Razgovor:Glavna stranica/Arhiv 3

Glavne kategorije

Humanističke i društvene znanosti nisu ista stvar pa bi to trebalo konačno odvojiti u dva rukavca.

Autorsko pravo

O autorskom pravu i mogućnostima objavljivanja nakon smrti autora pogledati: Wikipedija:Autorsko pravo

Damirux 15:59, 7. veljače 2006. (CET)

Crna Gora

Neka neko pogleda clanak, molim; preuzeh ga sa bosanske wikipedije. (prijevod potreban) --Njegoš 16:54, 10. ožujka 2006. (CET)

Linkovi

linkovi na dnu glavne stranice Ostali projekti Wikimedije su u neredu i trebalo bi ih malo prekontrolirati.

Vijesti na glavnoj

"Pjesnica" ili "pjesnikinja" ??

Popravite to brzo, ja ne smijem.. :/

Prvi svjetski je poceo 28.07 a ne 28.05 :)

Istina je, krivo je pisalo na stranici s datumom. Umjesto toga sam stavio Cessnu na Crvenom trgu, što je uostalom mnogo ljepša godišnjica. --Zmaj 13:28, 28. svibnja 2006. (CEST)

Press contact

Is there anyone who wants to be the official press contact for this language, in the odd case anyone from the press wants to talk to a contributor to this project? If so, contact me at en:user:zanimum/press. -- Zanimum 18:43, 12. travnja 2006. (CEST)

Povijesne napomene

Prvi put sam na stranicama hrvatske wikipedije i moram reći da su autori članaka nepismeni. Evo jednog primjera: Murat III. naslijeđen je od Mehmeda III. Kakav je to hrvatski jezik?! Autori članaka iz povijesti očito nisu povjesničari jer krivo upotrebljavaju (ili prevode) pojmove; tako npr. ne postoji nikakava kneževina Sedmograd već samo Sedmogradska ili Erdelj, hrvatski se piše Konstantinopol ne Constantinopol, ne postoji Jan Zapolja nego Ivan Zapolja, Selim II. nije 1568. sklopio mir s Austro-Ugarskom nego s Austrijom ili s Habsburškom Monarhijom. Austro-Ugarska je nastala tek 1867. sklapanjem Austro-ugarske nagodbe. Koju literaturu su autori članka konzultirali? Povijesnu očito ne. Mogao bih navesti još primjera (pisanje hrvatske verzije imena vladara jer je to tradicija u hrvatskoj historiografiji; npr. kralj Henrik II. umjesto Henry II.), ali i ovo je dovoljno. Vjerujem da su ovo samo početničke muke hrvatske wikipedije i da će pogreške biti ispravljene. Ja osobno ću, ako budem mogao (internet nažalost nemam kod kuće), po- moći u uređivanju članaka iz povijesti, a možda i sam napišem koji.

Pozdrav!

Student povijesti (od sada Suradnik:Flopy)

Dobro došao! Wikipediju može svatko uređivati, pa je prirodno da ima mnogo krivoga. Svakako mijenjaj sve krive podatke. Mnogo uspjeha u radu! --Zmaj 12:29, 14. travnja 2006. (CEST)

Evo, već sam neke stvari ispravio. Inače, nemojte me krivo shvatiti. Možda sam bio malo prekritičan prema hrvatskoj wikipediji. Želim Vam sve najbolje i puno uspjeha i novih članaka na našem lijepom (i pravopisno i terminološki ispravnom) hrvatskom jeziku.

Flopy

Stvar je i u tome što hrv. Wikipediju stvaraju i suradnici kojima hrvatski nije prvi jezik ili se dugo nisu njime služili, a i mnogi članci prevedeni su s engleskog pa zaostanu neki međunarodni nazivi/transliteracije i sl. Svaki ispravak je dobrodošao i hvala ti. --Elephantus (razgovor) 13:08, 14. travnja 2006. (CEST)

Ponovo moram izraziti veliko nezadovoljstvo zbog grubih pravopisnih pogrešaka u gotovo svakom članku iz povijesti To je donekle razumljivo za autore kojima hrvatski nije materinji jezik, ali Hrvati autori članaka morali bi se vratiti u osnovnu školu. Tako sam zbog velikih pravopisnih pogrešaka potpuno preuredio članak Karlo II. kralj Francuske i unio neke ispravke kod ostalih francuskih vladara i turskih sultana. Pogreške terminološke naravi mogu se razumjeti, ali pravopisne ne. Za svoj seminarski rad upotrijebio sam neke faktografske podatke o vladarima i naveo wikipediju u popisu literature. Profesorica je međutim na moje veliko iznenađenje odbila rad upravo zbog toga, iako su ti podaci bili točni. Rekla mi je da hrvatska wikipedija nije vjerodostojan izvor zbog mnogih terminoloških i pravopisnih pogrešaka tako da sam za te podatke naveo kao izvor englesku i njemačku wikipediju pa je rad onda prihvaćen. Nastojao sam ublažiti taj njen stav. I nadalje nastavljam ispravljati sve krivo, ali ima zbilja puno toga krivoga tako da i sa svoje strane dajem sićušan doprinos da hrvatska wikipedija bude bolja i vjerodostojan izvor podataka.

Flopy, 20.travnja 2006.

Pogledao sam članke iz drugih područja (psihologija, biologija, matematika) i oni su uzorno napisani, praktički bez pravopisnih pogrešaka (za terminološke ne znam). Osobito su mi dobri članci iz psihologije. Zašto su samo autori članaka iz povijesti nepismeni?!

Flopy, 20.travnja 2006. 12:06

Hrvatska opća enciklopedija na engleskom

Molio bih nekoga tko ima malo vremena za odvojiti da napiše članak na engleskoj Wikipediji o Hrvatskoj općoj enciklopediji ( Leksikografski Zavod Miroslav Krleža) jer na žalost za sada još ne postoji, dok su, primjerice, slovenci davnih dana napisali engleski članak o svojoj enciklopediji. Za sada tako odajemo dojam intelektualno slabe sredine, što nipošto nije dobro za hrvatsku međunarodnu promociju. Svi ste dobrodošli. Unaprijed se zahvaljujem

Članak možete započeti klikom na pojam "Hrvatska opća enciklopedija" na ovoj eng. stranici o enciklopedijama:

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_encyclopedias#Croatia

Rens

Molim za pomoć

Molio bih nekoga , ukoliko još u Hr. ima sposobnih/voljnih, da se malo pozabavi korekcijama na engleskom članku o Pavlu Skaliću- Hrvatu koji je prvi u svijetu "skovao" izraz enciklopedija, jer neki, očito neupučeni i vrlo slabo informirani ljudi na umjetan način prave kontroverzu oko njegove nacionalnosti (zapravo etničkog porijekla). Tako je za njih Skalić Nijemac, Mađar ili nešto drugo ( "neutvrđenog porijekla")... Čak su dodali i novo poglavlje "Nationality" gdje se potpuno jalovo bave njegovim porijeklom, mada sam im više puta argumentirao zbog čega se radi o Hrvatu a ne o Nijemcu, Mađaru... Njihova argumentacija se temelji isključivo na činjenici da se u 4-5 enciklopedija u SAD-u, VB i Šp. nalazi podatak da je Nijemac odnosno Mađar, što je očito netočan podatak, ali to našim dragim prijatejima nije jasno. Pokušao sam i s objašnjenjima da se ćesto u enciklopedijama na zapadu, nalate često razne pogreške, sve bez uspjeha. Zato vas molim za pomoć. Molio bih vas da netko makne suvišno poglavlje "Nationality", utemeljeno na krivim informacijama, kao i dodavanje na drugoj stranici podatka da je rijeć o Hrvatu - jer je to i te kako bitno za navesti (pripadnik jednog malog naroda zaslužan za tako nešto!).

Molim za pomoć pri popravljanju greški i netočnosti oko Skalića na ovim stranicama:

http://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Skali%C4%87

http://en.wikipedia.org/wiki/Encyclopedia

Prijedlog za promjenu imena članka

Predlažem administratorima wikipedije da ime članka Luj I., kralj Franačke odn. Ludvig I., car Svetog Rimskog Carstva preimenuju u Ludovik I. Pobožni, franački car ili car Svetog Rimskog Carstva (kako žele). Njegovo se ime na hrvatski naime ne prevodi kao Ludvig nego kao Ludovik I. Pobožni. One koji ne vjeruju upućujem na literaturu: Miroslav Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1980. Isto tako može se otvoriti bilo koje izdanje Enciklopedije Leksikografskog zavoda kao i ovu novu Opću i nacionalnu enciklopediju. Flopy

Na današnji dan - Tesla

Tesla nije izumio ni generator ni izmjeničnu struju, već je izumio efikasan motor na izmjeničnu struju (što se prije smatralo nemogućim) na principu okretnog magnetskog polja, te razradio višefazni sustav proizvodnje i prijenosa izmjenične struje. --194.152.215.122 21:47, 10. srpnja 2006. (CEST)

U vezi Stonske crkve

Naime na engleskoj wikipediji o Duklji piše da je Stonska crkva zadužbina kralja Voislava, a freska u njoj njegov prikaz. To nije istina, crkva je starohrvatska i predromanička (starohrvatski ornamenti su joj glavno obilježje), a kralj na freski nosi starohrvatsku krunu za koju se zna kako je izgledala jer postoji i reljefni prikaz hr. vladara u Splitu. Na kraju se daju primjetiti i modni detalji poput franačkih čizama (utjecaj frančke nošnje bio je samo kod nas prisutan i popularan, te vrlo daleko od Duklje jere se Franačka vlast nije protezala, a kulturni utjecaj još manje znači uopće ne!) Još sam primjetio da piše da se Voislav nazivao kraljem Tribala i Srb, to nije istina jer ga bizantske kronike spominju isključivo kao ˝vladara Dukljana i onih što se nazivaju Hrvatima˝. Nadam se gospodo da budete bili voljni tu nepravdu ispraviti ili barem žustrije sa britanskim kolegama raspru o ovomu otvoriti. Unaprijed hvala. Vjerni posjetitelj wikipedije.

http://en.wikipedia.org/wiki/Duklja

Ovakvu si sramotu gospodo ne bismo smjeli dopuštati! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.50.200 (razgovor • doprinosi)

Drago nam je da je to još netko primijetio. Navedenu propagandu je pisao/li nama znana skupina srpskih ekspanzionista, tako da nam to nije nepoznato.
Hrvatski suradnici marljivo rade na ispravljanju te ekspanzionističke propagande, nerijetko nailazeći i na nerazumijevanje, odnosno i probleme od inozemnih suradnika, koji nisu upućeni u problematiku. Ni kaznene mjere i prijetnje sa wikipedijskim kaznama nisu rijetkost.
Ipak, valja navesti da je navedeni slučaj samo jedan u gomili. Hrv. suradnici su prezaposleni ispravljanjem velikosrpskih lažiju, uklanjanjem iskrivljavanih podataka i kao i ratovanjem za istinu. Posla je zbilja mnogo.
Velikosrpski propagatori imaju slobodne ruke za širiti laži po Wikipediji, zbog lijenosti hrvatskih posjetitelja interneta iz pojedinih hrv. regija. Njima izgleda internet služi samo za gledanje Severine u njihovim špiljama. Do dana današnjega nisu našli za shodno reagirati na te neistine.
Stvar je utoliko žalosnija što brojni hrv. krajevi, koji su metom velikosrpske propagande, imaju brojne fakultetski obrazovane građane, a neki su i sa akademskim naslovima. Ali, od pustih velikih Hrvata, od pustih velikih škola, nikakve njihove reakcije. Također, ni oni manje školovani nisu za pohvalu (nije samo na intelektualcima reagirati na ovakve stvari). Niti glasa nisu pustili po tim pitanjima.
Ipak, Wikipedija, za razliku od inih internetskih stranica, daje posjetiteljima i još jednu mogućnost - ne biti samo promatrač, nego i djelatni suradnik, koji pridonosi člancima. Stoga, Vaša pomoć i reakcija na navedenim člancima će biti od iznimne koristi.Kubura 22:39, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Da, primjetio sam da su Servi puno aktivniji na Wikipediji, a tek gluposti koje pišu! Koliko netko mora biti poremećen?! Još kaj je najbolje od svega, tu crkvu krasi starohrvatska ornamentika, točnije hrvatski pleter! Postavlja se pitanje zašto su Servi toliko ogavno ljubomorni na našu povijest? Odgovor je jednostavan, naša pisana povijest je ranija od njihove, na ovim prostorima razvili smo vlastitu kulturu i to tako rano! De facto nema tog slavenskog naroda koji je tako rano ostavljao ne samo pisane tragove, već crkve i samostane (građene u vlastitom stilu!) i nema tog slavenskog naroda o kojemu se toliko zna u tim mračnim i ranim periodima povijesti. Ljubomora je jedino objašnjenje njihovog ponašanja.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.51.49 (razgovor • doprinosi)

hmm... cudno je to podrucje povijesti...

Ne zaboravite da se ta crkva datira u XI. stoljece, koje je vrlo interesantno povijesno razdoblje, posebno na tom podrucju podijeljenom izmedju Neretvljana, Zahumlja, Trebunje, pa cak i Duklje. Dubrovnik je najvjerojatnije došao u posjed tog područja 1333./1334. Mihailo, dukljanski kralj i sin spomenutog kneza Voislava je osoba za koju se običajno drzi da je predstavljen na fresci u crkvi Sv. Mihajla u Stonu, i da to zaslužio svojim pokroviteljstvom nad izgradnjom crkve. To je teorija Prof. Ljuba Karamana, koji je obnašao dužnost restauratora za Dalmaciju 20tih godina prošlog stoljeća i koji je crkvicu obnovio iz ruševnog stanja u kojoj ju je zatekao. To je potkrepljivao nalazom kamenog fragmenta sa natpisom "Michaelus" nadjenog u arheološkom iskapanju ostataka gotičke crkvice u blizini crkve sv. Mihajla. Iako su kasnije zakljucili da se natpi ne odnosi na Dukljanskog kralja Mihaila vec na Arhandjela Mihaela kojije cesto oznacavan samo imenom bez dodataka tipa "sveti" ili "arhandjel". Ranije je o Crkvici pisao prof. F. Radic, koji je i upozoravao na rusevno stanje u kojem se crkvica nalazila. on je crkvicu datirao izmedju VII. i IX. stoljeca. Što se slaže i sa datacijom nadjenog natpisa Michaelus i nadjenog nadgrobnog kamena. Postoji teorija da su fragmenti neke ranije crkve ugradjeni u crkvu sv. Mihajla i mnogi pleternu ornamentiku pripisuju upravo tome. Druga je teorija da freska predstavlja kneza Mihajla Vuševučića (u literaturi mu se ime cesto isklrivljuje u Višević) koji je izmedju ostaloga bio jedan od ucesnika crkvenog sabora u Splitu 925. Sto je nategnuto. Vecina strucnjaka datira freske na kraj XI. ili pocetak XII. stoljeca. Strucnjaci se ne mogu dogovoriti o dataciji crkve iako se vecina modernih strucnjaka priklanja teoriji prof. Karamana.

Sto se analize odjece tice, modni trendovi tog razdoblja nisu mi poznati. Svejedno slicnost krune na fresci sa krunom hrvatskog kralevstva moze se objasniti i njihovom istom provijencijom. Naime u razdoblju nako velike šizme, u zelji za vecom autonomijom Duklje (crkvenom i državnom) Mihailo se odmice od Bizantiskog utjecaja i priklanja se zapadu i Vatikanu. Papi Grguru VII se to svidjelo i on mu je 1077. poslao kraljevsko znamenje (rex Sclavorum) priznajuči ga tako za krlalja a Duklju (ili Zetu, što je naziv koji je u to vrijeme preuzimao ulogu starog, Duklje). Naravno kraljevsko signie ukljucuju i krunu pa je lako moguce da je umjetnik, ukoliko je naslikao Mihaila, prikazao upravo onu krunu koju je i trebao. A jeli se Mihailo toliko priklonio zapadu da je nosio i "franačke cizme"... ne znam, moguce i da jest. Freska se pripisuje nepoznatom lokalnom autoru koji je bio pod utjecajem talijanske predromanike, pa mozda je lik prikazao prilagodjen svom vidjenju kako bi se kralj trebao nositi.

Tko je na frecci, kad je nastala, tko ju je naslikao i koga prikazuje pojma nemam ja, ni veci strucnjaci od mene (ako netko ima neka saznanja, ili je bio svjedok :) ili ucesnik gradnje neka slobodno napise).

Razdoblje je premutno i premalo dokumentirano i mozemo samo nagadjati... i otvoriti svoj um svim mogucnostima... mozda se radi o najstarijem prikazu samog kralja Tomislava.... ili su mali zeleni...

Sto se teksta o Duklji tice mislim da ga treba dobro pretresti, vrlo je pretenciozan i pun netocnih podataka. Ali ne slazem se da treba jednostavno brisati pojavu pasusa o crkvi u Stonu, jer, otvorena je mogucnost da je ispravan... cak i sa knezom Tomislavom umjesto kralja Mihaila.

Sve je moguce... the truth is out there... ali ne dopustite si da podatke ispravljate po "I wana belive" principu :)

Naziv stanice

Wikipedija nije baš naziv koji je 'u duhu hrvatskog jezika' (tako bi rekli naši profesori hrv. jezika). Probajte nekada izgovoriti wikipedija. Ono j malo previse upada u glas. Nekako se prirodnije izgovara wikipedia, a da ne govoim da je to i po pravilima jezika. Iako nisam jezikoslovac, ovakvo nešto mi lež u uhu. Frenky 06:51, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Kako izgovaraš enciklopedija? ;) Istina, možda bi bolje zvučalo bez j jer tako pišemo i neka druga, ponajviše latinska, imena. No, ovo nema latinski korijen, a i stvoreno je po analogiji s enciklopedijom tako da dileme - nema. --Abyssus 20:27, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Umjesto što se bavite "bitnim" pitanjima dali se enciklopedija piše/čita sa "j" ili bez, mogli bi malo poraditi vi ili netko drugi sljedeće:

Molio bih nekoga , ukoliko još u Hr. ima sposobnih/voljnih, da se malo pozabavi korekcijama na engleskom članku o Pavlu Skaliću- Hrvatu koji je prvi u svijetu "skovao" izraz enciklopedija, jer neki, očito neupučeni i vrlo slabo informirani ljudi na umjetan način prave kontroverzu oko njegove nacionalnosti (zapravo etničkog porijekla). Tako je za njih Skalić Nijemac, Mađar ili nešto drugo ( "neutvrđenog porijekla")... Čak su dodali i novo poglavlje "Nationality" gdje se potpuno jalovo bave njegovim porijeklom, mada sam im više puta argumentirao zbog čega se radi o Hrvatu a ne o Nijemcu, Mađaru... Njihova argumentacija se temelji isključivo na činjenici da se u 4-5 enciklopedija u SAD-u, VB i Šp. nalazi podatak da je Nijemac odnosno Mađar, što je očito netočan podatak, ali to našim dragim prijatejima nije jasno. Pokušao sam i s objašnjenjima da se ćesto u enciklopedijama na zapadu, nalate često razne pogreške, sve bez uspjeha. Zato vas molim za pomoć. Molio bih vas da netko makne suvišno poglavlje "Nationality", utemeljeno na krivim informacijama, kao i dodavanje na drugoj stranici podatka da je rijeć o Hrvatu - jer je to i te kako bitno za navesti (pripadnik jednog malog naroda zaslužan za tako nešto!).

Molim za pomoć pri popravljanju greški i netočnosti oko Skalića na ovim stranicama:

http://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Skali%C4%87

http://en.wikipedia.org/wiki/Encyclopedia

Kako vidite ima i malo bitnijih činjenica kad je u pitanju e., kao npr. "sitnica" da je sam izraz skovao jedan Hrvat, ŠTO SE NA ENG. WIKI. KONSTANTNO IGNORIRA...

Geografija, a ne zemljopis

Naime na zadnjem geografskom kongresu prihvačen je naziv "geografija" (za što se hrvatski geografi več duže vrijeme bore) koji će se ubuduče koristiti u osnovnim i srednjim školama pa mislim da bi se i ovdje trebao koristiti umjesto "zemljopis". — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Giggsy (razgovor • doprinosi)

Zemljopis je hrvatski naziv. A zemljopisci se nemaju pravo miješati u hrvatski jezik samo zato da bi im titule zvučale "kozmopolitski". Inače, o pravilnom pisanju ne bi trebala govoriti osoba koja ne poznaje afrikate (Več, prihvačen, ubuduče??? I onda očekuješ da se ovakav "jezikoslovni" argument prihvati?). Geografija i zemljopis su sinonimi. Historija i povijest nisu. Zemljopis je prevedenica grčke riječi geografija (zemlja + pisati). Prema tome, ostaje zemljopis. --Abyssus 20:25, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Ova je tema odavno završena. Wikipedija:Kafić/Arhiv 14, Wikipedija:Kafić/Arhiv 13, stranice za razgovor aktera itd. A ti koji mijenjaju zarađuju oko 30 000 kuna po uđbeniku. Pravimo se pametni i pametniji, a imamo svoju riječ za geografiju koju čini mi se imaju rijetki narodi. --Andrej Šalov 20:29, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Samo sam iznio stajališta struke, koja uostalom smatra da geografija i zemljopis nisu iste "stvari"... — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Giggsy (razgovor • doprinosi)

Vjeruj mi ni struka ne zna ni sama što bi pogledaj ovaj e-mail odgovor čovjeka asistenta na fakultetu. A ne radi se o struci nego o novcima i pljuvanju po svom jeziku. --Andrej Šalov 20:40, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Ovaj mail i prvi odgovor ispod njega potvrđuje ono što sam ja rekao. Ne znam zašto se to smatra kao "pljuvanje po vlastitom jeziku". Znanstvenici na svakom polju koriste pa i izmišljaju vlastite termine, a s obzirom da su oni ipak najmjerodavniji (na svom polju) trebalo bi uvažiti njihove oluke. inače, kad si već spomenuo profesore na fakultetu, dobaer dio njih bi te na prvoj godini studija za profesora geografije (u Zagrebu) isti tren srušio kad bi rekao geografija=zemljopis. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Giggsy (razgovor • doprinosi)

Vjeruj meni da je rasprava bila jakoooo iscrpna i zaključak suradnika ove Wikipedije je sljedeći koristi se pojam zemljopis osim u slučajevima kada nije moguće istu upotrijebiti. Mislim da ponovna rasprava nije potrebna radi hira (jer ovo je hir, a ne znanje i poznavanje svog jezika). Rasprava nije samo to što si pročitao ili čitaš jer se ona vukla kroz cijelu ovu Wikipediju. A kako je suradnica gore napisala a poznaje tu terminologiju zemljopis je ono što je a geografijom se da se izrazim tako furamo da smo pametniji. Nećemo biti ništa pametniji ako u školi učimo geografiju umjesto zemljopisa već ćemo samo zaboraviti divnu hrvatsku riječ za taj pojam a on glasi Zemljopis. A kako je ovo enciklopedija koja je namijenjena širokom dijelu naroda koji čita i govori hrvatski jezik i koristi se njime svakodnevno tako je i pojam zemljopis u tom obliku iskorišten da se ne stvaraju problemi u razumijevanju. A struka ko struka uvijek izmisli nešto novo ili vrati nešto staro kao novo da bi opstala i dokazala se da postoji ili se želi napraviti pametnija. Za koju godinu možda i slijedeću eto nama opet zemljopisa u osmoljetku, jer kako sam ti rekao kod uđbenika se to vrti oko novaca a ne kvalitete znanja budućih naraštaja. --Andrej Šalov 21:01, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Priča već raspravljena, ali valja napomenuti da i na inim fakultetima postoji to pametovanje sa tuđicama, Ilusstrissimusov kompleks. Sad kad su oni uvukli tuđicu, sad su oni strašno pametni, oni kao znaju strane jezike, a naš hrvatski im je "eto, premalen", "jer hrv.izrazi su arhaizmi, zastarjele riječi koje nitko ne govori", pa su uvezli riječ, koja "u stvari obogaćiva jezik", a hrv.riječ stigmatiziraju da je to arhaizam, davno prošla riječ koja se ne smije vratiti u uporabu, koja je imala smisla samo onda šest stoljeća prije. Budite svjesni da znanstveničići koji to proguravaju su opljesnjavljele jugoslavenčine, koji su zalegli na svoje položaje na fakultetima kao kvočke, a drže se kao kineski despoti, primaju masne državne plaće, smatraju da su popili svu pamet ovoga svijeta, a ne vide zbilju. A ne vidu da im knjige nitko ne kupuje (osim kada mora zbog polaganja ispita). Svi znanstvenici, koji su mislili prodavati svoje knjige izvan fakultetskih zabranjenih gradova, za čiju su se prodaju morali izboriti na tržištu, a ne fakultetskim monopolom, nisu pisali knjige tim sh-mandarinskim (kojeg oni jugovani na fakultetima nazivaju "stručnim"), nego na hrv.jeziku, što ga narod osjeća kao svoj. Samo te su knjige imale prodaju. Kubura 21:22, 29. kolovoza 2006. (CEST)

Vidim da nema smisla voditi daljnju raspravu po ovome pitanju jer se izgleda ne razumijemo (iliti u narodu "ja šumom vi drumom, ja drumom vi šumom"). Vi raspravu geografija-zemljopis deklarirate kao jezikoslovnu, a ona to nije, već je pitanje terminologije unutar jedne znanosti. Mail sa pitanjima koja ste poslali znanstvenom novaku na Geografski odsjek fakulteta u Zadru, proslijedio sam prof. Pejnoviću na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu, jednom od najuglednijih profesora tog odsjeka, koji je svojedobno bio i pročelnik istoga. Njegov odgovor je bio poduži pa ga ne želim stavljati sad ovdje, ali svakome koga zanima vrlo ću ga rado proslijediti. Mislim da bi se urednici ovih stranica trebali za njega zainteresirati jer nikome nije u interesu da ova stranica (koja pretpostavljam želi biti ozbiljna) u svojem sadržaju ima krive nazive znanosti. Giggsy 30.08.2006.

Postiraj pitanje u Kafić, pozovi ljude na raspravu i glasovanje neka zajednica ponovo odlučuje. Ovdje odlučuje zajednica. --Andrej Šalov 17:55, 30. kolovoza 2006. (CEST)

1. Ako će kriterij biti ono što je "službeno", predlažem da se zemljopis izmijeni u geografiju, a sport u šport!

2. Kad se na engleski prevodi riječ zemljopis i riječ geografija, koje se dvije različite riječi dobivaju u engleskom? 193.198.168.185 14:55, 5. listopada 2006. (CEST)

Two requests

Hi, I am Aphaia, now serving for Election Committee to organize the third Board Election of Wikimedia. This Election is advertised now on all wiki except this Croatian wiki ;(

We use MediaWiki:Sitenotice for that purpose, but here it wasn't rewritten for reasons. I ask HRWP admins to edit this message and add the Croatian version of notice as follows:

All active members of Wikimedia projects are invited to [[Special:Boardvote/vote|vote in]] the 2006 Election to the [[Wikimedia:Board of Trustees|]].

Election will be informative, if you would like to know about Election more closely. We have also some FAQs.

Also I am a member of Communications Committee. So my second request ... recently I got a mail from a Croatian editor. He came here very recently and would have liked to translate some articles from somewhere (I am not sure), and would have liked to know what he need to do before translation. Could you please help him? His username is Brainformat.

I failed to find your Village pump, so leave my message here. Please forgive me in a wrong placement, if any, Cheers, --Aphaia 19:02, 5. rujna 2006. (CEST)

Sitenotice changed accordingly, our Village pump is linked to en wiki's Village pump (its location is Wikipedija:Kafić). SpeedyGonsales 12:12, 7. rujna 2006. (CEST)

Prijedlog

Znam da neće bit ostvarivo al moram probat! Primjetio sam da Srbi na wiki imaju ćirilicu i latinicu. Grci imaju svoje pismo, Gruzijci svoje. Zašto mi ne bismo imali hrv. uglatu glagoljicu? Pa da ljudi šaltaju na lat. i glag. po volji :D Znam da to pismo nije u uporabi kod nas već dulje vrijeme ali zakaj ne? Možda to bude posjetitelje ponukalo da nauče naše pismo kojeg smo se odrekli, a nije problem jednostavnim pritiskom gumba ponovno vratit latinicu. Sigurno postoji jednostavan algoritam koji pretvara tekst u glag. i obratno. Zar ne vrijedi pokušati? Ja bih stalno sve rado čitao na našem dobrom starom pismu arvackom. Mislim da najmanje što zaslužuje to pismo, ako već nije u uoprabi, da bude ovdje bar sekundarno. Znači uđe se na wiki i normalno je latnica, a korisnik ako želi prebaci na glagoljicu. Vjerujem da će znatiželja posjetitelja prevladati! — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.33.109 (razgovor • doprinosi)

Ništa nije neostvarivo, samo je pitanje što je potrebno, ili za čime postoji interes. Pokrenite glasovanje u kafiću, i ako bude dovoljno zainteresiranih, mogla bi se ova zamisao ostvariti. SpeedyGonsales 07:47, 29. rujna 2006. (CEST)

Ispravak

Na glavnoj stranici piše da je Austro-Ugarska ANEKSIRALA Bosnu i Hercegovinu. Točno je dakako anektirala. Brzo to ispravite jer ja nemam te ovlasti. Pozdrav! Flopy, 09:46, 5. listopada 2006.

Hrvatska prešla broj od 5 milijuna stanovnika

Naime baš je to estimacija broja stanovnika Hrvatske na engleskom dijelu Wikipedie. Nekako uz sve negativne demografske pokazatelje to se ne čini realno, a sigurno priljev stranih državljana ili povratak Hrvata iz dijaspore nije toliko golem... — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.32.131 (razgovor • doprinosi)

Freimaurerei

Bitte um Uebersetzung ins Kroatische des Artikels ueber de:Freimaurerei. Danke. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.5.184.12 (razgovor • doprinosi)

Slobodno zidarstvo u Hrvata

Evo dobre potstave za zanimljiv članak [[1]]. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.15.84 (razgovor • doprinosi)

Zaštita

Zašto glavna stranica nije zaštićena već je mogu urediti registrovani suradnici? --Emx 11:08, 6. studenog 2006. (CET)

Novosti: Marin Soljačić

Krivo je reći da je Marin Soljačić otkrio bežični prijenos energije, jer je istu stvar istraživao i donekle postigao već Nikola Tesla. Ovdje se radi o inovativnom načinu primjene, jer je Tesla htio postići globalni prijenos, dok Marin i suradnici istražuju ostvarivost prijenosa u uvjetima bliskog polja, znači kada razmak između izvora i potrošača nije prevelik u odnosu na njihove dimenzije. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.112.239 (razgovor • doprinosi)

Could you include pag:? Thanks.

Portal sport

Malo mi djeluje prestisnuto u uglu na glavnoj stranici. --West Brom 4ever ^® 15:25, 27. prosinac 2006. (CET)

Predlažem da umjesto pristupa samo ovom portalu s glavne stranice stavimo poveznice na sve portale. Ili da stavimo samo poveznicu Portali koja će voditi na popis portala, tj. kategoriju. Sale 10:46, 31. siječanj 2007. (CET)

Grb

Predlazem GRB Hrvatske da se stavi na naslovnu stranu— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 62.108.108.198 (razgovor • doprinosi)

Nije potrebno.--Donatus ℟ 07:54, 31. siječanj 2007. (CET)

O datumu

Samo da znate, danas nije 3. veljače. Samo da znate, danas nije 6. veljače!!!!!!!!! nesposobni — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 86.61.123.84 (razgovor • doprinosi)

Poštovani sposobni, a gdje piše na glavnoj stranici da je danas 3. ili 6. veljače?--Donatus 14:28, 8. veljača 2007. (CET)

Neprijavljeni suradnici ne vide trenutačno stanje na Wikipediji, jednostavno im se otvaraju stare stranice i zato preporučujemo svim suradnicima da se prijave. --Roberta F. 14:56, 8. veljača 2007. (CET)

Britanski ili engleski

Uočio sam da postoje npr. dvije zasebne kategorije za književnike: Britanski književnici i Engleski književnici. E sad, ili će biti samo Britanski, ili će biti ne Britanski već Engleski, Sjevernoirski, Škotski i Velški. Odlučite se. Doktor Doom 22:54, 13. veljača 2007. (CET)

Problem je što neke novije književnike (ali ni ostale osobe o kojima imamo biografije) ne možeš tako lako strpati među samo engleske, samo škotske, samo velške (Sjeverna Irska ne spada u Veliku Britaniju), pa je onda najbolje ostaviti takve biografije u kategoriji „britanski.“--Donatus 07:05, 14. veljača 2007. (CET)

Istina, ne bi bilo zgodno kategorizirati ih kao "pisce Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske", ali "britansku" i "englesku" književnost treba spojiti u jednu. Sjevernoirski pisci bi mogli biti u sklopu "Irske književnosti". -- Doktor Doom 13:33, 14. veljača 2007. (CET)

Cijeli ovaj razgovor prebačen je na stranicu Razgovor o kategoriji:Književnici po državama i molim da se tamo nastavi. --Roberta F. 13:43, 14. veljača 2007. (CET)

VIJESTI

Zašto su samo iz Hrvatske, i to većinom Sport? --83.131.205.51 16:54, 22. veljača 2007. (CET)

Prije je bilo i vijesti iz inozemstva, ali posljednje što smo se dogovorili je da se pišu samo vijesti ih Hrvatske i one koje su vezane za Hrvatsku (neki put i posredno). A sport je uglavnom, jer često ima najviše svježih vijesti iz sporta, a i za njega vlada najveće zanimanje, iako su i vijesti iz kulture često prisutne. --Roberta F. 17:01, 22. veljača 2007. (CET)

Problem fiksne sirine glavne stranice

Glavna stranica ima problem prilikom mijenjanja sirine prozora, tako da sadrzaj ostaje isti. Kod recimo engleske wiki sadrzaj se smanjiva i povecava kada se program povecava ili smanjiva. Najveci problem imaju korisnici koji nemaju velike ekrane ili imaju velika slova (radi citkosti). Ovo se treba promjeniti.

Vodomar 15:00, 27. veljača 2007. (CET)