|
'''Kosinjska tiskara''', najstarija je tiskara nau slavenskom [[jug]]uHrvatskoj, nalazila se u gradu Kosinju/Kosinjskom Ribniku,<ref name="Nikola Bićanić">[[Nikola Bićanić|Bićanić, Nikola]]. ''Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića'' // ''[[Crkva u svijetu]]'', sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. {{Hrčak|id=127701}}, str. 188.:{{citat2|Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, ''editio priceps'', ''Misal po običaju Rimske kurije'' 1483. godine.}}</ref> [[Arheologija|arheološkom]] i [[Povijest|povijesnom]] lokalitetu na području Kosinjskog Bakovca, u blizini sela [[Donji Kosinj|Donji]] i [[Gornji Kosinj|Gornji Kosinj]].
== Povijest ==
Kratko vrijeme pošto je u [[Njemačka|Njemačkoj]] izumljen [[tiskarski stroj]] osnovaliosnovao suje knezoviu [[Frankapani]]Kosinjskom uRibniku Anž (Ivan) VIII seluFrankapan KosinjBrinjski prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je tiskanadovršeno tiskanje ''[[1483.]]Misal godinepo takođerzakonu zarimskoga dvora|Misala po zakonu rimskoga dvora]]'' 22.02.[[Crkva|crkvene1483.]] potrebegodine, ikao prvaprve tiskanatiskane knjigaknjige na glagoljici i hrvatskom jeziku, (točnije rečeno [[Staroslavenski jezik#Hrvatska redakcija|crkvenoslavenskomhrvatskocrkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije]]), ''[[Misal po zakonu rimskoga dvora]]''.
PremaU nekimKosinjskoj tumačenjimatiskari u njojtiskan je najvjerojatnije [[1491.]] godine tiskani [[Glagoljica|glagoljski]]Brevijar brevijar,po najstarijazakonu knjigarimskoga zadvora, kojudruga senajstarija znaglagoljska datiskana je tiskanaknjiga na hrvatskomhrvatskocrkvenoslavenskom tlujeziku. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u [[Venecija|Veneciji]], a drugi manji ulomak (šest pergamentnih listova kalendara) otkriven je u [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]]. ▼U ovoj tiskari 1491. otisnut je Brevijar, čiji se jedini sačuvani primjerak danas nalazi u venecijanskoj biblioteci sv. Marka.
[[Zvonimir Kulundžić]] je zaslužan je za postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari.<ref name="Nikola Bićanić" /> ▼▲Prema nekim tumačenjima u njoj je najvjerojatnije [[1491.]] godine tiskan [[Glagoljica|glagoljski]] brevijar, najstarija knjiga za koju se zna da je tiskana na hrvatskom tlu. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u [[Venecija|Veneciji]], a manji ulomak (šest pergamentnih listova) otkriven je u [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]].
[[Ivan Mance ]] u knjizi "''Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi''"<ref>{{Citiranje časopisa |url=https:// www.webknjizara.hr/ hrknjige/ aboutznanstveno- joomla?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=234&category_id=9strucne-publikacije/kosinj-izvoriste-hrvatske-tiskane-rijeci-ivan-mance |title=Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi | journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110001727/https://webknjizara.hr/hr/about-joomla?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=234&category_id=9 |archiveaccess-date= 1017. studenoga 201412. |access-date=292021. siječnja 2013. }}</ref>, obrađuje sve dostupe materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare). ▼
▲[[Zvonimir Kulundžić]] je zaslužan za postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari.<ref name="Nikola Bićanić"/>
Dr. sc. Helmut Presser, voditelj Gutenbergovog muzeja u Mainzu, izrađuje sa svojim suradnicima 1962. godine " [https://kosinj-konzalting.hr/1962-god-i-karta-weltkarte-die-ausbreitung-der-buchdruckerkunst/ Svjetsku kartu širenja tiskarske umjetnosti ]" te na istu postavlja i Kosinj s godinom 1483. ▼▲Ivan Mance u knjizi "''Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi''"<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://webknjizara.hr/hr/about-joomla?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=234&category_id=9 |title=Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110001727/https://webknjizara.hr/hr/about-joomla?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=234&category_id=9 |archive-date=10. studenoga 2014. |access-date=29. siječnja 2013. }}</ref>, obrađuje sve dostupe materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare).
▲Dr. sc. Helmut Presser, voditelj Gutenbergovog muzeja u Mainzu, izrađuje sa svojim suradnicima 1962. godine "Svjetsku kartu širenja tiskarske umjetnosti" te na istu postavlja i Kosinj s godinom 1483.
== Povezani članci ==
* Zvonimir Kulundžić, ''Naše diskusije - Kosinj i "Telegram"'', ''Razlog'', br. 45/46, rujan 1966., str. 129.-148. (separat)
* Zvonimir Kulundžić, ''500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskanje knjige'', Zagreb, 1983.
* [[Ivan Mance]], Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi, Split, 2013.
== Vrelo ==
| 