Studenti povijesti umjetnosti angažirani na wikipediji organiziraju u srijedu (sutra) predstavljanje Projekta wikipedija, poveznice na kojima se može saznati više o tome:
Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu s Odsjeka povijesti umjetnosti odlučili su pokrenuti Wikipedia projekt – projekt nadopunjavanja Wikipedije. Zbog nedostatka informacija o značajnim arhitektonskim spomenicima, umjetnicima i kulturnoj baštini u Hrvatskoj na internetu, studenti ovim projektom široj javnosti nastoje približiti korisne informacije u mediju koji je postao sastavni dio naše svakodnevice. Studenti povijesti umjetnosti pišu članke o određenoj temi koje u suradnji i nakon konzultacija s profesorima, objavljuju na Wikipediji. Studenti kroatistike lektoriraju članke, dok ih studenti anglistike prevode na engleski jezik.
Uistinu pohvalno! Svi članci i doprinosi su s istog suradničkog računa - Pumovci. Možda bi ih trebalo motivirati da svaka otvori vlastiti i napraviti im stranicu WikiProjekta. Suradnici s dužim stažom mogu pomoći u svemu što treba, ja prvi. --Orijentolog (razgovor) 00:09, 6. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Dodao bih: s jednim nalogom može biti problema, svakako trebaju imati svak(a) svoj.
Ideja nije nova (već smo imali primjere animiranja studenata), ali je svakako dobrodošla. Ja ću rado pomoći, ako nešto ostane iza Orijentologa ;)
Ako su svi studenti pisali s računa Pumovci i nisu se nešto pretrgli. No dobro imaju predavanje o tome nadam se da će biti uspjesno.--Šokac℗20:39, 6. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Upravno na HRT1. Ivan Bajlo (prelijen se logirat)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 188.129.70.241 (razgovor • doprinosi) 22:18, 7. ožujka 2013.
Među gomile povjesničara umjetnosti (dvorana iako ne prevelika bila je puna do posljednjeg mjesta, svi stolci zauzeti i još 5-20 ljudi je stajalo) na predavanje se uvukao i jedan "tajni agent", administrator hrvatske wikipedije i nakon predavanja voditeljice projekta (jedne od voditeljica projekta?) rekao ponešto o konkretnim problemima i mogućnostima Wikipedije. Neću pisati ništa detaljnije dok ne dobijem prezentaciju, jer zanimljivo je vidjeti kako na wikipediju gledaju novi suradnici koji su visoko stručni glede umjetnosti u Hrvatskoj, što je deficitarna tema na hrvatskoj wikipediji. SpeedyGonsales20:53, 6. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
O svakoj se temi može uvijek napisati više i svi novi suradnici, vrlo su dobrodošli. Međutim bilo bi vrlo nepošteno zaboraviti suradnike koji su sami povijesničari umjetnosti, napisali su brojne stručne članke na našoj wiki i obogatili te članke vrijednim ilustracijama. U prvom redu treba istaknuti Krešimira Galovića i njegove doprinose i Fhms-a i njegove doprinose koji su nam u početcima oblikovanja nekih članaka ili nazivlja pomogli stručnim savjetima. --RobertaF.21:41, 6. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Jel o tome sada ide prilog na HRT? Ivan Bajlo (prelijen se logirat)
Na početku skupu su se obratili prvo Irena Kraševac, predsjednica Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, potom dr.sc. Dragan Damjanović, docent s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Nakon toga je Ivana Obradović predstavila projekt, prezentacija ima 39 listova ("slajdova"), navest ću ovdje ono što mi se najviše svidjelo:
Kako je nastala ideja o Wikipedia projektu?
Nedostatak informacija o hrvatskoj umjetnosti (i kulturnoj baštini) na internetu - točno
Za studente PUM-a teško dostupni osnovni podaci iz hrvatske umjetnosti - vjerovat ćemo im na riječ :)
Seminarski radovi koji se nigdje ne objavljuju - bedasto ako je tako, za wikipediju i za sve gladne podataka o hrvatskoj umjetnosti i kulturi općenito je odlična vijest da se nešto mijenja glede sadašnje prakse.
"Netočno je ustaljeno mišljenje kako svatko može pisati svašta na Wikipediji. Naime, Wikipedia ima veoma stroga pravila o objavljivanju i pisanju članaka te o poštivanju autorskih prava. Svaki članak nakon objavljivanja prolazi kroz detaljnu provjeru od strane Wikipedijinih administratora." - ne bi se svatko mogao složiti s ovim, navod da provjera postoji je činjenica, problem je taj što nemamo dovoljno velik broj administratora dovoljno kompetentnih za područje umjetnosti.
"Projekt je pokrenut nakon što je bio predstavljen i odobren na sjednici Odsjeka za povijest umjetnosti" - postoji suglasnost profesora, što nam je jako drago.
Ciljevi Wikipedia projekta
nadopunjavanje hrvatske inačice Wikipedije (promicanje hrvatske umjetnosti i kulture)
suradnja s muzejima (literatura i promocija umjetnika)
suradnja s profesorima (točnost informacija)
suradnja sa studentima kroatistike (lektura)
prevođenje članaka na engleski jezik = suradnja s Odsjekom za engleski jezik i književnost
"Surađujemo s mnogim muzejima i institucijama u Zagrebu; MUO, HMNU, MSU, HDLU, Lauba, Muzej grada Zagreba, Etnografski muzej, Galerija SC, Umjetnički paviljon, Povijesni muzej, Klovićevi dvori, Arhiv Tošo Dabac; Društvom povjesničara umjetnosti Hrvatske; Odsjekom za povijest umjetnosti; Odsjekom za engleski jezik i književnost; KSPUFF."
"Prvotno je projekt bio drukčije zamišljen: Članci su se trebali sustavno nadopunjavati po različitim temama iz pojedinog umjetničkog razdoblja koje su studenti prethodno odabrali u skladu sa svojim afinitetima. Prvotni fokus je više bio usmjeren na područje suvremene hrvatske umjetnosti. Ideja nije zaživjela jer su studenti slali članke neovisno o zamišljenoj podjeli.
Projekt živi na internetu: ima adresu e-pošte, rabi se Dropbox, Facebook, Twitter i naravno Wikipedija
Posao voditeljica projekta:
slanje članaka lektorici
postavljanje članaka i slika na Wikipediju
stavljanje poveznica članaka na Facebook svake nedjelje (tako da se u ponedjeljak svi koji lajkaju ovaj projekt na Facebooku mogu diviti novom članku :)
prepiska sa suradnicima, profesorima, itd.
izrada letaka o projektu
promoviranje projekta
Projekt je predstavljen u medijima, izašli su članci u Večernjaku, Jutarnjem, Aktualu, Globusu (ako netko zna da su članci u drugim medijima dostupni na internetu molim neka mi javi ili neka slobodno stavi ovdje vanjske poveznice). Prilog u Pola ure kulture ide večeras (to je koliko znam prva emisija koja je objavila prilog o hrvatskoj wikipediji još negdje 2005. godine, znam jer su me intervjuirali :))
Šećer na kraju: "imamo podršku od Wikipedijinih administratora". Za ovo, 5+! Studenti povijesti umjetnosti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, svaka Vam čast!
Kratak osvrt na dosadašnje članke članova projektauredi
Pročitao sam gore komentar kolege "Ako su svi studenti pisali s računa Pumovci i nisu se nešto pretrgli." - nije bitan samo broj članaka, bitna je i kvaliteta istih. Vrijeme utrošeno na pisanje članka Bela Čikoš Sesija nije jednako onom pisanju neke mrve. Članak Bela Čikoš Sesija započet je 2008. godine i 4 godine kasnije činila ga je jedna rečenica "Bela Čikoš Sesija (Osijek, 27. siječnja 1864. – 1931.), hrvatski slikar, jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu." i 3 slike koje sam slikao 2008. godine u Hrvatskom institutu za povijest, s međuwikijima i kategorijama ukupno 947 bajtova, bila je to mrva kakve često brišemo s projekta. Danas je to članak od 19.327 bajtova pristojne kvalitete. Da je jedini rezultat ovog projekta ovaj članak, bilo bi dosta. Zašto? Zato jer se o Čikošu Sesiji ne može prevesti članak s en wiki, jer iako je neprijavljeni suradnik na en wiki započeo članak još 2005. godine, taj članak na en wiki danas ima 1500 bajtova, nijednu sliku i zapravo je bijedna mrva. Pumovci pišu članke o bitnim temama, a opet ti članci sporo nastaju jer širokoj publici nisu tako zanimljivi poput članaka o aferi Vepar, aferi Indeks (obrisanih) ili Atentat u Zagrebu 23. listopada 2008. (koji je predložen da se uklopi u članak Ivo Pukanić još 2008. godine). Taj članak na en wiki ima 32.940 bajtova i zvučan naslov "2008 Zagreb bombing". Što je bitnije za hrvatsku kulturu i budućnost svih nas, Bela Čikoš Sesija ili neki atentat?
Prema sadašnjem stanju na en wiki atentat je 20 puta bitniji, na hr wiki Bela Čikoš Sesija je 8 puta bitniji (mjereno brojem slova u člancima). Ponavljam, da je jedini rezultat ovog projekta članak Bela Čikoš Sesija za mene osobno bilo bi to više nego dovoljno. SpeedyGonsales15:08, 7. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Za uvod, prijevod obavijesti s en wiki od 14. siječnja 2013. (oni koji su češće na engleskoj wikipediji primijetili su da tamo više nema "običnih" međuwikija): Wikidata MediaWiki proširenje uspješno je instalirano na mađarsku wikipediju 14. siječnja, javljaju nam predstavnici wikidata ekipe. Međuwiki poveznice sada dolaze sa stranica wikidata.org, iako ručno postavljene međuwiki poveznice ostaju funkcionalne i ukoliko su za isti projekt različite na wikidati i ručno u članku, ona u članku se prikazuje. Iako su popisi međuwikija (na mađarskoj wiki) tek nešto više od suvišnog nereda na dnu članaka, suradnici mađarske wikipedije oklijevali su uklanjati ih obzirom na postojanje međuwiki botova koji nisu svjesni da se situacija promijenila, odnosno da se međuwikiji više ne dodaju ručno u članke, te da bi takvi botovi mogli potencijalno ponovno umetati "nedostajuće" poveznice u wikitext iako ta funkcionalnost već postoji na wikidati. Promjene Wikidata poveznica također se mogu vidjeti u nedavnim promjenama i u popisu praćenja, iako su skriveni po defaultu. Ova promjena označava (nadamo se) kraj nereda s međuwiki poveznicama. Implementacije na hebrejskoj i talijanskoj wikipediji planirana je za 30. siječnja, a pod pretpostavkom da sve ide dobro - Wikidata proširenje trebalo bi profunkcionirati na engleskoj Wikipediji do kraja veljače, a zatim na drugim jezicima Wikipedije u sljedećih mjesec dana.
Danas je 7. ožujka i kao što vidite na našoj wikipediji s lijeve strane na dnu međuwiki okvira pojavila se nova poveznica Uredi međuwikije, sukladno jučerašnjoj obavijesti.
Za kraj molba (malo preformulirano "ukradeno" s en wikija): dok ne ustanovimo da međuwikiji zaista dobro rade, nemojte uklanjati međuwikije (najvjerojatnije rade dobro, jer već je istestirano na mađarskoj, hebrejskoj, talijanskoj i engleskoj wiki). Kad ustanovimo da je sve kako treba, nemojte ni onda "urediti" nijedan članak ako vam je jedina stvar koju ste promijenili u članku - brisanje međuwikija iz članka. Naš projekt ima više od 130 tisuća članaka, brisanje međuwikija samo radi "čišćenja" stvorilo bi 100-130 tisuća uređivanja baze podataka bez pravog razloga. Dakle molim nemojte brisati međuwikije sljedećih 3-7 dana. Hvala! SpeedyGonsales10:18, 7. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Moram priznati da mi je ovo bezveze, ali pošto se mene ne pita... Još su nam sto stvari ubacili i većina ih je loša. Jedino korisno što su nam dali od kad sam se ja prijavio ovdje je HotCat, iako je i sa njim sada neka greška.--MAN_USKrecider17:00, 7. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Ne pita se nikoga, wikidata sigurno nije savršeno rješenje za međuwikije ali je u najmanje dva aspekta bolje od dosadašnjeg:
nema više botova koji premještaju iz šupljega u prazno međuwikije po člancima - to znači manji broj botovskih uređivanja po člancima, to znači lakše pregledavanje povijesti uređivanja članaka
botovi će i dalje "ordinirati" po međuwikijima, ali na jednom mjestu. To znači manje krivo povezanih međuwikija, jer se sve radi na jednom mjestu.
To što se sve radi na jednom mjestu je i mana, jer treba ići na wikidatu sređivati ako nešto ne valja, ne može se srediti lokalno na hr wiki. Što ne valja s hotcatom (znam da nije preveden, to je namjerno tako)? SpeedyGonsales22:09, 7. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Radi. Ne treba nijedan članak premještati iz bilo kojeg imenskog prostora u bilo koji drugi imenski prostor. Ako ne radi, to znači da ne postoji odgovarajuća hr međuwiki poveznica na wikidati, što je po novom jedino mjesto gdje međuwikiji zaista trebaju biti. SpeedyGonsales22:09, 7. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Meni ovo nije jasno. Napisao sam npr. članak Konzumerizam, nisam uzimao međuwikipoveznice kao inače, nego sam otišao na wikidatu i stavio na popis ovaj novi članak (add). I ništa se nije dogodilo. Što sad? --Fraxinus (razgovor) 22:59, 9. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Stvarno je danas lijep dan, sunce proviruje kroz oblake, ptičice pjevaju, samo su mali ostaci ostataka jedne velike hrpe snijega još nazočni u debelom hladu. Svim suradnicama želim sretan Dan žena! SpeedyGonsales12:24, 8. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Na hrvatskoj Wikipediji bi se trjeblao dozvoliti pisanje na čistom hrvatskom jeziku, na izvornom hrvatskom štokavskom, čakavskom i kajkavskom. Nije mi jasno zašto to nije dozvoljeno, zašto bježimo od svojeg jezika i zašto ukoravamo uporabu jezika koji nam je prirođen i koji je uistinu naš. Ne kažem da bi trjebalo se maknuti doslovce od standarda, nu trjebalo bi dozvoliti njegovo zaobilaženje, prirodan tok našeg jezika, jer ako se po bilo čemu hrvatski jezik razlikuje od jezika svoji susjeda ja naša divna i čvrsta Što-Ča-Kaj osnovica. 46.229.244.23120:24, 15. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Nisam siguran što pisac gornjih redova želi reći:
Ako se želi reći da bi članci na ovoj wikipediji trebali moći biti pisani na čistoj čakavskoj ikavici uz pretežitu uporabu talijanizama (šugaman isl.) to je jednak nonsens kao da u člancima forsiramo kajkavsku ekavicu uz germanizme i hungarizme.
Ako se želi reći da bi članci na wikipediji trebali biti pisani štokavskim standardom uz jezično bogatstvo sva tri narječja, onda mogu samo reći da je to definicija hrvatskoga standardnog jezika kojim hrvatska wikipedija jest pisana.
Ako se želi reći da bi trebala postojati kajkavska i čakavska wikipedija osim hrvatske (štokavske) mogu samo reći da još ne postoji crnogorska wikipedija iako oni imaju svoj jezični standard različit od hrvatskog, bošnjačkog i srpskog, te sumnjam u mogućnost pokretanja tih projekata u okviru Zaklade Wikimedije.
Na stranicama za razgovor suradnici komuniciraju osim hrvatskim standardom i čakavskim, kajkavskim, ponekad nekim stranim jezikom (za koji smo napravili poseban dio Kafića) bez nekih većih problema. Sigurno je da svi suradnici ne poznaju sve jezike dovoljno da bi razumjeli svaku poruku ali ne stvaramo probleme tamo gdje to nije potrebno. SpeedyGonsales22:07, 15. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Autor gornjih redova želi reći da li može biti dozvoljeno pisanje miješajući štokavski s kajkavskim, štokavski s čakavskim, uz jekavicu naravno, da se slobobno koristi zamjenica kaj umjesto što, da se koriste riječi kao što su; v, kot, jur, ki, cjeć, ter, bil, bia, vekši, većji, rajši, med, meja... bez ikakvih talijanizama, germanizama, hungarizama ali i bez ikakvih turcizama (čarapa, boja i sl.), da vrijedi pravilo da se sva narječja u jedno sliju (naravno s pretežito štokavskim) ali da se sliju. Recimo: X je bil hrvatski pjesnik, ki je najbolje ostvaril...46.229.244.23122:31, 15. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Protiv sam toga, to bi uvelo puno nesporazuma, a i nejasnoća, jer npr. ja ne razumijem mnoge riječi iz narječja. Nije mi poznato, da je ijedna wikipedija to dozvolila. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Fraxinus (razgovor • doprinosi) --23:10, 15. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Vjem (znam), nu to bi sačuvalo hrvatskost našeg jezika, to bi zanavijek pokazalo glupim Englezima koliko je naš jezik bogat i ukoliko se razlikuje od srpskog. Ovo bi nam bila ogromna prilika pokazati što naš jezik more biti, zamisli samo nasladu kiju bi pisci i suradnici ove naše Wikipedije imali kad bi mogli osobno nastupati prema jeziku kojim pišu, sačuvala bi se štokavica ona nebi bila promijenjena ali zakinuta, već bi bila izmiješana kajkavicom i čakavicom. Samo jedan prekrasan primjer je Gundulić u čijem je jedinstvenom jeziku čakavica izmiješana s štokavicom, i dan danas Gundulićev jezik se smatra jedim od najljepšim. Što se tiče nejasnoća i nesporazuma, vjerujem da se oni mogu bez ikakvih većjih poteškoća izgladiti, a što se tiče drugih Wikipedija (što nas za njih briga, koliko ja znam, na svijetu ne postoji ijedan jezik s takvom kompleksnom poviješću kao što je to naš, ijedan koji bi imao takvu riznicu riječi, pojmova, ter razih značenja). Čuvajmo naš jezik, ljubimo ga... nemojmo dopustiti da se ukukuljimo u neki svima nam poznat standard, i zakinemo naš jezik, našu povijest, naše cijelo bitje. Prosim Vas lijepo, Vas i sve ostale suradinke da dobro razmislite o ovom prijedlogu. 46.229.244.23123:52, 15. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Hrvatski jezik je standardiziran, wikipedija kao enciklopedija rabi standard što je logično i propisano našim pravilom Wikipedija:Pravopis, koje je u predlošku nazvano Službeni jezik Wikipedije. Ako u neki članak zaluta poneka imenica, prilog ili pridjev (poželjno slavenskog podrijetla) koja se rjeđe rabi u standardu ali postoji u hrvatskim narječjima nema se tu puno što prigovoriti jer to je ionako dio jezične prakse. Glagole valja sprezati po standardu, imenice sklanjati i pridjeve komparirati po standardu jer sve drugo je odstupanje od standarda. SpeedyGonsales18:10, 17. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Neki dan sam stavio svoj prvi uradak na Wikipediji o firmi u kojoj radim. Mislim da zaslužuje biti tu jer brojnim inovativnim stvarima doprinijela razvoju gospodarstva u svojoj branši i podigla razinu usluge u korist korisnika. E sad, problem je što još ne kužim kako napraviti što kvalitetniji članak, da bude zanimljiv i koristan. Molim pomoć iskusnijih oko toga! Unaprijed hvala!
--Dubravkop (razgovor) 09:55, 19. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Ukoliko je netko od administratora online, molim da me kontaktira mailom, prilično mi je hitno i važno! Hvala, Naserian — Prethodni nepotpisani komentar napisala je Naserian (razgovor • doprinosi) 22:14, 19. ožujka 2013.
Ako Vam stranica možda ovih dana bude čudno izgledala na citiranim mjestima, to Vam je zato što kolega Wustenfuchs nešto radi na često korištenom predlošku. [2][3]
Ako ne znate zašto, pitajte ga zbog čega čini zahvat na tom predlošku i koja je svrha njegovih zahvata.
U svakom slučaju, ako primijetite nešto da je krivo ispalo, obavijestite kolegu, i administratore, svakako. Kubura (razgovor) 03:11, 20. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Novi ravnatelj Hrvatskog instituta za jezik i jezikoslovlje Željko Jozić to demantira te je odlučio da će 15. travnja predočiti novi hrvatski pravopis koji je već izazvao veliku pozornost. Treba guglat Jozića i pravopis. --Pravo (razgovor) 15:29, 1. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Jedno pitanje: Postoji li na hr.wiki predložak "skriveno" (eng. hidden| Warning: the following box contains an image that could be considered shocking.)?
Ako ga nema, je li ga moguće izraditi? Ja ne znam kako se rade predlošci, da li bi netko mogao to učiniti? Ovaj bi predložak mogao biti koristan u člancima iz medicine. Počeo sam prevoditi članak "Nekroza" iz en:wiki i "Prijelom" iz sr:wiki koji sadrži slike koje mogu biti potresne za osjetljivije ljude. Možda bi bilo dobro da imamo i mogućnost izbora prikazivanja sadržaja.--Dean72 (razgovor) 16:16, 30. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Wikipedija je enciklopedija, ne galerija slika. U većini članaka one slike koje jesu ne trebaju nikakvo dodatno označavanje. Određeni pojmovi ako imaju ilustraciju ona ne može biti previše "nježna". Tome papirnate enciklopedije u nekim slučajevima doskaču uporabom crteža umjesto fotografija. Na zajedničkom poslužitelju svojodebno je bila rasprava o tome treba li dopustiti uopće bilo kakve previše provokativne slike (ne nužno medicinski provokativne, nego i seksualno). Ne sjećam se ishoda rasprave, možda bi bilo korisno potražiti tu informaciju prije izrade predloška. SpeedyGonsales20:29, 30. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Što se mene tiče, nemam problema postaviti bilo kakvu sliku u članak, ako to doprinosi razumijevanju teme. Htio sam to učiniti iz obzira prema korisnicima kojima je teško vidjeti određene prizore. Ako pogledate članak "Meningitis" imamo ne baš lijepu sliku obdukcije, pa "Sifilis", a volio bi napisati članak "Nekroza" i kasnije proširiti "Gangrenu". Slike iz zajedničkog poslužitelja nisu baš ugodne i to nikako ne mogu biti s obzirom na temu. Ne bi koristio riječ "provokativne" jer nije namjera izazivati, već ilustrirati. Ja ću učiniti slijedeće: postaviti ću slike takve kakve jesu, pa ako netko izrazi želju, učiniti ću predložak. Pitao sam to radi drugih, ne radi sebe.--Dean72 (razgovor) 21:34, 30. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Wikipedija je enciklopedija. Kao što piše u smjernicama za stil medicinskih članaka "Wikipedija je enciklopedija namijenjena općem čitatelju, a ne specijalizirani medicinski priručnik! Iako ovdje sadržana znanja mogu biti korisna i stručnjacima i pacijentima, ni jedni ni drugi nisu naša ciljana publika." Ilustracije za nijedan članak ne smiju biti uznemirujuće širem čitateljstvu. Također kod članka o paucima imamo odlomak o arahnofobiji, no nemamo članak o samoj fobiji, a svi koji pate od te fobije iz jednostavnog razloga ne mogu otvoriti članak o paucima da bi čitali o arahnofobiji. U tom bi slučaju trebali sakriti i sve slike pauka u članku o paucima, ako ćemo razmišljati na taj način (naravno, jednom kad se napiše članak o arahnofobiji u njemu ne treba biti nijedna ilustracija pauka). Engleska je Wikipedija počela ići u neke krajnosti koje su kršenje osnovnih smjernica, poput referenciranja same sebe (naiđe se na sve više članaka na en:wiki u kojima se mogu vidjeti među izvorima članci s en:wiki). Na de:wiki Prijelom u početku članka ima nakon infookvira ilustracije snimki prijeloma (jedan sanirani prijelom) i još rendgenskih snimki, na en:wiki također, a zašto su na sr:wiki odabrali u vrh članka jednu za mnoge vrlo šokirajuću ilustraciju, ne znam, ali Wikipedija nema potrebu za šokantnim i "senzacionalnim" sadržajima, posebno ne za isticanjem otvorenog prijeloma kao prve slike na vrhu članka. Trenutačno nemam vremena za provjeru postotka učestalosti otvorenih prijeloma u odnosu na "klasične", ali vjerujem da ni "statistički" takva ilustracija ne opravdava glavno (prvo) mjesto u članku. Što se tiče nekroze ima dovoljan broj ilustracija koje mogu biti u članku, a svi oni koji žele vidjeti sve ilustracije mogu slobodno pogledati na commons:Category:Necrosis. Za opće čitateljstvo nije potrebno u članak stavljati ilustraciju nečeg što "je nekad bila noga" i ekstremne primjere. Nisam za taj predložak, već samo praćenje smjernica koje imamo, osjećaj i zdrav razum. --RobertaF.21:42, 30. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Roberta je jasnije napisala što sam ja htio reći. Nisam mislio provokativno samo u smislu etički/politički/moralno, nego i "provocira na povraćanje". Imamo predloške koji upućuju na zajednički poslužitelj, a u članku se obično mogu postaviti slike koje neće previše provocirati čitatelje (u bilo kojem smislu te riječi). U članku o arahnofobiji slike nisu potrebne jer ne bi pomagale nikako. Ilustracija preplašenog čovjeka nije informativna, a slikama pauka je mjesto u člancima o paucima, ne u člancima o nekoj fobiji. SpeedyGonsales22:12, 30. ožujka 2013. (CET)[odgovori]
Dean72, predlažem da se konzultiraš s Wikipedia:WikiProject Medicine odnosno s Wikipedia:Manual_of_Style_(medicine-related_articles)#Images. ;) Hehe, nemoj odmah sad skočiti na pisanje članaka o patoanatomiji reproduktivnog sustava! Neki ljudi ionako će si morati brisati ekrane računala. :P Usput, svaka čast i sve pohvale tebi i ostalim wikimedicinarima na pisanju članaka! P. S. Tko je slabog želuca, valjda dobro zna kakve poveznice ne želi otvarati. ;) Uostalom, vidjeh svakakve knjižnice i pročitah svakakve enciklopedije, ali ne naiđoh ni u jednoj znak Oprez, medicinska literratura! :D --31.147.112.11814:23, 31. ožujka 2013. (CEST)[odgovori]
.JPG)
--Roberta F. 09:24, 8. ožujka 2013. (CET)
12:49, 8. ožujka 2013. (CET)
SpeedyGonsales 13:18, 15. ožujka 2013. (CET)
Riješeno :) SpeedyGonsales 19:15, 23. ožujka 2013. (CET)
Warning: the following box contains an image that could be considered shocking.)?
--Roberta F. 01:36, 31. ožujka 2013. (CET)
Ga 11:56, 31. ožujka 2013. (CEST)
