Atom: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m HE ­– AP
Nema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 17:
[[datoteka:Atomic resolution Au100.JPG|mini|desno|250px|Površina čistog [[zlato|zlata]] viđena [[Pretražni mikroskop s tuneliranjem|pretražnim mikroskopom s tuneliranjem]].]]
 
'''Atom''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ἄτομος'': nedjeljiv) jejer osnovni djelić, najmanji dio na koji [[kemijska tvar]] može biti rastavljena bez otpuštanja električki nabijenih čestica ([[elektron]]a), najmanji sastavni dio najjednostavnijih kemijskih tvari, [[Kemijski element|kemijskih elemenata]], koji zadržava svojstva tog elementa. [[Promjer]] atoma iznosi od 0,1 do 0,5 [[nanometar]]a, a [[relativna atomska masa]] od oko 1 za [[vodik]] do približno 244 za [[plutonij]]. Atomi su dovoljno maleni da pokazuju i [[Dualizam (fizika)|valna svojstva]], na primjer [[valna duljina]] vodikovih atoma na sobnoj temperaturi iznosi oko 0,1 nm, a [[cezij]]evih 0,01 nm. Zornu sliku atoma nemoguće je predočiti svakodnevnim makroskopskim pojmovima. Potpun opis daje [[kvantna mehanika]] sa zamisli (konceptom) [[kvant]]iziranosti stanja i vjerojatnošću nalaženja [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]] u pojedinim stanjima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4472 |title=atom |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2018.}}</ref>
 
U atomskoj teoriji [[materija|materije]], atom se sastoji od [[atomska jezgra|atomske jezgre]] oko koje kruže [[elektron]]i ([[elektronski omotač atoma]]). Danas je općenito priznato mišljenje da se atomska jezgra svih [[Kemijski element|kemijskih elemenata]] sastoji od pozitivno nabijenih [[proton]]a i [[neutron]]a koji nemaju [[električni naboj]]. Čestice koje se nalaze u atomskoj jezgri, to jest protoni i neutroni, zovu se zajedničkim imenom [[nukleon]]i ([[Latinski jezik|lat]]. ''nucleus'': jezgra). Neutron ima [[masa|masu]] gotovo jednaku masi protona. Proton je jezgra [[vodik]]ovog atoma, pa mu je masa jednaka masi atoma vodika. Broj protona u atomskoj jezgri koji se zove [[atomski broj]], jednak je njezinom [[električni naboj|električnom naboju]] i uvijek odgovara rednom broju kemijskog elementa u [[Periodni sustav elemenata|periodnom sustavu]]. Dakle atomskim brojem određena je vrsta kemijskog elementa.