Razgovor:Torpedo (tvornica)

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Torpedo (tvornica).

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Prijedlog spajanja teksta uredi

Niže se nalazi tekst sa stranice otvorene na istu temu nastale WP:Račvanjem. Prije brisanja stranice prebacujem tekst na ovu stranicu za razgovor kako bi se isti mogao eventualno iskoristiti za dopunu postojećeg članka.

Godine 1853. grupa riječkih poduzetnika pokrenula je tvornicu „Fonderia Metalli“^[1] koja se u početku temeljila na novoj i modernoj industriji lijevanja i obrade metala, a 1866. godine u toj je tvornici napravljen prvi uspješni svjetski torpedo^[2]. Taj je izum riječku ljevaonicu metala pretvorio 1874. godine u tvornicu torpeda pod imenom Silurificio Whitehead i proslavio ju diljem svijeta, a grad Rijeku postavio među vodeća imena tadašnje svjetske industrije inovacije i proizvodnje^[3].

Na temelju zamisli i ideja Ivana Luppisa, austrougarskog mornaričkog časnika, prvi torpedo usavršio je britanski inženjer Robert Whitehead pa je riječko torpedo je u prvo vrijeme nazivano Luppis-Whitehead, po svojim izumiteljima. Torpedo je nastao iz potrebe da se projektira oružje za uništavanje neprijateljskih brodova prije nego što se približe obali, kako bi ju se zaštitilo. Prva torpeda lansirana su sa brodova, montaža lansirnih uređaja vršila se u riječkom brodogradilištu, a probna lansiranja odrađena su u Riječkom zaljevu. Riječka torpeda izvozila su se diljem svijeta, a velike pomorske sile proizvodile su vlastita torpeda po riječkoj licenciji. Jedan od velikih kupaca bio je i Japan.

Do proizvodnje posljednjeg torpeda 1966. godine, iz riječke je tvornice izašlo nekoliko desetaka tisuća torpeda. Osim te proizvodnje, tvornica se bavila i proizvodnjom podmornica, visokotlačnih kompresora zraka te kasnije dizelskih motora i traktora.

Godine 2003., povodom obilježavanja 150 godina postojanja i rada tvornice, organizirana je međunarodna konferencija o industrijskoj baštini. Od nekoć slavne i uspješne tvornice preostali su napušteni proizvodni pogoni, prazne hale i radnici koji daju privid da se nešto radi, pa je zadaća tog međunarodnog skupa bila da nađe rješenje kako sačuvati tu industrijsku baštinu.

↑ Smokvina, Miljenko. 2003. 1. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini : u povodu 150. obljetnice riječke tvornice torpeda i 1. međunarodne konferencije o riječkoj industrijskoj baštini. Informatica museologica. 34 (1–2): 82–85. ISSN 0350-2325
↑ Smokvina, Miljenko. 2002. Industrijska baština Tvornice torpeda u Rijeci : u povodu 150. obljetnice riječke Tvornice torpeda i procesa muzealizacije torpedne lansirne rampe. Informatica museologica. 33 (3–4): 80–87. ISSN 0350-2325
↑ Tvornica Torpedo - Pogonske zgrade - Riječka baština. rijekaheritage.org. Pristupljeno 29. ožujka 2022.

Dodaj temu

[1] Smokvina, Miljenko. 2003. 1. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini : u povodu 150. obljetnice riječke tvornice torpeda i 1. međunarodne konferencije o riječkoj industrijskoj baštini. Informatica museologica. 34 (1–2): 82–85. ISSN 0350-2325

[2] Smokvina, Miljenko. 2002. Industrijska baština Tvornice torpeda u Rijeci : u povodu 150. obljetnice riječke Tvornice torpeda i procesa muzealizacije torpedne lansirne rampe. Informatica museologica. 33 (3–4): 80–87. ISSN 0350-2325

[3] Tvornica Torpedo - Pogonske zgrade - Riječka baština. rijekaheritage.org. Pristupljeno 29. ožujka 2022.

[1]

[2]

[3]