Petrijanec

općina i naselje u Hrvatskoj, Varaždinska županija

Petrijanec je općina u Hrvatskoj.

Petrijanec

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaVaraždinska

NačelnikŽeljko Posavec[1]

Površina[2]47,9 km2
Površina središta13,8 km2
Koordinate46°21′N 16°14′E / 46.35°N 16.23°E / 46.35; 16.23

Stanovništvo[3] (2021.)
Ukupno4 553
– gustoća95 st./km2
Urbano1 349
– gustoća330 st./km2

Poštanski broj42206 Petrijanec

Zemljovid

Petrijanec na zemljovidu Hrvatske
Petrijanec
Petrijanec

Petrijanec na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

Općina Petrijanec nalazi se u nizini na sjeveru Hrvatskog zagorja. Na zapadu graniči s općinama Cestica i Vinica, na jugu s općinama Maruševec i Vidovec, na istoku s općinom Sračinec, a na sjeveru s Republikom Slovenijom i Međimurskom županijom.

Stanovništvo uredi

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Petrijanec imala je 4 812 stanovnika raspoređenih u 6 naselja:

Općina Petrijanec: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2481
2786
3001
3315
3273
3694
3855
4077
4336
4408
4441
4437
4508
4676
4994
4812
4553
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Varaždin. Od 1857. do 1991. dio podataka sadržan je u općini Vinica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Petrijanec: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
845
989
1063
1126
1114
1189
1247
1305
1360
1385
1408
1452
1440
1466
1464
1429
1349
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. povećano za nenaseljeni dio područja naselja Nova Ves Petrijanečka i za nenaseljeni dio područja naselja Majerje te smanjeno izdvajanjem nenaseljenog dijela područja naselja koji je pripojen naselju Majerje. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Zelendvor, za koje sadrži podatke od 1857. do 1981. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest uredi

Petrijanec uredi

Korijeni općine Petrijanec kao administrativno-upravne jedinice državne vlasti sežu u 19. stoljeće, kada je ona utemeljena u ondašnoj Varaždinskoj županiji i to za naselja: Petrijanec, Družbinec, Majerje, Nova Ves, Sračinec, Svibovec i Zelendvor.

Nova Ves uredi

Naselje koje se nalazilo zapadno od nekadašnjeg majura Banski marof zvalo se Plemenitovec i prvi puta se spominje 1398. godine u posjednim knjigama kneza Hermana Celjskog. To je bilo selište s nekoliko kuća na kojem su živjeli špan i biroši. Kako su postojala dva majura stanovnici Banskog marofa nazivali su staro naselje Stara ves. Zbog povećanja broja stanovnika i zemlje koje su dobivali od veleposjednika, gradila su se nova selišta. Za vrijeme borbi s turcima koje su u ovom kraju vodili kapetan Luka Sekelj i ban Nikola Zrinski staro naselje je bilo spaljeno, pa su se seljani naselili u novom naselju koje je dobilo ime Nova Ves. Ves je inače kajkavski naziv za selo. Početkom 16. st. u Novoj Vesi podignuta je kapela koju je dao izgraditi grof Ivan Drašković II. Kapela se tek kasnije spominje u Kanoničkim vizitacijama iz 1663 godine. Izgrađena je od viničkog kamena, a tijekom stoljeća doživjela je značajne promjene zbog različitih dograđivanja. Nekad se u blizini sela nalazio kameni stup - tabernakul nazvan "Bijeli pil" na kojem je izveden  bareljef a koji prikazuje lik  Majke  Božje s djetetom, Presveto Trojstvo, Stjepana prvomučenika i Donata mučenika, koji se danas nalazi u Gradskom muzeju u Varaždinu.

Majerje uredi

Današnje Majerje prvi puta se spominje u dokumentima kneza Hermana Celjskog 1398. g. kao dio posjeda grada Vinice, odnosno kao majur koji je u svom sastavu imao selište Majerska Ovčarnica. Na majuru su živjeli špan i biroši koji su čuvali i timarili stoku, dok su na majerskoj ovčarnici živjeli lovočuvari i poljari grofa Draškovića i Bombellesa, koji su se ujedno bavili uzgojem ovaca pasmine "Merino negretti". Većina stanovništva bavi se poljoprivredom i stočarstvom, dok određeni dio (većinom mlađi ljudi) radi u Varaždinskim tvornicama. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća došlo je do naglog širenja sela, gradnjom kuća uz prometnicu Varaždin - Petrijanec. Na samom ulazu u selo nalazi se kapela koja je sagrađena 1919. godine u čast Srca Isusova, a nedaleko od nje kameni stup s kipom "trpećeg Isusa" iz 1858. godine.

Družbinec uredi

Prema legendi je Družbinec dobio ime po "Svetoj družini" koja je prvotno živjela u Starom Komaru i družinama biroša koje su se kasnije nastanile u današnjem Družbincu. Pretpostavlja se da je ta riječ bila povod da se naselje izvan Staroga Komara prozove Družbinec ili kako još mnogi danas govore, Ždrubinec ili Ždrubinci. Valja istaknuti da je u sredini sela postojao izvor pitke vode. U vrijeme kada nije svaka kuća imala bunare, cijelo selo je išlo po vodu na "Zvirovšćinu". Družbinec se kao naselje spominje u dokumentima veleposjednika Kneza Hermana Celjskog kojemu je pripadao grad Vinica sa svim posjedima godine 1398. Svakako da posjed u tim gradovima nije bio velik. Bio je sa svega nekoliko selišta kmetova. Najstarije kuće bile su u samoj sredini sela, tamo gdje se danas nalazi kuća Stjepana Siročića, sina pokojnog Jakoba. Družbinec s Komarom je urbano, skladno mjesto sa značajnim dijelom naprednih poljodjelaca, tvorničkih djelatnika, intelektualaca, svečenika i sveučilišnih profesora i jednog biskupa. Družbinec ima dvije manje kapelice. Jedna se nalazi na polju uz cestu koja vodi iz Petrijanca do Strmca. Ona je posvećena Majci Božjoj, a narod je zove Kapelica sv. Marije. Kapelica Presvetog Trojstva nalazi se u samom selu. Nju su podigli 1924. Ignac i Mara Hostnjak. Kao svoj prvijenac nju je ukrasio zidnim slikama Sv. Antuna pustinjaka i Bezgrešnog začeća mladi izučeni ličilac i majstor crkvenog slikarstva Josip Sukačić. U tom selu nalazi se i raspelo koje je podignuto uoči prvog svjetskog rata 1914. u čast zagovora da se njihovi sinovi sretno vrate. Danas Družbinec ima pet ulica: Dravsku, Komarsku, Livadarsku, Vrtnu i Prvomajsku.

Strmec Podravski uredi

Strmec Podravski je nizinsko naselje koje se počelo razvijati na prijelazu iz 15 u 16. stoljeće isto kao i dobar dio naselja na području drugih vlastelinskih posjeda. Već 1568 godine u popisu Gyulayeve imovine spominje se naselje Strmec. U matičnoj knjizi rođenih iz 1857. godine pronađen je podatak da se sadašnje naselje Strmec Podravski zvalo Stermec. Strmec je najzapadnije naselje u općini. Prema pričanju mještana stari Strmec bio je smješten na mjestu gdje je danas Šincekov brijeg, tada uz samu obalu Drave. Tamo je bilo svega nekoliko kuća. Kako je Drava često plavila zemljišta i hirovito mijenjala korito, mlinari Kišići, koji su tamo živjeli, preselili su se u sredinu sadašnjeg sela. U starom Strmcu među prvim stanovnicima bili su upravo Kišići. Na brijegu ispred sadašnje Borakove kuće, uz samu dravsku obalu, nalazio se veliki drveni križ, koji je bio postavljen u znak zaštite od poplave, za spas i čuvanje splavara. Kako je vode sve jače nadirala i trošila obalu, prijetila je opasnost da sruši i križ. Mještani su ga stoga prenijeli na novo mjesto gdje se kasnije počeo razvijati Strmec. Stanovništvo se bavi pretežito poljodjelstvom. Ima nekoliko farmi za uzgoj svinja, koza i goveda. Mlađi i srednji dio pućanstva zaposleni su u Varaždinu, a donedavno mnogi su bili zaposleni u susjednoj Sloveniji. Iz sela je potekao veći broj intelektualaca i stručnjaka s visokom i višom školskom spremom. Ima magistara znanosti, profesora, nastavnika, diplomiranih ekonomista i drugih zanimanja.

Zelendvor uredi

Sjeverozapadno od Nove Vesi i jugozapadno od Petrijanca uz cestu koja vodi do Ladanja, smjestio se u prekrasnom šumovitom krajoliku nekadašnji majur Zelen Dvor, a danas Zelendvor. Prve kuće i gospodarske zgrade u ovom naselju izradio je hrvatski ban Franjo Nadasdy na prijelazu 17. u 18. stoljeće. Tu je izgrađen i manji prizemni dvorac. Negdje oko 1733 godine, izrađena je kapelica posvećena Sv. Donatu koja je služila kao sakralni objekt, dok je kasnije upotrebljena kao mauzolej u kojem i oko kojeg su sahranjeni pojedini članovi obitelji Drašković i kasnije Bombelles. U 18. stoljeću grof Keglević sagradio je u Opeki prekrasan dvorac u kojem su kasnije živjeli Nadasdy, Draškovići i Bombellesi. Kako je dvorac u Zelendvoru postao premalen, a našao se i u vrlo lošem stanju Draškovići kupuju Opeku i sele se u nju, a dvorac preuređuju za stanovanje upravitelja imanja i upravu cijelog vlastelinstva.

Poznate osobe uredi

  • Prof. Rudolf Klepač, hrvatski glazbeni umjetnik
  • Monika Leskovar, violončelistica
  • dr. sci. Pavel Rojko, glazbeni pedagog
  • O. Selezije Mijo Škrinjar, franjevac i profesor
  • O. Osvald (Stjepan) Toth Debeljak, misionar
  • Vlč. Antun Posavec, svećenik
  • Prof. Joža Skok, književni esejist i kritičar, antologičar i povjesnik hrvatske književnosti

Spomenici i znamenitosti uredi

Obrazovanje uredi

Kultura uredi

Šport uredi

  • Atletska utrka Hageman trči se od 1992.

Izvori uredi

  1. Općinski načelnik. Općina Petrijanec. Pristupljeno 3. prosinca 2021.
  2. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice uredi

Službene stranice

Nedovršeni članak Petrijanec koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.