Vrijednosti (baština)
Vrijednosti koje su utjelovljene u kulturnoj baštini[1] povezane su u svrhu procjene značaja, kako bi se odredili prioriteti resursa i informiralo o konzervativno-restaurativno donošenju odluka. Priznaje se da se vrijednosti mogu natjecati i mijenjati tijekom vremena, ali također, baština može imati različita značenja za različite dionike.
Porijeklo uredi
Za razvoj Ruskinova koncepta 'glasovitosti' u sustavnu kategorizaciju različitih vrijednosti spomenika, zaslužan je Alois Riegl. U svom je eseju naziva Der moderne Denkmalkultus (Moderni kult spomenika) iz 1908. godine, opisivao je mnoge vrijednosti poput povijesne, umjetničke, starosne, komemorativne, uporabne te vrijednost novosti. Riegl pokazuje da su neke od ovih vrijednosti u sukobu i tvrdi da mogu biti kulturno uvjetovane.[2]
Povelje i konvencije uredi
Konvencija UNESCO-a o svjetskoj baštini bavi se kulturnim mjestima izuzetne temeljne i jedinstvene vrijednosti, iz povijesne, estetske, znanstvene, etnološke ili antropološke perspektive, te ona naglašava potrebu za autentičnošću.[3] U Venecijanskoj povelji iz 1964. godine, govori se o vrijednostima i pitanju 'zašto konzervirati?', a u središtu su Burra Povelje iz 1979. godine (zadnja revizija bila je 1999.). Govori se da je kulturni značaj 'utjelovljen' u strukturi, okruženju, upotrebi, asocijacijama i značenjima mjesta, a on uključuje estetske, povijesne, znanstvene, društvene i duhovne vrijednosti za prošle, sadašnje i buduće generacije. U svrhu očuvanja takvih vrijednosti, zagovara se 'oprezan pristup' minimalne intervencije.[4][5][6]
Praksa uredi
Procjena značaja najčešće uključuje preispitivanje rijetkosti, reprezentativnosti i komunikativne snage imovine te njihove vrijednosti. Zatim, njima se upravlja u svrhu održavanja i valorizacije tog značaja.[7][8] Uključivanje u gospodarsku vrijednost baštine može pomoći u promicanju njezina očuvanja.[9] Razvoj novih tehnologija predstavljanja poput Digital Twin, može imati potencijal pomoći zajednici da uoči vrijednosti i također pomogne zajednici da se uključi u čuvanje i širenje arhitektonske baštine uz povećanu razinu pristupačnosti.[10]
Vidi također uredi
- Svjetska baština
- Upravljanje kulturnom baštinom
- Konzervacija-restauracija
- Pluralizam vrijednosti
- Unutarnja vrijednost (etika)
- Kolektivno pamćenje
Izvori uredi
- ↑ Sullivan, Ann Marie. 2016. Cultural Heritage & New Media: A Future for the Past. John Marshall Review of Intellectual Property Law. 15 (604). Inačica izvorne stranice arhivirana 19. studenoga 2022.
- ↑ Stanley, Nicholas P.; Talley, Mansfield K.; Vaccaro, Alessandra M. Historical and Philosophical Issues in the Conservation of Cultural Heritage. Getty Conservation Institute. str. 18–21, 69–83. ISBN 9780892362509. OCLC 33441881
- ↑ Operational Guidelines for the Implementation of the World Heritage Convention (PDF). UNESCO. str. 13, 94). Pristupljeno 29. ožujka 2011.
- ↑ Burra Charter (vid. Preamble, Articles 1, 3, Guidelines) (PDF). Australia ICOMOS. Pristupljeno 29. ožujka 2011.
- ↑ Principles for the Conservation of Heritage Sites in China (PDF). China ICOMOS/Getty Conservation Institute. str. 55. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 7. lipnja 2011. Pristupljeno 29. ožujka 2011.
- ↑ Worthing, Derek; Bond, Stephen. 2008. Managing Built Heritage: The Role of Cultural Significance. Blackwell Publishing. str. 94ff. ISBN 978-1-4051-1978-8
- ↑ Deacon, Harriet; Dondolo, Luvuyo; Mirubata, Mbulelo; Prosalendis, Sandra. 2004. The Subtle Power of Intangible Heritage: Legal and Financial Instruments for Safeguarding Intangible Heritage (PDF). Human Sciences Research Council (South Africa) Press. str. 36f. ISBN 978-0-7969-2074-4. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 12. listopada 2012. Pristupljeno 16. travnja 2012.
- ↑ Conservation Principles, Policies and Guidance for the Sustainable Management of the Historic Environment (PDF). English Heritage. str. 21ff. Pristupljeno 29. ožujka 2011.
- ↑ Economics and Heritage Conservation (PDF). Getty Conservation Institute. str. 54. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 25. studenoga 2010. Pristupljeno 29. ožujka 2011.
- ↑ Parsinejad, H.; Choi, I.; Yari, M. 2021. Production of Iranian Architectural Assets for Representation in Museums: Theme of Museum-Based Digital Twin. Body, Space and Technology. 20 (1): 61–74. doi:10.16995/bst.364
Vanjske poveznice uredi
- Procjena vrijednosti kulturne baštine Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. lipnja 2011. (Wayback Machine) (izvještaj o istraživanju GCI-ja )
- Vrijednosti i očuvanje baštine Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. kolovoza 2011. (Wayback Machine) ( GCI istraživačko izvješće; bibliografija s bilješkama na stranicama 73–96)