Raški zaljev
Raški zaljev zaljev je na istočnoj obali Hrvatske Istre jugozapadno od Labina. Donji je dio nekadašnje doline rijeke Raše, koji je potopljen mlađim postglacijalnim izdizanjem morske razine.
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Dug je oko 12 km, prosječne širine približno 1 km. Dubina zaljeva varira od 44 m na ulazu u zaljev do 10 m kraj luke Bršica; dalje prema ušću nastavljaju se pličine s dubinama manjim od 3 m. Raša svojim nanosima postupno zatrpava zaljev, što se može primjetiti duž zapadne obale. Strane Raškoga zaljeva su strme i nepristupačne, građene uglavnom od vapnenca, a obrasle su oskudnom sredozemnom vegetacijom.
Povijest uredi
U 1. tisućljeću pr. Kr. Raški zaljev i rijeka Raša bili su granica između Histra i Liburna. U doba Rimskoga Carstva, Raša je bila granično područje između Italije i Ilirika. Cesta koja je povezivala Polu s Tarsaticom nije prolazila današnjom trasom, već preko Raškoga zaljeva. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo također se protezalo do rijeke Raše. Važnost Raškoga kanala raste u 14. st., kada se gradi utovarna luka za ugljen Bršica. Za talijanske uprave započela je melioracija donje doline Raše, koja se s vremenom pretvara u plodno tlo. Nakon 1945. luka Bršica proširena je izgradnjom terminala za drvo i stoku.