Spomenici i znamenitosti u Širokom Brijegu

Kočerinska ploča uredi

Kočerinska ploča koja datira iz 1404. godine pravi je dokument o postojanju kršćanstva na ovim prostorima. To je grobni natpis Vignja Miloševića koji je pisan bosančicom tj. hrvatskom ćirilicom i to čistom ikavicom.

Kočerinska ploča,crno-bijela fotografija

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije uredi

Samostan na Širokom Brijegu uredi

Budući da je Sveta Stolica dekretom odobrila njegov osnutak 6. veljače 1844. Mjesto za samostan kupljeno je 1845. godine. Gradnju je odobrio sultan Abdul-Medžid fermanom (6. veljače 1844. godine), hercegovački vezir Ali-paša Rizvanbegović bujruntijom (5. siječnja 1846. godine) i mostarski kadija muraselom (13. siječnja 1846. godine) Biskup fra Rafo Barišić položio je temeljni kamen 23. srpnja 1846. godine. Zapadno krilo samostana useljeno je 1848. godine, nakon čega je nastavljeno s radom na južnom i istočnom krilu, koja su 1860. dovršena. Godine 1861. izgrađena je kuhinja u produžetku istočnog krila.

Zanimljiva je natpisna ploča koja je bila postavljena nad ulazom u samostan i koja je u cijelosti otučena od strane partizana nakon što su opustošili Široki Brijeg, nakon njegovog pada 7. veljače 1945. godine, a sam natpis je glasio:

ODCIPLJENI. OD BOSNE BREZ. KRUHA. I. KROVA BOGATI. SAMO. NADOM. U BOGA OVI. SAMOSTAN. SA. CRKVOM IZ TEMELJA. DNE. 23. SRPNJA. 1846. POD. OKRILJEM. UZNEŠENJA. GOSPINA NA. NEBO. FRANJEVCI. HERCEGOVAČKI PODIGOŠE.


U zidu katoličkog župnog dvora u Kočerinu nalazi se stećak Vignja Miloševića prenesen s Kočerinskog polja. Stećak je zazidan u zid iz razloga da ne završi u nekom od muzeja u Sarajevu. Natpis na stećku glasi:

"Va ime oca i sina i svetog duha, amin. Se leži Viganj Milošević. Služi banu Stipanu i kralju Tvrtku i kralju Dabiši i kraljici Grubi i kralja Ostoju. I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kralj s Hercegom i z Bosnom. I na Ugre poje Ostoja. To vrime mene, Vignja, dojde končina. I legoh na svome plemenitom pod Kočerinom. I molju vas ne nastupajte na me. Ja sam bil kako vi jeste, vi ćete biti kako sam ja.

Spomenik Franji Tuđmanu uredi

Ispred zgrade općine Široki Brijeg, a u povodu četvrte obljetnice smrti, 2003. godine, podignut je spomenik Prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Spomenik je izrađen u bronci i visok je 3,2 metra.[1] Autor spomenika je Kažimir Hraste.

Spomenik Gojku Šušku uredi

U središtu Širokog Brijega, 31. svibnja 2008. godine otkriven je spomenik Gojku Šušku ministru obrane Republike Hrvatske.[1] Autor spomenika je Kuzma Kovačić.

Spomenik fra Didaku Buntiću uredi

Na blagdan Velike Gospe 1998. godine blagoslovljen je kip fra Didaka Buntića. Spomenik je visine 4,53 metra.[1] Rad je akademskog kipara Krune Bošnjaka.[2]

Spomenik širokobriješkim žrtvama uredi

Spomenik svim poginulim u II. svjetskom i Domovinskom ratu u općini Široki Brijeg podignut je 2000. godine. kameni križ visine pet i širine tri metra nalazi se u središtu Širokog Brijega. U kamenu je uklesano "Krv svetih hrvatskih sinova Širokog Brijega. Krikom stoljeća k nebu slobodu Hrvatskoj vapi" .[1]

Spomenik Ivanu Sopti u Rasnu uredi

U dvorištu obnovljene pučke škole u Rasnu, godine 2001., u prigodi njezine stote obljetnice, postavljen je kip hrvatskog književnika Ivana Sopte. Odljevak kipa u bronci, naravne visine, rad je akademskoga kipara Stjepana Skoke.[1]

Spomenik u Buhovu uredi

U Buhovu je 1999. godine podignut spomenik žrtvama II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata ukupno 66 žrtava. Središnji znak na spomeniku je slovo V (Victoria, pobjeda), a u njemu je ugrađen hrvatski grb, s tim je da je gornji desni dio u zemljopisnim granicama Bosne i Hercegovine isječen.[1]

Spomenik u Uzarićima uredi

Na blagdan Svetog Ante 2008. godine je otkriven spomenik i ploča sa 140 imena poginulih iz prvog, drugog i Domovinskog rata i poraća sela Uzarići autora akademskog grafičara Josipa Primorca.[1]

Spomenik u Donjem Gracu uredi

Spomenik poginulim u II. svjetskom i Domovinskom ratu podignut je 2001. godine u Donjem Gracu. Na njemu su uklesana imena 44 gradačkih mučenika. Spomen obilježje sastoji se od pravokutnog postolja, a iz otvorenog križa, ruke kamene uperene nebu kao da se mole Bogu za pokoj mrtvima žudeći slobodu i mir svom hrvatskom narodu.[1]

Spomenik u Izbičnu uredi

Izbičani su 1998. godine podigli spomenik za 68 žrtava II. svjetskog rata i 11 žrtava Domovinskog rata. Iz kružnog temelja spomenika izrasta okomica jednog stupa i dva kamena krila koji simboliziraju uzlet u vječnost. Među njima je uglavljen hrvatski pleter s grbom, a iznad je sedam križeva, koji kao cjelina podsjećaju na trn (simbol Isusove patnje).[1]

Spomenik u Ljutom Docu uredi

Spomenik poginulim hrvatskim vitezovima iz II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata u Ljutom Docu se sastoji od 15 kamenih granitnih ploča, a na svakoj ploči je fotografija i ime i prezime hrvatskog bojovnika. Uz mramorne ploče se nalazi i mramorni stup s ispisanih 166 imena poginulih u II svjetskom ratu. Spomenik je podignut 1998. godine.[1]

Spomenik u Jarama uredi

Mještani Jara su 1996. godine podignuli spomenik za 115 poginulih u II. svjetskom ratu i 14 poginulih u Domovinskom ratu. Na spomeniku dominiraju tri mramorna stupa, nedovršena kao i životi onih čija su imena ispisana na tim stupovima. Iz postolja se izdiže i kameni križ visine 2,35 metara.[1]

Spomenik u Mokrom uredi

Spomenik svim poginulim Mokranima u II. svjetskom ratu, poraću i u Domovinskom ratu otkriven je 13. rujna 2008. godine u dvorištu škole. Spomenik simbolizira dvije stranice otvorene knjige ispisane žrtvama sela Mokro. Spomenikom dominira križ-simbol kršćanstva i patnje hrvatskog naroda koji su nosile žrtve, a nerijetko i život dale za njega, a na križu je uklesan hrvatski grb. Na spomeniku su upisana imena ukupno 146 mokarskih žrtava, 142 žrtve iz Drugog svjetskog rata i poraća i četiri iz Domovinskog rata.[1]

Spomenik u Dobrkovićima uredi

Spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata u Dobrkovićima podignut je 2003. godine. Spomenik simbolizira znamenku broja 3, Sveto trojstvo. Na mramornim pločama uklesana su 44 imena žrtava Drugog svjetskog rata i tri žrtve Domovinskog rata. Spomenik je obložen kamenim pločama i dominira lijepo uređenim prostorom za parkiranje.[1]

Spomenik u Turčinovićima uredi

Spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata u Turčinovićima podignut je 1997. godine u crkvenom dvorištu. Na dvije ploče od crnog mramora uklesana su imena poginulih, 68 žrtava Drugog svjetskog rata i 2 Domovinskog rata, a iznad njih, u središnjoj ploči ugrađen je hrvatski grb i znak križa. Spomenik je visok 2,7 metara.[1]

Spomenik na Dužicama uredi

Na blagdan sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja 1991., zaštitnika ovoga sela, otkriven je spomenik hrvatskim žrtvama, što dadoše svoje živote za svoj narod i Domovinu u Drugome svjetskom ratu i poraću. Spomenik na Dužicama podignut je u dvorištu između crkve i groblja. Spomenik predočuje Križni put sa slomljenim a ipak uspravnim rukama. Ispod spomen–ploče s imenima osamdeset i šest stradalih stoji ploča na kojoj je uklesana golubica s maslinovom grančicom koja nosi u kljunu i ovaj natpis[1]:

Wikicitati » Njihova jedina krivica je bila vjernost Bogu i hrvatskom narodu. «

Spomenik u Rasnu uredi

U Rasnu 7. travnja 1991. godine podignut je spomenik svim žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća. Vrijedno je istaknuti da je to prvo spomen-obilježje hrvatskim žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća podignut u Herceg-Bosni. Spomenik je podignut na istaknutom mjestu u blizini groblja, između župne crkve i škole, po nacrtu arhitekta Ivana Spajića. Spomen-obilježje ima simbol nedovršenih ljudskih života. To na spomeniku zorno pokazuju kameni stupovi. Na spomen-ploči ucrtano je devedeset imena, 90 rašanjskih žrtava. Ispod spomen-ploče s imenima stradalih stoji ploča s natpisom[1]:

Wikicitati »Braći Rašnjacima koji su svoje živote stavili na oltar hrvatske Domovine naša neizmjerna zahvalnost.«

Galerija uredi

Izvori uredi

   
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica općine Široki Brijeg (http://www.sirokibrijeg.ba). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: širokibrijeg.ba.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.


  1. a b c d e f g h i j k l m n o p Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2010. Pristupljeno 18. prosinca 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu. Franjevački samostan Široki Brijeg. Široki Brijeg. 2005. str. 141. ISBN 9958-9170-4-1