Zemljopisno preimenovanje

Zemljopisno preimenovanje je čin promjene naziva zemljopisnog obilježja ili prostora. Ono se može protezati od nesporne promjene imena ulice do velikih rasprave o promjeni imena države. Neka imena su promijenjena lokalno ali ih druge zemlje ne priznaju, posebno kada je promjena u jeziku. Ostala imena ne moraju biti službeno priznata, ali ostaju u uobičajenoj upotrebi.

Postoji mnogo razloga da se napravi preimenovanje, a primarni uzrok je politička motivacija. Najbolji primjer je povratak izvornih imena gradova koji su preimenovani u čast Staljinu. (Vidi Destaljinizacija i Povijest Sovjetskog Saveza (1953-1985).) Jedan od najuobičajenijih razloga za promjenu imena neke države je novostečena nezavisnost. Ime određenog područja se može promijeniti i kada se granice mijenjaju, ponekad zahvaljujući podjeli zemlje ili se dvije zemlje zajedno udružuju. To je ipak više stvaranje različitog entiteta nego čin zemljopisnog preimenovanja.

Ostali neobični razlozi za preimenovanje uključuju:

Promjenom može nastati potpuno različito ime koje je prihvaćeno ili može biti samo neznatna promjena u pisanju naziva.

Promjene zemljopisnih imena uredi

Promjene zemljopisnih imena vrlo su česte. Najviše ih je bilo tijekom 1990-ih kada su raspadom višenacionalnih zajednica SSSR-a i SFRJ nastale nove države. Istom su se zemljopisna imena mijenjala i u drugim zemljama tzv. komunističkog bloka. Brojni su komunistički ideolozi u toj čistki skinuti su s povijesno-zemljopisne pozornice. Tako je primjerice Lenjingrad promijenio ime (ponovno dobio staro ime) u Sankt Peterburg, Sverdlovsk u Jekaterinburg, Ševčenko u Aktau, Titograd u Podgorica, Titova Korenica u Korenica i sl. Znakovit je slučaj Volgograda, koji se do 1925. nazivao Caricin (Цари́цын), od 1925. Staljingrad, a potom je ime u okviru Hruščovljeve destaljinizacije SSSR-a 1961. promijenjeno u današnji oblik (Volgograd). Zemljopisna su imena, naravno, mijenjana i ranije. Poseban je slučaj glavnog grada Norveške koji se do razaranja u velikom požaru 1624. nazivao Oslo. Nedaleko od stare lokacije podignut je novi grad Christiania (prema kralju Kristijanu IV.), čije je ime, u skladu s pravopisom norveškog jezika, 1878. preinačeno u Kristiania. Godine 1925. norveškoj prijestolnici vraćeno je staro ime Oslo.

Promjene imena gradova zabilježene su i drugdje, primjerice u Indiji gdje je domicilonim Bombay službeno zamijenjen imenom Mumbai, a domicilnim Madras imenom Chennai. Osebujna je promjena imena grada Krasnovodska (Красноводск) na obali Kaspijskog jezera u Turkmenistanu. Grad se do 1869. nazivao Kyzyl-Su, a potom je preimenovan u Krasnovodsk, što je u biti ruski prijevod izvornika. Ime grada ponovno je promijenjeno 1993. kada je dobio ime Türkmenbaşy (Turkmenbashi; Otac Turkmena) prema aktulanom (i doživotnom) predsjedniku Saparmuratu Niyazovu.

U posljednjih desetak godina imena su promijenile i neke države: Burma u Mjanma, Zapadna Samoa u Samoa, Zair u Demokratska Republika Kongo (Republique Democratique du Congo), Belorussia u Belarus, Kirghizia u Kyrgyzstan i Moldavia u Moldova.

Na žalost, nerijetko su zemljopisna imena predmet različitih političkih prepucavanja. Dovoljno se prisjetiti grčkog zahtjeva da se Republika Makedonija u međunarodnim relacijama mora koristiti imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (Former Yugoslav Republic of Macedonia). To je doista, koliko mi je poznato, jedinstven primjer u svijetu. Grci objašnjavaju takav zahtjev potrebom diferenciranja nekadašnje federalne članice SFR Jugoslavije od grčke povijesne pokrajine i kraljevine Makedonije, čije je ime u povijesti, uz ostalo, poznato po velikom osvajaču Aleksandru Makedonskom (Velikom).

Rasprave oko imena uredi

Značajne promjene imena uredi

Sljedeći popis pokazuje činove zemljopisnog preimenovanja koji su bili od međunarodne važnosti ili značenja.

Neobične promjene imena uredi

Više informacija uredi

Vanjske poveznice uredi