Wikipedija

Velika loža Latvije

Velika loža Latvije (latv. Latvijas Lielloža) je regularna slobodnozidarska velika loža u Latviji. Osnovana je 2003. godine uz pomoć Ujedinjenih velikih loža Njemačke.

Velika loža Latvije
Latvijas Lielloža
Moto Interrupta Retexam
(Popravljam svoje djelo koje je ostalo)
Utemeljena 8. ožujka 2003.
Osnivač Ujedinjene velike lože Njemačke
Tip regularna velika loža
Sjedište Riga
Lokacija Latvija
Službena stranica masonicum.lv

Povijest uredi

Nakon ponovnog stjecanja neovisnosti 1991. godine slobodno zidarstvo u Latviji se postupno oživljava. Prvi slobodni zidari primljeni su 1993. godine pod okrilje Velike lože Njemačke (članica Ujedinjenih velikih loža Njemačke) koja je u Rigi 25. svibnja 1996. godine osnovala Ložu "Ivanjski krijes". Nakon toga osnovane su još dvije lože u Rigi 2002. godine. Ložu "Sjeverna zvijezda" je također osnovala Velika loža Njemačke, dok je Ložu "Kod mača" osnovala Velika državna loža Njemačke, također članica Ujedinjenih velikih loža Njemačke.[1]

Unatoč nekim ritualnim kontroverzama među njemačkim velikim ložama, Ujedinjene velike lože Njemačke odlučile su utemeljiti Veliku ložu Latvije 8. ožujka 2003. godine u dvorcu Mežotne pokraj Bauske, djelomično zato što je neregularna Velika loža Francuske počela osnivati lože u Latviji. Novu Veliku ložu brzo je priznala Ujedinjena velika loža Engleske u prosincu 2003. godine. Godine 2005. Velika loža Latvije bila je domaćin 3. baltičke slobodnozidarske konferencije Forum Masonicum Balticum s više od 200 sudionika iz Estonije, Njemačke, Latvije, Litve, Rusije, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva.[1] Do kraja 2000-ih osnovane su još dvije lože; Loža "Apolon" (2006.) u Rigi i Loža "Sidro" (2009.) u Liepāji.[2]

U Rigi su 2014. godine osnovane još dvije lože, "Hanzeatska odanost" i "Svijet u malom", a 2017. godine još i Loža "Castor". Godine 2020. osnovane su četiri lože, "Tri okrunjena mača" u Jelgavi, "Svjetlost Gauje" u Valki, "Tri zvijezde Latvije", kao i istraživačka Loža "Academia Petrina".[2]

Ustroj uredi

Sjedište Velika loža Latvije je u Rigi.

Lože uredi

U 2024. godini pod zaštitom ove velike lože radi 12 loža, od toga su šest u Rigi te po jedna u Liepāji, Jelgavi i Valki:[2]

  • Loža "Ivanjski krijes" (Loža "Jāņuguns") br. 1, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1924. godine, odnosno po Ivanjskim krijesovima, običaju paljenja vatre uoči svetkovine rođenja sv. Ivana Krstitelja; osnovana je 1996. godine s br. 1010 pod zaštitom Velike lože Njemačke.
  • Loža "Sjeverna zvijezda" (Loža "Ziemelzvaigzne") br. 2, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1750. godine, odnosno po zvijezdi Sjevernjači; osnovana je kao Loge Nordstern No. 1027 pod zaštitom Velike lože Njemačke.
  • Loža "Kod mača" (Loža "Pie Zobena") br. 3, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1750. godine; osnovana je kao Loge Zum Schwerdt pod zaštitom Velike državne lože Njemačke.
  • Loža "Apolon" (Loža "Apollo") br. 4, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1773. godine, odnosno po Apolonu, bogu muške ljepote i medicine u grčkoj mitologiji; radi na engleskom jeziku.
  • Loža "Sidro" (Loža "Enkurs") br. 5, Liepāja – nosi naziv po liepajskoj loži utemeljenoj 1921. godine, odnosno po sidru.
  • Loža "Hanzeatska odanost" (Loža "Hanzas uzticība") br. 6, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1917. godine; odnosno po trgovačkim cehovima Hanza.
  • Loža "Svijet u malom" (Loža "Mazā pasaule") br. 7, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1790. godine.
  • Loža "Castor" (Loža "Castor") br. 8, Riga – nosi naziv po riginoj loži utemeljenoj 1777. godine; odnosno po latinskom nazivu za Ricinus.
  • Loža "Tri okrunjena mača" (Loža "Pie trim kronētiem zobeniem") br. 9, Jelgava – nosi naziv po jelgavskoj loži utemeljenoj 1775. godine.
  • Loža "Svjetlost Gauje" (Loža "Gaujas Gaisma") br. 10, Valka[3] – nosi naziv po rijeci Gauja.
  • Loža "Tri zvijezde Latvije" (Loža "Pie trim Latvijas zvaigznēm") br. 11 – nosi naziv po zvijezdama s grba Latvije.
  • Loža "Academia Petrina" (Loža "Pētera Akadēmija") br. 12 – istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj visokoškolskoj ustanovi u Latviji.

Međunarodna suradnja uredi

Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 30 regularnih velikih loža.[4]

Obredi uredi

Velika loža Latvije upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima. Obredi koji se rade u plavoj loži su:[2]

  • Njemački simbolički obred – radi se u četiri lože;
  • Zinnendorfski obred, inačica Švedskog obreda (samo prva tri stupnja) – radi se u tri lože;
  • Fesslerov obred[5][6] (samo prva tri stupnja) – radi se u tri lože;
  • Emulacijski obred – radi se u jednoj loži na engleskom jeziku.

Pridružena tijela i redovi uredi

Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata.

  • Vrhovno vijeće 33. stupnja Latvije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda (Supreme Council 33° for Latvia of the Ancient and Accepted Scottish Rite) – nadležno za rad Škotskog obreda.[7]

Škotski red uredi

Vrhovno vijeće 33. stupnja Latvije je osnovano 13. listopada 2007. u Rigi uz pomoć vrhovnih vijeća iz Njemačke, Nizozemske i Francuske.[7] Ovome je prethodilo osnivanje lože savršenstva i kapitela ružinog križa 2004. godine, aeropaga 2005. i konzistorija 2006. godine.[8]

Pod okriljem Vrhovnog vijeća rade u Rigi:[8]

  • Loža savršenstva[a] "Clavis Rigensis"
  • Kapitel ružinog križa[b] "Templa pils" – nosi naziv po latinskom izrazu za dvorac Hrama.
  • Aeropag[c] "Garlieb Merkel" – nosi naziv po njemačko-baltički piscu Garliebu Helwigu Merkelu.
  • Konzistorij[d] "Johann Gottfried Herder" – nosi naziv po njemačkom književniku Johannu Gottfriedu Herderu.

Vidi još uredi

Bilješke uredi

  1. ↑ Tijelo Škotskog reda za članove od 4° do 14° stupnja
  2. ↑ Tijelo Škotskog reda za članove od 15° do 18° stupnja
  3. ↑ Tijelo Škotskog reda za članove od 19° do 30° stupnja
  4. ↑ Tijelo Škotskog reda za članove od 31° i 32° stupnja

Izvori uredi

  1. ↑ a b Brīvmūrniecības vēsture Latvijā. masonicum.lv (latvijski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.
  2. ↑ a b c d Latvijas Lielloža / Latvijas lielložas organizācija. masonicum.lv (latvijski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.
  3. ↑ Jāņa loža "Gaujas Gaisma". ur.gov.lv (latvijski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.
  4. ↑ The Grand Lodge of Latvia is Officially Recognized by... masonicum.lv (engleski i latvijski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.
  5. ↑ Rite of Fessler. universalfreemasonry.org (engleski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.
  6. ↑ Ignacije Aurelije Fessler. matica.hr. Pristupljeno 15. svibnja 2024.
  7. ↑ a b Supreme Council 33 for Latvia of the Ancient and Accepted Scottish Rite. aasr.lv (engleski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.
  8. ↑ a b AASR in Latvia. aasr.lv (engleski). Pristupljeno 15. svibnja 2024.

Vanjske poveznice uredi


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Velika_loža_Latvije&oldid=6941045"