Josip Broz Tito: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Popravljen uvod po smjernicama iz SZR Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor |
m uklonjena promjena suradnika Kanikosen (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika GregorB Oznake: brzo uklanjanje uklonjeno uređivanje |
||
Redak 8:
|malaslika = Tito_signature.svg
|opis male slike = Potpis
|slika =
|veličina = 220px
|opis slike = Josip Broz Tito (
|podpredsjednik =
|podpredsjednik2 =
Redak 69:
}}
'''Josip Broz''', (nadimak '''Tito)''' ([[Kumrovec]], [[7. svibnja]] [[1892.]] – [[Ljubljana]], [[4. svibnja]] [[1980.]]), bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] [[
Iako
▲'''Josip Broz''', (nadimak '''Tito)''' ([[Kumrovec]], [[7. svibnja]] [[1892.]] – [[Ljubljana]], [[4. svibnja]] [[1980.]]), bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] [[Komunizam|komunistički]] [[Revolucija|revolucionar]],<ref name="brit">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Josip-Broz-Tito |title= ''Josip Broz Tito'' |author= Ivo Banac |publisher= Encyclopædia Britannica |language= engleski |accessdate = 2. siječnja 2021. |date= 4. svibnja 2020.}}</ref> [[političar]] i [[državnik]], prvi glavni tajnik [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], predsjednik predsjedništva [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i [[Autokracija|autokratski]],<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/slavko-goldstein-tito-nije-bio-diktator-vec-autokrat-volio-je-i-imao-potpunu-vlast/|title=Slavko Goldstein: Tito nije bio diktator već autokrat, volio je i imao potpunu vlast|work=Novi list|language=en|accessdate=2021-02-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/castro-je-bio-diktator-za-razliku-od-tita-koji-je-autokrat-1131376|title=Budimir Lončar: Castro je bio diktator, a Tito autokrat|work=www.vecernji.hr|language=hr|accessdate=2021-02-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.politikaplus.com/novost/122066hrvoje-klasic-tito-nije-bio-diktator-a-tudman-bi-lose-prosao-u-lustraciji|title=Hrvoje Klasić: Tito nije bio diktator, a Tuđman bi loše prošao u lustraciji|work=politikaplus.com|language=en|accessdate=2021-02-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mojevrijeme.hr/magazin/2020/10/njemacka-povjesnicarka-tito-nije-bio-demokrat-no-jugoslavija-nije-bila-diktatura/|title=Njemačka povjesničarka: ‘Tito nije bio demokrat, no Jugoslavija nije bila diktatura’|last=Vrijeme|first=Moje|language=hr|accessdate=2021-02-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/687399.html|title=Da li je Tito bio diktator?|work=Radio Slobodna Evropa|language=sh|accessdate=2021-02-21}}</ref> doživotni [[predsjednik]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] u kontinuitetu od [[14. siječnja]] [[1953.]] do svoje smrti [[4. svibnja]] [[1980.]]<ref name = "nacionalna enciklopedija"/>
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je vođa [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačka vojske Jugoslavije]], koja se smatra najefikasnijim pokretom otpora u okupiranim dijelovima Europe.<ref name=brit/><ref name="JJR2013_OxfordPress">{{Cite book|author=Rhodri Jeffreys-Jones|title=In Spies We Trust: The Story of Western Intelligence|url=https://books.google.com/books?id=3gK7e8LpXvcC&pg=PA87|year=2013|publisher=OUP Oxford|isbn=978-0-19-958097-2|pages=87}}</ref>
▲Iako je bio čelnik [[Totalitarizam|totalitarne]] države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke [[represija|represije]],<ref name="nacionalna enciklopedija">[http://proleksis.lzmk.hr/13753 Broz Tito, Josip], [[Opća i nacionalna enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref> odgovornosti za smrt političkih protivnika i [[Doživotni predsjednik|doživotnog mandata]] s pravom kritizirana od protivnika komunističkog režima,<ref name="Andjelić">{{cite book|last=Andjelic|first=Neven|title=Bosnia-Herzegovina: The End of a Legacy|publisher=Frank Cass|year=2003.|page=36|isbn=978-0-7146-5485-0}}</ref>{{sfn|McGoldrick|2000.|p=17}} za svog života i kasnije neposredno do raspada Jugoslavije bio je popularan političar,<ref>Melissa Katherine Bokovoy, Jill A. Irvine, Carol S. Lilly, ''State-society relations in Yugoslavia, 1945–1992''; Palgrave Macmillan, 1997., str. 36, 0-312-12690-5<br />{{eng icon}} "''...Of course, Tito was a popular figure, both in Yugoslavia and outside it.''"</ref> a od većine suvremenika, građana tadašnje Jugoslavije, smatran je ''benevolentnim diktatorom''.<ref>{{cite book|last1=Shapiro|first1=Susan|last2=Shapiro|first2=Ronald|title=The Curtain Rises: Oral Histories of the Fall of Communism in Eastern Europe|language=engleski|publisher=McFarland|year=2004.|isbn=978-0-7864-1672-1|url=https://books.google.com/books?id=oCqWFQ1WKlkC&pg=PA180|ref=Shapiro_2004}}<br />{{eng icon}} "...All Yugoslavs had educational opportunities, jobs, food, and housing regardless of nationality. Tito, seen by most as a benevolent dictator, brought peaceful co-existence to the Balkan region, a region historically synonymous with factionalism."</ref> Takva ocjena i danas pobuđuje [[Kontroverza|kontroverzne]] reakcije, od negativnih do pozitivnih.<ref name="nacionalna enciklopedija" /><ref>[http://www.hrcak.srce.hr/file/81822 ''Povijesni mitovi o Josipu Brozu Titu kao sredstvo manipulacije narodima na prostoru bivše SFRJ''], [[Hrčak (portal)|Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]] ([[Sveučilišni računski centar]] Sveučilišta u Zagrebu), hrcak.srce.hr, pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref><ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=407 Broz, Josip – Tito]: ''"Za života stvoren je kult njegove ličnosti. Nakon sloma Jugoslavije podjednako hvaljen i kritiziran. Njegov povijesni značaj još uvijek je nemoguće do kraja ocijeniti."'', [[Istarska enciklopedija]] ([[LZMK]]), istra.lzmk.hr, pristupljeno 30. siječnja 2019.</ref>
U 35 godina njegove čvrste vlasti postigao je znatan međunarodni ugled kao državnik također i u međunarodnim odnosima u kojima je Jugoslavija doživljavana s uvažavanjem. Stekao je
Rođen je u hrvatskoj seljačkoj obitelji, u [[Kumrovec|Kumrovcu]].<ref name="brit" /> Nakon regrutacije, postao je mlađi vodnik u tadašnjoj [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarskoj vojsci]]. Nakon što je teško ranjen i zarobljen od vojske [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], Broz je poslan u radnički logor na [[Ural (gorje)|Uralu]]. Nakon toga je, prema nekim izvorima, sudjelovao u [[Oktobarska revolucija|Listopadskoj revoluciji]], te se kasnije priključio [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] u [[Omsk]]u. Po povratku u zemlju, došao je u novoosnovanu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], u kojoj postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]] (KPJ). Bio je član [[KPJ]] od 1920. godine, a od [[1937.]] godine vrši dužnost njenog organizacijskog, a zatim i glavnog tajnika. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon okupacije Jugoslavije od strane [[Sile Osovine|sila osovine]], bio je vođa [[Partizani|Partizana]], jugoslavenskog gerilskog pokreta otpora i to kao vrhovni zapovjednik [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], koja se smatra najefikasnijim pokretom otpora u okupiranim dijelovima Europe,<ref name=brit/><ref name="JJR2013_OxfordPress">{{Cite book|author=Rhodri Jeffreys-Jones|title=In Spies We Trust: The Story of Western Intelligence|url=https://books.google.com/books?id=3gK7e8LpXvcC&pg=PA87|year=2013|publisher=OUP Oxford|isbn=978-0-19-958097-2|pages=87}}</ref> u činu [[Maršal|maršala]]. Nakon Drugog svjetskog rata Tito je bio glavni arhitekt i državnik [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] prvo kao premijer, od 1945. do 1953., a nakon toga, od 1953. pa sve do svoje smrti 1980. godine i njen doživotni predsjednik.<ref name="brit" />▼
▲Rođen je u hrvatskoj seljačkoj obitelji, u [[Kumrovec|Kumrovcu]].<ref name="brit" /> Nakon regrutacije, postao je mlađi vodnik u tadašnjoj [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarskoj vojsci]]. Nakon što je teško ranjen i zarobljen od vojske [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]] za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], Broz je poslan u radnički logor na [[Ural (gorje)|Uralu]]. Nakon toga je, prema nekim izvorima, sudjelovao u [[Oktobarska revolucija|Listopadskoj revoluciji]], te se kasnije priključio [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] u [[Omsk]]u. Po povratku u zemlju, došao je u novoosnovanu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], u kojoj postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]] (KPJ).
Unatoč tome što je bio jedan od osnivača [[Informbiro]]a, kao Jugoslavenski državnik ubrzo je postao prvi član [[Informbiro|Kominform]]a koji je počeo prkositi sovjetskoj hegemoniji i jedini koji je uspio napustiti [[Informbiro]] i otpočeti vlastiti socijalistički program.<ref name="brit" /> Bio je zagovornik nezavisnog puta u socijalizam ("''[[Nacionalkomunizam|nacionalni komunizam]]''").<ref>{{Cite book|last=West|first=Richard|url=https://www.worldcat.org/oclc/897508255|title=Tito and the rise and fall of Yugoslavia|date=2012|publisher=Faber & Faber|isbn=1-322-36238-6|location=London|oclc=897508255}}</ref> Godine [[1951.]] je sproveo samoupravni sustav koji je razlikovao [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] u odnosu na druge socijalističke države. S modelom tržišnog socijalizma donio je ekonomsku ekspanziju tijekom [[1950-ih|1950.-ih]] i [[1960-ih|1960.-ih]] godina.<ref>{{Cite book|last=West|first=Richard|url=https://www.worldcat.org/oclc/32202123|title=Tito : and the rise and fall of Yugoslavia|date=1995|publisher=Carroll & Graf|isbn=0-7867-0202-8|edition=1st Carroll & Graf ed|location=New York|oclc=32202123}}</ref> Kasnije je Titov režim ograničio daljnje reforme u gospodarstvu kako ne bi došlo do restauracije kapitalističkih odnosa, pa je i uspješnost jugoslavenske ekonomije opadala. Iako Tito 1974. godine provodi federalizaciju do tada unitarne Jugoslavije na šest republika i dvije autonomne pokrajne njegova unutarnja politika uključuje suzbijanje [[Nacionalizam|nacionalističkih]] osjećanja i promociju "[[Bratstvo i jedinstvo|Bratstva i jedinstva]]" šest naroda SFR Jugoslavije što je doprinjelo njenom raspadu.<ref>{{Cite journal|last=Rudolf|first=Davorin|last2=Čobanov|first2=Saša|date=2009-06-23|title=Jugoslavija: unitarna država ili federacija povijesne težnje srpskoga i hrvatskog naroda – jedan od uzroka raspada Jugoslavije|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=60049|journal=Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu|language=hr|volume=46|issue=2|pages=287–314|issn=0584-9063}}</ref>▼
Bio je član [[KPJ]] od 1920. godine. Od [[1937.]] godine njezin organizacijski, a zatim i glavni tajnik (u nazivlju partije: organizacioni i generalni sekretar).
▲Bio glavni državnik [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] od [[1953.]] do [[1980.]] godine.<ref name="brit" /> Unatoč tome što je bio jedan od osnivača [[Informbiro]]a,
▲U 35 godina njegove čvrste vlasti postigao je znatan međunarodni ugled kao državnik također i u međunarodnim odnosima u kojima je Jugoslavija doživljavana s uvažavanjem. Stekao je i dodatnu međunarodnu pažnju kao suosnivač [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]].<ref>{{Cite web|url=https://digital.library.unt.edu/ark:/67531/metadc501237/|title=Nonalignment: Cuba and Yugoslavia in the Nonaligned Movement 1979-1986|last=Iheanacho|first=Vitalis Akujiobi|date=1987-08|website=UNT Digital Library|language=English|accessdate=2021-03-10}}</ref>
Nakon njegove smrti Jugoslavija je službeno bankrotirala.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/premium/bankrot-jugoslavije-ekonomski-krah-1982-koji-nikad-sluzbeno-nije-bio-objavljen-958472|title=Bankrot Jugoslavije: Ekonomski krah 1982. koji nikad nije službeno objavljen|author=Zoran Vitas|date=2. rujna 2014|work=|language=|publisher=Večernji list|accessdate=11. travnja 2019. god.}}</ref> te se suočavala s povremenim nestašicama pojedinih proizvoda,<ref>{{Citiranje knjige|title=Jugoslavija u borbi za ekonomsku stabilizaciju|first=Anđelko|last=Jukić|date=1985|url=https://books.google.ba/books?id=9T8uAAAAMAAJ&dq=Jugoslavija+nesta%C5%A1ice&focus=searchwithinvolume&q=nesta%C5%A1ice+roba|language=hr|publisher=Sindikalna škola Hrvatske "Josip Cazi" i NIRO "Radničke novine"}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=X kongres Saveza sindikata Jugoslavije, Beograd 1986|author=|first=Savez sindikata Jugoslavije|last=Kongres|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=1986|chapter=|chapterurl=|editor=|url=https://books.google.ba/books?id=eehOAQAAIAAJ&dq=Jugoslavija+nesta%C5%A1ice&focus=searchwithinvolume&q=stalne+nesta%C5%A1ice|format=|edition=|language=bs|pages=145|publisher=Radnička štampa|location=|others=|quote=|accessdate=|isbn=|id=}}</ref> Napetosti između [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Socijalističke republike i autonomne pokrajine|jugoslavenskih republika]] naglo se povećavaju zbog [[Nacionalizam|nacionalizma]], kasnije kao i [[Velikosrpska ideologija|velikosrpske politike]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Godine [[1991.]] počinje [[raspad SFRJ]].
== Životopis ==
| |||