umjetnoj akumulaciji izgrađenoj na izrazito krškom području i ne postoji kontinuitet dugotrajnog razvoja biloške raznolikosti kako biljnog tako i životinjskog svijeta tako da se ne može reći da sama akumulacija obiluje životinjskim i biljnim vrstama premda one koje su evidentirane nisu zanemarive u biološkom smislu.
Viša vodena vegetacija

  • trska Phragmites communis

Fitoplankton

  • svjetleći bičaši Dinoflagellata; Ceratium hirundinella (najbrojniji fitoplankton u jezeru Peruća),
  • alga Cyanophyta Pediastrum,
  • alge Chrysophyta; Dinobryon, Diatomeae, Navicula i Cyclotella.

Zooplankton

  • račići rašljoticalci Cladocera; Bosmina longirostris, Diaphanosoma brachyurum i Daphnia longispina,
  • račići veslonošci Copepoda Diaptomus gracilis i
  • kolnjaci Rotatoria: Polyarthra sp., Brachionus sp. i Asplanchna sp.

Fauna uredi

Ihtiofauna

  • potočna pastrva Salmo trutta
  • cetinska ukliva/klen; Squalius illyricus i Leuciscus ukliva
  • badelj iliti lizibaba Cobitis taenia
  • podust Chondrostoma nasus
  • kalifornijska pastrva Oncorhynchus mykiss (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
  • štuka Esox lucius (uvedena vrsta tijekom poribljavanja, izraziti predator, glavni razlog drastičnog opadanja ribljeg fonda u jezeru Peruća i nizvodno na rijeci Cetini)
  • šaran Cyprinus carpio (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
  • lipljen Thymallus thymallus (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)
  • babuška Carassius auratus gibelio (uvedena vrsta tijekom poribljavanja)

Zanimljivosti uredi

Zbog više uzastopnih dana debelih temperaturnih minusa na jezeru Peruća 16. veljače 2012. godine pojavio se led na gotovo 90% površine po prvi put u svojoj povijesti, premda se jezero u rubnim dijelovima uz obalu znalo i prije zalediti.[2]

Pogledati još uredi

Izvori uredi

Vanjske poveznice uredi