|
== Životopis ==
=== Djetinjstvo ===
Gavrilo Princip, sin poštara, rođen je u srpnju [[1894.]] godine u mjestu [[Obljaj]] kod [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]. Bio je jedno od devetero djece, od kojih je jedno umrlo u djetinjstvu. Njegovo zdravlje od najranije je dobi bilo problematično i patio je od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je pohađao Trgovačku školu. Gavrilo Princip je odgajan na srpskoj mitologiji, tijekom školovanja u Sarajevu na Trgovačkoj školi proširio je svoje vidike i postupno se odmicao od radikala u zatvorenim srpskim omladinskim đačkim organizacijama. Jedna od presudnih uloga za takav njegov postupak bila je prijateljstvo s Hrvatom [[Ivo Kranjčević|Ivom Kranjčevićem]] koji mu je pomogao u školi, a poslije su se obojica "''našli da jednako mislimo i osjećamo''" iako su bili različitih nacionalnosti, što je za Principa bilo svojevrsno iznenađenje. Za vrijeme gimnazijskog školovanja bio je isključen iz šestog razreda zbog veze s jednom učeničkom protuaustrijskom organizacijom. O Principovom postupnom odmicanju od čiste prosrpske struje u Mladoj Bosni svjedoči navod iz njegovog pisma prijatelju [[Marko Maglov|Marku Maglovu]], u kojem Princip nakon osnivanja Srpsko-hrvatske nacionalističke omladine [[1912.]] u Sarajevu, piše: "''Oni su nas (misli se srpski radikali, op. a.) otpočeli odmah da napadaju svim mogućim izrazima i naročito su nam predbacivali da nismo Srbi. Nastao je među nama dubok jaz i mržnja.''" Sva ta iskustva natjerala su Principa da još jače poradi na hrvatskosrpskom zbližavanju u okviru đačkih društava. Tako je na pretežno hrvatskim studentskim demonstracijama [[18. veljače]] [[1912.]] u Sarajevu, koje je organizirao bosanski Hrvat [[Luka Jukić]], protiv mađarske vlasti u Hrvatskoj, među lakše povrijeđenima od policijskog konjičkog napada na demonstrante prve večeri bio i Gavrilo Princip, čiju je odjeću razderala policijska sablja. Princip je nakon toga još ustrajnije apelirao da se drugi srpski učenici pridruže demonstracijama.<ref>[[Željko Karaula]], »Sarajevski atentat – reakcije Hrvata i Srba u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji«, ''Interdisciplinarni je znanstveni časopis "Radovi Zavoda za hrvatsku povijest"'', vol.43, br. 1, Zagreb, prosinac 2011., str. 262., 263., {{ISSN|0353-295X}} {{Hrčak|id=113497}}</ref> Princip se u svibnju [[1912.]] preselio se u [[Beograd]]. U Beogradu je nastavio školovanje, završio srednju školu 1914. godine, i stupio u dodir s tajnom organizacijom [[Crna ruka]].<ref name="proleksis">{{Citiranje www |naslov=Princip, Gavrilo |url=http://proleksis.lzmk.hr/20906/ |izdavač=Proleksis enciklopedija |preuzeto=15. listopada 2013.}}</ref> Naredne dvije godine većinom je vrijeme provodio je s drugim nacionalistima u planiranju ujedinjenja Bosne i Hercegovine i Srbije.{{nedostaje izvor}} Za vrijeme [[Prvi balkanski rat|Prvoga balkanskog rata]] prijavio se u Srpsku vojsku kao dragovoljac ali je odbijen.{{nedostaje izvor}}
=== Sarajevski atentat ===
=== Smrt ===
Gavrilo Princip preminuo je [[28. travnja]] [[1918.]] godine (u 24. godini života) od tuberkuloze u zatvoru tvrđave Terezin u Češkoj.<ref name="proleksis">{{Citiranje www|naslov=Princip, Gavrilo|url=http://proleksis.lzmk.hr/20906/|preuzeto=15. listopada 2013.|izdavač=Proleksis enciklopedija}}</ref> Bojeći se da bi njegove kosti mogle postati [[Relikvija|relikvije]] za slavenske nacionaliste, Principovi zatvorski čuvari potajno su odnijeli tijelo u neoznačeni grob, ali [[Češka|češki]] vojnik koji je bio zadužen za ukop zapamtio je mjesto, te su [[1920.]] Princip i ostali "Vidovdanski heroji" [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] i odneseni u Sarajevo na Koševo, općina Centar, gdje su pokopani u ''Kapelu vidovdanskih heroja'', zajedničku grobnicu atentatora [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]].<br>
Za vrijeme rojalističke Jugoslavije na mjestu atentata postavljena je spomen ploča koja je uspostavom [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] i dolaskom njemačke okupacijske sile maknuta. Utemeljenjem socijalističke Jugoslavije ploča je vraćena i postavljene su stope na mjestu odakle je pucao u prijestolonasljednika. Osnutkom samostalne Bosne i Hercegovine, stope su uklonjene, a obnovom fasade muzeja na čijem je zidu bila ploča, ploča je premještena niže, naglasivši tako novi stav Bosne i Hercegovine prema atentatoru.
|
