Stanovništvo Crne Gore

Stanovništvo Crne Gore sastoji se 620.029 stanovnika prema popisu stanovništva, obavljenom 2011. godine, što odgovara gustoći naseljenosti od 44,9 stanovnika/km². Etnički sastav zemlje je, kao i u većini bivših jugoslavenskih republika, složen i od velike važnosti za razvoj zemlje.

Stanovništvo Crne Gore po godinama starosti i spolu 2020.

Gradovi

Gustoća stanovništva Crne Gore 2011.

Najveći gradovi su:

• Podgorica, glavni grad države, sa 136.473 stanovnika
• Nikšić, 58.212 stanovnika.
• Pljevlja, 21.377 stanovnika.
• Herceg Novi, 16.493 stanovnika.
• Bijelo Polje, 15.883 stanovnika.
• Cetinje, 15.137 stanovnika.

Narodnosti

• Crnogorci 267.799 - 43,16%
• Srbi 198.414 - 31,99%
• Bošnjaci 48.184 - 7,77%
• Albanci 31.163 - 5,03%
• Muslimani 24.625 - 3,97%
• Hrvati 6.811 - 1,10%
• Romi 2.826 - 0,46%

Prevladavajuća skupina su Crnogorci, uglavnom u središnjim dijelovima teritorija, a slijede ih Srbi koji se nalaze u sjevernom dijelu zemlje. Međutim, teško je utvrditi jasnu podjelu između obiju etničkih skupina, zbog homogenizacije među njima koja se dogodila tijekom godina zajednice između oba naroda. Mnogi Crnogorci i Srbi mogu se smatrati pripadnicima obiju etničkih skupina, ali s druge strane postoje nacionalističke skupine koje tvrde da imaju vlastiti identitet i diferencijaciju između njih. Neke druge skupine kao što su Bošnjaci i Albanci nalaze se u sjeveroistočnim, odnosno jugoistočnim područjima.

Jezik

Službeni jezik u zemlji je srpski, nakon što je srpsko-hrvatska nomenklatura napuštena 1992. Međutim, postoje grupe koje tvrde da je crnogorski jezik različit od srpskog. Na posljednjem popisu stanovništva 63,5 posto stanovništva izjasnilo se da im je srpski maternji jezik, dok je 22 posto navelo crnogorski.

Religija

Što se vjere tiče, oko 74% stanovnika Crne Gore pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, unatoč nastanku Crnogorske pravoslavne crkve 1993. godine, koja danas ima malo sljedbenika. 17,74% stanovništva zemlje tvrdi da pripada islamu, što uglavnom odgovara Albancima i Bošnjacima. U međuvremenu, etničke hrvatske skupine prakticiraju katoličku vjeru u obalnim područjima (kao što je Kotor).