Wikipedija

Josip Broz Tito: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kiky452 (razgovor | doprinosi)
2.337 edits
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m sitni ispravci, objektivnost, Wikipedija:Nepristrano gledište
Redak 30:
|supruga = [[Pelagija Broz]] ''(1919. – 1936.)''<br>[[Lucia Bauer]] ''(1936. – 1937.)''<br>[[Herta Haas]] ''(1940. – 1943.)''<br>[[Jovanka Broz]] ''(1952. – 1980.)''
|položaj = 2. [[Popis predsjednika SFRJ|predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]
|čin2 = 119. [[Popis predsjednika vlade Jugoslavije|premijer Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]
|čin3 = 1. [[Pokret nesvrstanih|generalni tajnik Pokreta nesvrstanih]]
|čin4 = 4. [[SKJ|Predsjednik Saveza Komunista Jugoslavije]]
|čin5 = [[Savezni ministar obrane SFRJ|Ministar obrane Jugoslavije]]
|zanimanje = bravar
|fusnote =
Redak 44:
|nasljednik4 = [[Branko Mikulić]]
|prethodnik4 = [[Milan Gorkić]]
|nasljednik5 = [[Ivan Gošnjak]]
|prethodnik5 = [[Ivan Šubašić]] <small>(kao [[Savezni ministar obrane SFRJ]])</small>
|prethodnik5 =
|predsjednik1 =
|predsjednik predsjednik2 =
|predsjednik3 =
|predsjednik4 =
|predsjednik5 =
Redak 60:
|mandat_start2 = [[29. studenoga]] [[1945.]]
|mandat_kraj2 = [[14. siječnja]] [[1953.]]
|mandat_start3 = [[1. rujna]] [[1961.]]
|mandat_kraj3 = [[5. listopada]] [[1964.]]
|mandat_start4 = [[5. siječnja]] [[1939.]]
|mandat_kraj4 = [[4. svibnja]] [[1980.]]
|mandat_start5 = [[7. ožujka]] [[1945.]]
|mandat_kraj5 = [[14. siječnja]] [[1953.]]
|vjera = [[ateizam|ateist]]
}}
 
'''Josip Broz''', poznatiji pod nadimkom '''Tito''' ([[Kumrovec]], [[7. svibnja]] [[1892.]] – [[Ljubljana]], [[4. svibnja]] [[1980.]]), bio je [[Hrvati|hrvatski]] i [[Socijalistička Federativna Republika JugoslavijaJugoslaveni|jugoslavenski]] [[političar]], [[Revolucija|revolucionar]], [[državnik]], [[komunisti]]čki [[vođa]],<ref name=brit>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/597295/Josip-Broz-Tito |title= ''Josip Broz Tito'' |publisher= Encyclopædia Britannica |language= engleski |accessdate = 24. veljače 2018.}}</ref> i [[diktator]].<ref>Boeckh, Katrin. ''Vjerski progoni u Jugoslaviji 1944. – 1953.: staljinizam u titoizmu'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', sv. 38, br. 2, (2006.), {{Hrčak|id=11731}}, "''Obojica su diktatorski vladali u mnogonacionalnim drža­vama ... – oslanjali se cijeloga života na instrumente propagande i terora svake vrste.''", str. 403.</ref><ref>[[Stipica Grgić]], [http://povijest.net/josip-broz-tito/ ''Josip Broz Tito''], povijest.net, 8. ožujka 2009., pristupljeno 9. svibnja 2016.</ref><ref>Dražen Ćurić, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/tibor-navracsics-nezaposleni-mladi-u-eu-postaju-ekstremisti-i-idu-se-boriti-u-irak-i-siriju-1006796 ''Tibor Navracsics: "Tito je, kao i Staljin, komunistički diktator"''], ''[[Večernji list]]'', 22. svibnja 2015., pristupljeno 9. svibnja 2016.</ref> Trinaestii jepredsjednik na[[SFRJ|SFR listiJugoslavije]] najvećihbez zločinacaograničenja trajanja mandata.<ref name = "nacionalna enciklopedija"/> Iako je njegova vladavina zbog [[20.Politički stoljećelogor Goli otok|20.unutrašnje stoljećapolitičke represije]],<ref odgovoranname za= smrt"nacionalna 570enciklopedija">[http://proleksis.000lzmk.hr/13753 ljudiBroz Tito, uglavnomJosip], političkih[[Opća protivnikai nacionalna enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref> odgovornosti za smrt političkih protivnika i [http[Doživotni predsjednik|doživotnog mandata]] kritizirana [[Autoritarizam|autoritarnom]],<ref name=Andjelić>{{cite book|last=Andjelic|first=Neven|title=Bosnia-Herzegovina: The End of a Legacy|publisher=Frank Cass|year=2003.|page=36|isbn=978-0-7146-5485-0}}<//wwwref>{{sfn|McGoldrick|2000.dailymail|p=17}} bio je izuzetno popularan političar<ref>Melissa Katherine Bokovoy, Jill A.co Irvine, Carol S.uk/home/moslive/article Lilly, ''State-2091670/Hitlersociety relations in Yugoslavia, 1945–1992''; Palgrave Macmillan, 1997., str. 36, 0-Stalin312-12690-5<br />{{eng icon}} "''...Of course, Tito was a popular figure, both in Yugoslavia and outside it.''"</ref> i smatran "benevolentnim diktatorom".<ref>{{cite book|last1=Shapiro|first1=Susan|last2=Shapiro|first2=Ronald|title=The Curtain Rises: Oral Histories of the Fall of Communism in Eastern Europe|language=engleski|publisher=McFarland|year=2004.|isbn=978-murderous0-regimes7864-world1672-1|url=https://books.htmlgoogle.com/books?id=oCqWFQ1WKlkC&pg=PA180|ref=Shapiro_2004}}<br Daily/>{{eng Mailicon}} From"...All StalinYugoslavs tohad Hitlereducational opportunities, thejobs, food, and housing regardless of nationality. Tito, seen by most murderousas regimesa inbenevolent dictator, brought peaceful co-existence to the worldBalkan region, a region historically synonymous with factionalism."</ref> To i danas pobuđuje zaoštrene [[Kontroverza|kontroverzne]] ocjene, od negativnih do pozitivnih.<ref name = "nacionalna enciklopedija"/><ref>[http://www.hrcak.srce.hr/file/81822 ''Povijesni mitovi o Josipu Brozu Titu kao sredstvo manipulacije narodima na prostoru bivše SFRJ''], [[Hrčak (portal)|Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]] ([[Sveučilišni računski centar]] Sveučilišta u Zagrebu), hrcak.srce.hr, pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref><ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=407 Broz, Josip - Tito]: ''"Za života stvoren je kult njegove ličnosti. Nakon sloma Jugoslavije podjednako hvaljen i kritiziran. Njegov povijesni značaj još uvijek je nemoguće do kraja ocijeniti."'', [[Istarska enciklopedija]] ([[LZMK]]), istra.lzmk.hr, pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref>
 
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] bio je vođa [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslavenskih partizana]], koji se često smatraju najefikasnijim pokretom otpora u okupiranim dijelovima Europe.<ref name=brit/><ref name="JJR2013_OxfordPress">{{Cite book|author=Rhodri Jeffreys-Jones|title=In Spies We Trust: The Story of Western Intelligence|url=https://books.google.com/books?id=3gK7e8LpXvcC&pg=PA87|year=2013|publisher=OUP Oxford|isbn=978-0-19-958097-2|pages=87}}</ref>
Redak 81:
Nakon [[Smrt Josipa Broza Tita|Titove smrti]] [[1980.]] godine, napetosti između [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Socijalističke republike i autonomne pokrajine|jugoslavenskih republika]] naglo se povećavaju zbog [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Slobodan Milošević|Milošević]]eve [[Velikosrpska ideologija|velikosrpske politike]]. Godine [[1991.]], počinje [[Raspad Jugoslavije|raspad te države]].
 
[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] ''(2. svezak, 2000.)'' sažeto prikazuje njegovu povijesnu ulogu: {{citat2|»Iz rata izlazi kao priznati vojskovođa i političar; vođa u antifašističkom ratu, zaslužan za vraćanje Hrvatskoj Istre, Rijeke i otokâ, ali i odgovoran za odmazdu i represiju pri kraju rata i u poratnom razdoblju. (...) Vladao je Jugoslavijom 35 godina hoteći pomiriti neovisnost Jugoslavije, ravnopravnost među njezinim nacijama i komunističku vladavinu.«<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9758 Hrvatska enciklopedija: Broz, Josip - Tito], pristupljeno 9. listopada 2016.</ref>}}.
 
== Životopis ==
=== Život do 2. svjetskog rata ===
==== Djetinjstvo i rana mladost (1892. – 1913.) ====
 
==={{glavni|Titov Djetinjstvoživotopis, i rana mladost (1892. – 1913.) ===}}
''Glavni članak: [[Titov životopis, 1892. – 1913.]]''▼
 
[[Slika:Titosbirthhome.jpg|thumb|300px|left|Rodna kuća Josipa Broza]]
Redak 100:
U listopadu 1912. godine dolazi u Beč, a zatim u [[Bečko Novo Mjesto]], saznavši da mu tamo živi stariji brat Martin (r. 1884.). Zapošljava se u u tvornici automobila "Daimler", u kojoj je radio i Martin, te postaje probni vozač automobila.
 
==== Vojska, rat, revolucija (1913. – 1920.) ====
▲''Glavni članak: [[{{glavni|Titov životopis, 18921913. – 19131920.]]''}}
 
Rujna 1913. godine, Broz stupa na odsluženje vojnog roka, prvo u [[Beč]]u, a zatim na vlastitu molbu u 25. domobranskom puku u Zagrebu. Krajem 1913. godine upućen je u dočasničku školu i postao najmlađi vodnik u puku. Svibnja 1914. godine u Budimpešti je osvojio srebnu medalju na prvenstvu [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarske vojske]] u mačevanju. Bio je i dobar skijaš.▼
''Glavni članak: [[Titov životopis, 1913. – 1920.]]''▼
 
▲Rujna 1913. godine Broz stupa na odsluženje vojnog roka, prvo u [[Beč]]u, a zatim na vlastitu molbu u 25. domobranskom puku u Zagrebu. Krajem 1913. godine upućen je u dočasničku školu i postao najmlađi vodnik u puku. Svibnja 1914. godine u Budimpešti je osvojio srebnu medalju na prvenstvu [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarske vojske]] u mačevanju. Bio je i dobar skijaš.
 
Nakon izbijanja rata protiv Srbije, borio se na srpskoj bojišnici od kolovoza do prosinca 1914. godine. Siječnja 1915. godine njegov je puk prebačen na Karpate, na [[bojište]] protiv [[Rusi|Rusa]]. Zbog jedne akcije predložen je za odlikovanje, koje poslije nije mogao uzeti jer je bio u zarobljeništvu. Kada je Tito 1967. godine posjetio Beč, željeli su mu uručiti to odlikovanje, ali je on odbio.
Line 114 ⟶ 113:
Ponovo je protjeran u Kungur, ali bježi u [[Sibir]]. Pridružuje se [[Internacionalna crvena garda|Internacionalnoj crvenoj gardi]] u [[Omsk]]u, gdje je bio više mjeseci, ali bez borbe. Vjenčao se s ruskinjom Pelagijom (Pelkom) Belousovom, od koje će se razvesti 1936. godine. Srpnja 1918. godine Omsk osvaja [[Češka legija]]. Međunarodna brigada je razbijena, a Broz je pobjegao u stepu i zaposlio se kao mehaničar u selu nedaleko Omska, gdje je ostao dulje od godinu dana. Ujesen 1919. godine komunisti su ponovno osvojili Omsk i okolicu. Broz početkom siječnja 1920. godine zajedno sa suprugom kreće na tegoban put do kuće, kamo konačno stiže u rujnu.
 
==== Radnik, ilegalac, sindikalac (1920. – 1928.) ====
▲''Glavni članak: [[{{glavni|Titov životopis, 19131920. – 19201928.]]''}}
 
''Glavni članak: [[Titov životopis, 1920. – 1928.]]''▼
 
Broz se zaposlio u Zagrebu kao mehaničar i odmah se upisao u KPJ. Na izborima u studenom 1920. godine komunisti su osvojili 59 mandata i postali treća stranka po snazi u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevini SHS]]. Kraljev režim to nije htio tolerirati; proglašena je tzv. [[Obznana]], kojom je KPJ stavljena van zakona.
Line 128 ⟶ 126:
Broz se vraća u Zagreb i preuzima svoju sindikalnu dužnost, te uz to i dužnost tajnika Saveza kožarskih i prerađivačkih radnika. U unutarpartijskim borbama nalazi sve više pristaša, prvenstveno među radnicima. Na konferenciji Mjesnog komiteta KPJ Zagreba [[25. veljače]] [[1928.]] godine izabran je novi komitet na čelu s Brozom kao generalnim sekretarom.
 
==== Ustanik, optuženik, robijaš (1928. – 1934.) ====
▲''Glavni članak: [[{{glavni|Titov životopis, 19201928. – 19281934.]]''}}
 
''Glavni članak: [[Titov životopis, 1928. – 1934.]]''▼
 
Nakon ubojstva [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i hrvatskih narodnih zastupnika [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|u atentatu u Narodnoj skupštini, 20. lipnja 1928. godine]], KPJ preko Nezavisnih sindikata, letkom koji potpisuje Josip Broz, poziva radništvo i građanstvo na masovne prosvjede a tim povodom i Pokrajinski komitet KPJ za Hrvatsku uputio je proglas seljaštvu na zajedničku akciju s radništvom.<ref>[[Franjo Tuđman]], ''Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji: 1918.-1941.'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993., ISBN 953-169-000-6, knj. 1, str. 512.</ref> Broz je prisiljen prijeći u ilegalu, ali ostaje u Zagrebu i obavlja razne poslove za Partiju i sindikate. Biva uhićen [[4. kolovoza]] 1928. godine ispred stana u kojem je pronađeno nekoliko bomba, po čemu je suđenje Brozu i drugovima, održano 6.-14. studenoga 1928., dobilo naziv ''[[Bombaški proces]]''.
Line 138 ⟶ 135:
Za Brozova boravka u tamnici, jugoslavenski [[kralj]] [[Aleksandar I. Karađorđević]] [[6. siječnja]] [[1929.]] godine provodi državni udar i uvodi [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjsku diktaturu]]. Pod udarima režima Partija je bila gotovo uništena. Osim toga, 1929. godine izbila je velika gospodarska kriza i bitno pogoršala uvjete života, što su iskoristili [[Marksizam|marksisti]]. U Europi općenito jačaju diktature.
 
==== Profesionalni revolucionar (1934. – 1941.) ====
▲''Glavni članak: [[{{glavni|Titov životopis, 19281934. – 19341941.]]''}}
 
''Glavni članak: [[Titov životopis, 1934. – 1941.]]''
 
U ožujku 1934. godine, Broz izlazi iz zatvora u kućni pritvor u Kumrovcu, ali ubrzo odlazi i počinje živjeti s lažnim dokumentima i promijenjenim izgledom - postaje "profesionalni revolucionar". U partijskom radu počinje koristiti ime '''Tito''' (kako kaže, to je često ime u Zagorju i nema neko posebno značenje). Kasnije, za rada u [[Kominterna|Kominterni]], bit će poznat kao '''Walter'''.
Line 156 ⟶ 152:
Broz je po povratku u zemlju proveo još snažniju boljševizaciju KPJ, inzistirajući na ideološkoj monolitnosti i vojno-partijskoj stezi, uz obračun s "revizionistima" oko [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]]. Također je smijenio vodstvo KPH jer je na izborima 1938. godine podržalo listu HSS-a i [[Vlatko Maček|Vlatka Mačeka]]. Na V. zemaljskoj konferenciji KPJ u Zagrebu u listopadu [[1940.]] godine sastavlja novo vodstvo KPJ i izlaže strategiju komunističkog djelovanja, temeljenu na oružanom ustanku kao načinu osvajanja vlasti i sovjetskom tipu federacije kao modelu organizacije države.
 
=== Drugi svjetski rat ===
''Vidi članak: [[{{glavni|Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]].''}}
 
[[Slika:Marshal Tito during the Second World War in Yugoslavia, May 1944.jpg|thumb|right|250px|Josip Broz Tito tijekom NOR-a, svibanj 1944.]]
 
Nakon [[Travanjski rat|napada Njemačke na Kraljevinu Jugoslaviju]] osniva u Zagrebu [[10. travnja]] [[1941.]] godine Vojni komitet za pružanje otpora [[Sile osovine|osovinskim silama]]. Na njegov je poticaj [[Politbiro]] KPJ [[4. srpnja]] [[1941.]] godine u Beogradu donio odluku o dizanju oružanoga ustanka (hrvatski su komunisti nešto prije, [[22. lipnja]], osnovali [[Prvi sisački partizanski odred|Sisački partizanski odred]], što je nadnevak službenoga praznika antifašističke borbe u Republici Hrvatskoj). U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Tito je nesporni vođa komunističkoga partizanskoga pokreta otpora i glavni organizator strategije i taktike [[gerilski rat|partizanskoga tipa ratovanja]], kao i političkih odluka koje će oblikovati buduću Jugoslaviju na razvalinama uništenih osovinskih saveznika i spriječiti obnovu monarhističke [[Kraljevina Jugoslavija|karađorđevićevske Jugoslavije]]. Detalji tijeka Drugoga svjetskoga rata na području Jugoslavije (s naglaskom na [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]), dani su na vanjskoj poveznici koja je sažetak rada hrvatskoga povjesnika Dušana Bilandžića. Ovdje je dovoljno napomenuti nekoliko najvažnijih stvari:
 
* ustanak protiv njemačkoga i [[Italija|talijanskoga]] okupatora izbio je svom silom 1941. godine na području [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]. U njemu su sudjelovali još nedovoljno razlučeni pristaše komunističkih partizana i srpskih rojalističkih [[Četnici|četnika]] pod vodstvom pukovnika [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]]. Taj je ustanak slomljen snažnom njemačko-talijanskom ofenzivom nakon koje su uslijedile teške represalije, kao i rat između partizana i četnika, skupina s nepomirljivim političkim ciljevima. Otada, sve do [[1944.]] godine, Srbija i veći dio Crne Gore su ostali pod kontrolom četnika i pripadnika kvislinških režima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić]]).
Line 175 ⟶ 170:
[[Josip Mrzljak]], varaždinski biskup, naveo je da je Tito na Kapucinskom trgu u Varaždinu 20. svibnja 1945., u pratnji [[Kosta Nađ|Koste Nađa]] i [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]], rekao građanima : »U Varaždin nisam došao službeno govoriti o politici, već da obiđem jedinice JA koje u okolici obavljaju važne zadaće na konačnom obračunu s hrvatskim smradom.«
 
=== Gospodar Nove Jugoslavije ===
[[Slika:Eleanor-tito.jpg|thumb|300px|left|Tito i [[Eleanor Roosevelt]] [[1956.]]]]
 
Line 198 ⟶ 193:
Postepeno režim se ublažuje; priznaje se promašaj kolektivizacije i usvaja fleksibilnija politika prema selu. Dozvoljava se više osobnih sloboda. Ponovno stezanje označeno je uhićenjem [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]] 1954. godine, pa onda opet proširenje smjenjivanjem [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] 1966. godine, pa stezanje obračunima s "liberalima", "tehnomenadžerima" i "nacionalistima" 1970. – 1972.
 
==== Nesvrstana vanjska politika ====
Najznačajniji preokret dogodio se u vanjskoj politici: potaknut putovanjima i vezama s vođama novooslobođenih zemalja poput [[Indija|Indije]] i [[Egipat|Egipta]], Tito postaje jednim od osnivača i najutjecajnim državnikom pokreta [[Pokret nestvrstanosti|nesvrstanosti]] - skupom izvanblokovskih zemalja koje su politikom aktivne miroljubive koegzistencije djelovale (bar djelomice) kao čimbenik smanjenja napetosti između zemalja [[NATO]]-a i [[Varšavski ugovor|Varšavskoga ugovora]]. Ideju međunarodne politike nazvane [[aktivna miroljubiva koegzistencija]] razvijao je od 1954. godine.
 
Line 206 ⟶ 201:
Vodio je jugoslavensku državnu delegaciju na Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji u [[Helsinki]]ju [[1975]]. godine, te je sudjelovao na Konferenciji nesvrstanih u [[Havana|Havani]] [[1979]]. godine, na kojoj mu je posebnom poveljom odano priznanje kao glavnom protagonistu pokreta nesvrstanih. Umro je u bolnici u [[Ljubljana|Ljubljani]], a njegovu je sprovodu [[8. svibnja]] [[1980.]] godine u Beogradu nazočilo 209 delegacija iz 127 zemalja s najistaknutijim svjetskim državnicima.<ref name="he"/>
 
=== Demokratizacija i njeno zaustavljanje. Reforma federacije ===
Daljnja demokratizacija jugoslavenskoga društva od sredine [[1960-ih]] godina praćena je smjenom nekih od vodećih komunista stare, centralističko-sovjetske garde (npr. [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] na [[Brijunski plenum|Brijunskom plenumu]] CK SKJ [[1966.]] godine; primjer bar formalne demokratizacije je i promjena imena - iz "komunistička partija" u "savez komunista"). Nakon sovjetske okupacije Čehoslovačke [[1968.]] Broz ubrzava ostvarivanje koncepcije općenarodne obrane koja ojačava obrambene funkcije republika i pokrajina. [[1970.]] godine započinje temeljitu reformu federacije radi prenošenja saveznih ovlasti na republike, što se ostvaruje ustavnim amandmanima [[1971.]] godine, a zatim i [[Ustav]]om [[1974.]] godine.
 
Line 213 ⟶ 208:
Promjenama u ustroju Federacije nakon donošenja Ustava 1974. godine, te inicijativom za uvođenjem kolektivnih rukovodstava s ograničenjem mandata čelnih dužnosnika na jednu godinu, pokušao je uspostaviti ravnotežu među republikama i spriječiti borbu za vlast nakon svoje smrti.
 
=== Posljednje godine ===
Početkom [[1970-ih]], u doba obračuna s [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskim proljećem]] (1971.) i "liberalima" u Srbiji (1972.) Tito je još bio krepak i lucidan. U kasnijim godinama, po biološkoj nužnosti, sve manje kontrolira događaje. Na "dvoru" oko njega rasplamsava se bitka za nasljedstvo.
 
Line 226 ⟶ 221:
[[1979.]] godine održana je konferencija nesvrstanih u Havani, u kojoj je Tito sudjelovao i odano mu je priznanje kao glavnom partagonistu pokreta nesvrstanih.
 
=== Smrt ===
{{glavni|Smrt Josipa Broza Tita}}
[[Datoteka:Tito tomb.JPG|mini|150px|Titov grob unutar mauzoleja.]]
Line 300 ⟶ 295:
 
== Literatura ==
''Glavni članak: [[{{glavni|Životopisni izvori o Titu]]''}}
 
Ovaj je članak napisan uglavnom po Titovom [[životopis]]u [[Jasper Ridley|Jaspera Ridleyja]], koja, unatoč autorovim nerijetkim iskazima pristranosti, u glavnim crtama odgovara stvarnosti. Knjiga je objavljena na hrvatskom jeziku [[2000.]] godine.
Line 317 ⟶ 312:
* [http://www.hic.hr/books/manipulations/ Manipulacije brojem žrtava u Jugoslaviji (na engleskom)]
* [http://www.studiacroatica.com/revistas/046/0461202.htm Bogdan Radica: Ocaso de Tito (na španjolskom)]
 
 
{{Vođe Pokreta nesvrstanih}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito"