Cestovni sustav, ovisan o obliku tla i o klimi, povezan je s glavnom cestom koja prati obalu oko otoka; sporedne ceste nisu uvijek prekrivene asfaltom. Na Islandu nema željeznice iako su podneseni prijedlozi za izgradnju putničke linije između Keflavíka i Reykjavíka, kao i prijedlozi za izgradnju lakog željezničkog sustava u Reykjavíku.[1] Promet se odvija uglavnom morskim i zračnim putevima. Međunarodna se zračna luka nalazi u Keflaviku, u blizini Reykjavika. Prijevoz iz jednog velikog grada u drugi, na primjer Reykjavík do Akureyri, može biti zrakoplovom na domaćem letu. Većina prometne infrastrukture u zemlji koncentrirana je u blizini glavnog grada, u kojem živi dvije trećine stanovništva.

Zrakoplov Islandaira
Islandska kružna cesta s nekim naseljima koje povezuje: (1) Reykjavík; (2) Borgarnes; (3) Blönduós; (4) Akureyri; (5) Egilsstaðir; (6) Höfn; (7) Selfoss

Island ima 12.869 km puteva kojima se upravlja javno, 5.040 km je asfaltirano.[2] Organizirana gradnja cesta započela je oko 1900. godine i uvelike se proširila od 1980. godine. Vegagerðin (Islandska uprava za ceste) je pravni vlasnik i graditelj cesta, te ih nadgleda i održava.

Islandska kružna cesta uredi

Islandska kružna cesta ili Pravac 1 (islandski: Hringvegur ili Þjóðvegur 1) je glavna cesta na Islandu koji vodi oko otoka i povezuje najnaseljenije dijelove zemlje. Ukupna dužina ceste je 1,339 kilometara. Cesta je završena 1974.

Luke uredi

Glavne luke na Islandu su:

Izvori uredi

  1. MPs Propose Trains in Iceland. Iceland Review. 20. veljače 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. prosinca 2010. Pristupljeno 25. travnja 2010.
  2. Samgönguáætlun 2009-2012 (National transport plan 2009-2012) (PDF). Alþingi (Icelandic parliament). Pristupljeno 25. travnja 2010.
Nedovršeni članak Promet Islanda koji govori o prometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.