Prijelom rebara

Prijelom rebara, (lat - fractura costarum), je djelomični ili potpuni prekid kontinuiteta rebara, nastao kao posljedica djelovanja mehaničke sile koja nadmašuje otpornost koštanog tkiva. Mehanička sila na mjestu djelovanja oštećuje i meke strukture pa su prijelom i rebara često udruženi s nagnječenjem , oguljotinom ili razderinom.

Prijelom rebara

Ovaj članak nije preveden djelomično ili uopće. (Rasprava) Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.

Prijelom rebara

Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.

Ljudska rebra (Gray's Anatomy of the Human Body, 20th ed. 1918.)

Faktora rizika

Prijelomu rebra obično prethodi značajna ozljeda i većina prijeloma rebara su posljedica nesretnog događaja. Prijelomi rebra mogu nastati i spontano ili tijekom neadekvatne ozljede u čijoj osnovi su bolesti kao što je osteoporoza ili koštane metastaze.

Najčešći čimbenici rizika za prijelom rebara su:

• Sportske aktivnosti
• Senilnost
• Zlostavljanje
• Reanimacija u medicini
• Metastaze kostiju
• Osteoporoza
• Kašalj

Mehanizam nastanka

Pošto prsni koš zauzima veliki dio tijela, on ima istureni položaj i često je sklona ozljedama. Tijekom tih ozljeda, rebra su najviše izložena ozljedama, pa i prijelomima. Kod mlađih osoba, zahvaljujući elastičnosti rebara, pojava je prijeloma znatno rjeđa nego kod starijih osoba, kod kojih osim zakrečenosti hrskavice nastaje i staračka osteoporoza.

Kako je središnji dio prsnoga koša najistureniji, najčešće se prijelomi rebara javljaju kod srednjih rebara, a najrjeđe kod gornja tri, koja su na izvjestan način zaklonjena ključnom kosti. Lokalizacija prijeloma je najčešća na prednjim ili zadnjim zavojima, a prouzročena je izravnim (direktnim) ili posrednim (indirektnim) djelovanjem sile.

Vrste

• Poprečni prijelomi, su obično izazvani direktnim i snažnim udarom mehaničkoga oruđa u prsni koš. Kod ovi prijeloma krajevi kosti ponekad bivaju utisnuti u dubinu, pa mogu izazvati rascjep porebrice i ozljede unutarnjih organa (pluća, srca, krvnih žila)
• Kosi prijelomi, su obično izazvani posrednim utjecajem sile, pri kompresiji prsnoga koša, i najčešće su lokalizirani na prednjem ili stražnjem zavoju. Kod ovih prijeloma fragmenti su oštri, a površina prijeloma je upravljena medijalno (prema sredini) ili lateralno (prema van), te ako je prijelomljeno više rebara nastaje znatna pokretljivost i deformacija zida prsnoga koša, iznad mjesta ozljede.

Dijagnoza

Objektivi pregled

Prijelom 5-7 rebra

Dijagnoza prijeloma rebra se često postavlja opipavanjem (palpacijom) na mjestu ozljede, kada se pod prstima osjećaju neravnine na površini rebara, pojava oštroga bola praćenog pucketanjem (krepitacijama) i pomicanjem dijelova prijelomljenih rebara pri jačem pritisku.

Radiološka dijagnostika

Sumnja na prijelom rebara najpouzdanije se potvrđuje;

• radiografijom prsnoga koša u nekoliko pravaca,
• ultrazvučnim pregledom
• kompjuteriziranom tomografijom.

Dijagnostika prijeloma rebra nije uvijek laka, kao i dijagnostika komplikacija ovih prijeloma koji moraju pravodobno biti uočeni jer mogu životno ugroziti povrijeđenog zbog; krvarenja, ozljeda srčane i plućne maramice, pluća i organa trbuha.

Također radiološkim dijagnostikom treba isključiti i moguće druge ozljede koje mogu biti udružene s prijelomom rebara.

Komplikacije

3-D kompjuterizirana tomografija, serijskog prijeloma rebara (2-10 rebra), s dislokacijom prijelomljenih fragmenata, 5-7 rebra.

Kao posljedica prijeloma rebara mogu nastati razne komplikacije, prećen lakšim ili težim posljedicama;

• Infekcija izlivene krvi na mjestu prijeloma, s pojavom osteomijelitisa (gnojenja kostiju) ili apscesa (lat- abscessus) zida prsnoga koša, s mogućom sepsom.
• Slomljeni krajevi rebara mogu izazvati rascjep međurebarnih krvnih žila, pa doduše rijetko, dovesti do masne embolije, ili smrtonosnoga krvarenja u prsnu šupljinu, ako je istovremeno poderana i porebrica.
• Ozljede unutarnjih organa fragmentima polomljenih rebara, kao što su;

• Pluća , praćene pojavom pneumotoraksa i hemotoraksa, uz poremećaj disanja, asfiksiju i iskrvarenja.
• Srce (nešto rjeđe) može dovesti do njegove tamponade izlivenom krvlju u srčanu kesu ili akutnoga zastoja zbog poremećaja ritma.
• Dijafragma (prečage), prate obilna krvarenja i poremećaj disanja zbog jakih bolova
• Organi trbušne šupljine; (jetra, slezena, želudac, crijeva)

Prijelome rebara prati jak bol, koji ograničava pokrete prsnog koša, i umanjuje opseg respiracija (disanja). Pokreti rebara mogu biti i vrlo opsežni i spljošte prsni koš i spriječe širenje pluća kod inspiracije (udaha) što može uzrokovati pojavu atelektaze i sekundarne (naknadne) upala pluća.

Terapija

Ne postoji poseban tretman za liječenje prijeloma rebara, a osnovne mjere terapije predviđaju;

• Opće mjere;

• kupiranje boli,
• mirovanje,
• suzbijanje kašlja,
• sprječavanje sekundarne infekcije pluća,

• Simptomatske mjere;

• zaustavljanje krvarenja,
• sanacija rascjepa srčane i plućne maramice, prečage, jetre, slezene, crijeva
• sanacija pneumotoraksa i hemotoraksa itd.

Vanjske poveznice

• Prijelom kostiju
• Pneumotoraks
• Rebra

Literatura

1. Ćeremilac A. Patologija mehaničkih ozljeda (sudsko medicinski značaj) Medicinska knjiga Beograd-Zagreb 1973
2. Ćeramilac A. Opća i specijalna patologija mehaničke traume. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1986.
3. Clinically Oriented Anatomy, 4th ed. Keith L. Moore and Robert F. Dalley. pp. 62–64

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!