Sukobi u Gorskom Karabahu 2023.

Sukobi u Gorskom Karabahu 2023. su oružani sukobi između armenskih i azerbajdžanskih vojnih snaga u Gorskom Karabahu. Sukobi je započelo tijekom noći s 19. na 20. rujna 2020. godine duž linije kontakta Gorskog Karabaha, kada je Azerbajdžan – čije su vojne snage još od prosinca 2022. god. blokirale sve ceste koje su vodile do Gorskog Karabaha i izazvale teške nestašice za oko 120.000 stanovnika i zastoj praktično cjelokupnog gospodarskog života Gorskog Karabaha[1] – započeo topničke udare diljem Gorskog Karabaha, uključujući njegov glavni grad Stepanakert.

Sukobi u Gorskom Karabahu 2023.
Dio Sukoba u Gorskom Karabahu

██ Teritorij koji je vojno zauzeo Azerbajdžan 2020.

██ Daljnji teritorij vraćen Azerbajdžanu prema sporazumu o primirju 2020.

██ Teritorij pod kontrolom Gorskog Karabaha i Armenije

██ Lačinski koridor kojim su od 2020. patrolirale ruske mirovne snage, a kojega su u prosincu 2022. zauzele i blokirale Azerbejdžanske snage

Vrijeme 27. rujna 2020. – 10. studenog 2020.
Lokacija Gorski Karabah
Ishod
Vođe
Ilham Alijev
(predsjednik Azerbajdžana, vrhovni vojni zapovjednik)
Samvel Shahramanyan
(predsjednik "Republike Artsakh", vrhovni vojni zapovjednik)
Posljedice
Prema Azerbajdžanu:

Prema Armeniji:


Nakon samo jednog dana, lokalne armenske vlasti su pristale na primirje uvjetovano potpunim raspuštanjem vlastitih oružanih snaga. Vojne snage Republike Armenije se nisu angažirale u sukobu, a mirovne snage Ruske Federacije – koje su ondje bile raspoređene nakon primirja kojim je bio dovršen Drugi rat u Gorskom Karabahu (2020.) – su jedino posredovale u sklapanju novog primirja.[2]

21. rujna 2023. god. su započeli su u glavnom gradu Azerbejdžana Bakuu politički pregovori o budućnosti Gorskog Karabaha.[3]

22. ruja 2023. god. azerbajdžanske vlasti izvješćuju da će poslati prva 4 svoja 20-tonska kamiona s hranom i higijenskim proizvodima za dugotrajnom blokadom pogođeno stanovništvo Gorskog Karabaha. Opskrba električnom energijom i telefonske veze i dalje ostaju prekinutim.[4]

Na Azerbejdžanskoj strani je tijekom vojnih operacija u Gorskom Karabahu poginulo oko 200 vojnika i policajaca, a ranjeno je daljnjih oko 500.[5] Preliminarni podatci o gubitcima na armenskoj strane govore o oko 220 poginulih vojnika i više desetaka poginulih civila.[6]

Prema armenskim izvorima, u tjednima nakon okončanja vojnog sukoba, iselilo je pretežni dio armenskog stanovništva Gorskog Karabaha; preko 100 tisuća ljudi.[7]

Izvori uredi

Vidi još uredi