Sokolac
Ovo je glavno značenje pojma Sokolac. Za druga značenja pogledajte Sokolac (razdvojba).Sokolac je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
| Sokolac | |
|---|---|
| |
| Entitet | Republika Srpska |
| Sjedište | Sokolac |
| Načelnik | ? |
| Površina | ? km² |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
14.883 (1991.) ?/km² |
| Pošta | |
Zemljopis uredi
Općina se prostire na Glasinačkoj visoravni u podnožju planine Romanije i ima površinu od 729 km2. Administrativno je podijeljena na 10 mjesnih zajednica s 80 naselja u kojima živi oko 15.500 stanovnika. Sokolac se nalazi u središtu Glasinca, na nadmorskoj visini od 870 metara. Ova visoravan s prostranim livadama i pašnjacima okružena je četinarskim šumama i vrhovima Romanije, Bogovićke planine, Gradine, Rabra, Crnog vrha, Kopita, Kratelja. Sokolac je značajno prometno raksrižje magistralnih puteva od Sarajevu prema Beogradu, Užicu ili Jadranskom moru.
Stanovništvo uredi
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: SokolacPo posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Sokolac imala je 14.883 stanovnika raspoređenih u 88 naselja.
| Stanovništvo općine Sokolac | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 10.195 (68,50%) | 9.743 (63,75%) | 11.006 (64,53%) | |||
| Muslimani | 4.493 (30,18%) | 4.817 (31,52%) | 5.790 (33,95%) | |||
| Hrvati | 19 (0,12%) | 57 (0,37%) | 128 (0,75%) | |||
| Jugoslaveni | 83 (0,55%) | 477 (3,12%) | 23 (0,13%) | |||
| ostali i nepoznato | 93 (0,62%) | 187 (1,22%) | 106 (0,62%) | |||
| ukupno | 14.883 | 15.281 | 17.053 | |||
Sokolac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav uredi
| Sokolac | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 5.182 (93,16%) | 3.211 (87,99%) | 2.256 (91,55%) | |||
| Muslimani | 262 (4,71%) | 140 (3,83%) | 107 (4,34%) | |||
| Hrvati | 10 (0,17%) | 34 (0,93%) | 43 (1,74%) | |||
| Jugoslaveni | 47 (0,84%) | 224 (6,13%) | 16 (0,64%) | |||
| ostali i nepoznato | 61 (1,09%) | 40 (1,09%) | 42 (1,70%) | |||
| ukupno | 5.562 | 3.649 | 2.464 | |||
Naseljena mjesta uredi
Baltići, Bandin Odžak, Banja Lučica, Barnik, Bećari, Bereg, Bijela Voda, Bjelasovići, Bjelosavljevići, Borovac, Brejakovići, Bukovik, Cvrčići, Čavarine, Čitluci, Donje Babine, Donje Gire, Donji Drapnići, Donji Kalimanići, Džindići, Đedovci, Gazivode, Gornji Kalimanići, Gornji Poretak, Grbići, Hrastišta, Imamovići, Jabuka, Jasik, Kadića Brdo, Kalauzovići, Kaljina, Kazmerići, Klečkovac, Knežina, Košutica, Kruševci, Kula, Kusače, Kuti, Mandra, Mangurići, Margetići, Medojevići, Meljine, Mičivode, Miletci, Miletine, Nehorići, Nepravdići, Novo Selo, Novoseoci, Ozerkovići, Parževići, Pavičići, Pediše, Pihlice, Pobratci, Podkrajeva, Podromanija, Preljubovići, Prinčići, Pusto Selo, Ravna Romanija, Rijeća, Rudine, Selišta, Sijerci, Smrtići, Sokolac, Sokolovići, Šahbegovići, Šenkovići, Širijevići, Točionik, Turkovići, Vidrići, Vraneši, Vrapci, Vražići, Vrhbarje, Vrhovina, Vrutci, Vukosavljevići, Zagrađe, Žljebovi, Žulj i Žunovi.
Uprava uredi
Povijest uredi
Na području glasinačke visoravni nalazi se najveća nekropola iz mlađeg kamenog doba u Europi.
1985. izmjerena je najniža temperatura u Sokolcu i u cijeloj Bosni i Hercegovini ikad: -34,6 Celzijevih stupnjeva.[1]
Gospodarstvo uredi
Desetljećima je nosilac gospodarskog razvoja u Sokocu bila drvna industrija. Pored kapaciteta za primarnu i finalnu preradu drveta, u Sokocu su izgrađene i pogoni u metalnoj industriji (Tvornica kotrljajnih ležaja), tekstilnoj i kožarskoj industriji (proizvodnja tepiha, dječje konfekcije i dijelova obuće), građevinarstvu i trgovini, a posljednjih godina u ekspanziji je i tzv. mala privreda.
Poznate osobe uredi
- Halid Bešlić - pjevač
- Milanko Renovica - političar
- Miloš Djurković - nogometaš
Spomenici i znamenitosti uredi
Manastir sv. Bogorodice Djeve u Knežini, sagrađen na temelju stare drvene crkve, koja potječe iz 15. stoljeća.
Obrazovanje uredi
Kultura uredi
Šport uredi
Izvor uredi
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ Livno Online Županija. U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva, 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)
Vanjske poveznice uredi
