Zgrada HKD Napredak u Sarajevu
Zgrada Hrvatskog kulturnog društva Napredak, popularno Napretkova palača je građevina u Sarajevu. Nalazi se na adresi Ulica Maršala Tita 56.
Na pročelju secesijske zgrade ističe se hrvatski grb i natpis NAPREDAK. Smatra se da je to jedna od najljepših sarajevskih građevina nastalih za vrijeme austro-ugarske vladavine. Zgrada se sastoji od triju zgrada. Prednja je trokatna monumentalna zgrada koja se nalazi do ulice, uklopljena između palača Finci i Salom (također nacionalni spomenik BiH, od 2008.[1]). U prizemlju se nalaze poslovni prostori i prolaz u dvorišni dio zgrade. Drugi dio zgrade je dvorana namijenjena kazališnim predstavama i kinu. Treći dio zgrade je stambena četverokatnica. Danas je u njoj kazalište Kamerni teatar 55 i slastičarnica. Na pročelju su dvije skulpture: Prosvjeta i Snaga, djelo Roberta Frangeša Mihanovića. Na krovu se nalazi skulptura Croatia.[2]
Povijest uredi
HKD Napredak, kulturna udruga bosanskohercegovačkih Hrvata odlučila je napraviti svoj Zakladni dom. Projekt za ovu zgradu napravljen je 1911. godine. Projekt je napravio arhitekt Dionis Sunko, koji je ugled u građevinarskom svijetu stekao dvije godine prije projektom zgrade Prve hrvatske štedionice u Osijeku.[3] Impresivna zgrada je građena 1912. i 1913. godine. U svrhu namicanja novih sredstava i vođenja poslova oko izgradnje Zakladnog doma izabran je odbor u sastavu: Ante Tandarić, Anto Alaupović, Mijo Vučak, Ivan Renđec, Ljudevit Dvorniković, Nikola Krešić, Albert Draganić, Jozo Udovčić, Matej Kakarigi, Ivan Budimir, Dane Cvitković, Petar Maričić i Nikola Palandžić (vidi sliku).
Danas je ta zgrada na privremenom popisu spomenika Bosne i Hercegovine.[4]
Izvori uredi
- ↑ (bošnjački)Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. listopada 2014. (Wayback Machine) Odluka o proglašenju povijesne građevine - Salomove palače u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
- ↑ Ibrahim Krzović, Arhitektura secesije u BiH, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.
- ↑ Hrvatska znanstvena bibliografija Marina Bagarić: Arhitekt Dionis Sunko i sarajevska Napretkova palača, Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 26 (2002); 160-170
- ↑ (bošnjački) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine)
Vanjske poveznice uredi
- (bošnjački) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine)