Čađavica

Ovo je glavno značenje pojma Čađavica. Za druga značenja pogledajte Čađavica (razdvojba).

Čađavica je općina u Hrvatskoj. Nalazi se na sjeveroistoku Virovitičko-podravske županije.

Čađavica
Čađavica Čađavica na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Virovitičko-podravska
Načelnik općine	Mirko Rončević (HDZ)
Naselja u sastavu općine	Čađavica, Čađavički Lug, Donje Bazije, Ilmin Dvor, Noskovačka Dubrava, Noskovci, Starin, Šaševo, Vraneševci, Zvonimirovac
Stanovništvo (2001.)	2.394
Stanovništvo (2011.)	2.009
Broj stanovnika Čađavica, Virovitičko-podravska [uredi] Naselje 2001. 2011. 2021. Ukupno [uredi] 2394 2009 1555 Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Poštanski broj	33523 Čađavica
Čađavica Čađavica na zemljovidu Virovitičko-podravska županija

Zemljopis

Smještena je uz obalu rijeke Drave (2 km južno od rijeke), na cesti D34 koja povezuje Slatinu i Donji Miholjac.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011., općina Čađavica imala je 2.009 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:

• Čađavica - 678
• Čađavički Lug - 277
• Donje Bazije - 148
• Ilmin Dvor - 53
• Noskovačka Dubrava - 59
• Noskovci - 195
• Starin - 80
• Šaševo - 114
• Vraneševci - 152
• Zvonimirovac - 253

Općina Čađavica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2469	3086	3010	3367	3942	4494	4292	6253	7085	7344	6417	4659	3606	3011	2394	2009	1555
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Podravska Slatina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Čađavica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1109	1266	1168	1239	1323	1434	1497	1657	1684	1691	1506	1215	1049	921	787	678	569
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Nacionalni sastav, 2001.

• Hrvati - 2131 (89,01)
• Srbi - 208 (8,69)
• Albanci - 12 (0,50)
• Rusini - 2
• Nijemci - 1
• Slovenci - 1
• neopredijeljeni - 34 (1,42)
• nepoznato - 5 (0,21)

Povijest

Prvi zapisi datiraju iz 14. stoljeća. Turska osvajanja Hrvatske nisu rezultirala time da je naselje opustilo, nego je bila jedno od rijetkih mjesta u kojima se zadržalo starosjedilačko stanovništvo. Popis iz 1720. godine zabilježio je 16 obitelji. Naseljavanje ovog kraja nastavilo se i poslije te godine. Doselili su Hrvati iz Podravine oko Virovitice te Hrvati iz hrvatskih sela s druge strane rijeke Drave. 1852. je godine proglašena trgovištem što je bila sve do 1945. godine.

Selo Čađavica u starijoj je povijesti poznato po prvim nalazima Slavenske kulture (Martinovska kultura) u ovom dijelu Hrvatske koja datiraju u daleko VI. i VII. stoljeće i po barokiziranoj gotičkoj crkvi Sv. Petra i Pavla koja se prvi put spominje 1334. godine. Staro ime Čađavica je Zagocha, a pronađeni arheološki nalazi čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Gospodarstvo

U Čađavici djeluje tvrtka za otkup i preradu povrća i voća "Slavonka d.o.o.", kao i kooperacija i silosi osječke tvrtke "Žito d.o.o.".

Većina stanovništva se bavi poljoprivredom.

Čađavica je poznata i po uzgoju arapskih konja, s kojim se započelo 1995. na ergeli Čađavica. Ergelu je osnovao Živko Bošnjak, a na istoj se uzgajaju tradicionalni arapski konji porijeklom s ergela Višnjica, Borike i Karađorđevo, Shagya arapi te Punokrvni arapski konji. Svaka od ovih populacija konja konja nosi prepoznatljiva obilježja arapskog konja kao što su ljepota, izdržljivost, skromnost u ishrani, dobra narav i temperament. Ergela Čađavica usmjerena je prvenstveno na uzgoj konja, a posebnu pozornost vlasnici su posvetili kombiniranju pripusta i selekciji konja. Osim arapskih konja, iz tradicionalnih razloga uzgajaju se i konji pasmine Hrvatski hladnokrvnjak, kao uspomena na minula vremena kada su konji obavljali teške fizičke radove. Sveukupno na ergeli ima oko 60 arapskih grla različitih dobnih kategorija.

Poznate osobe

• Josip Ivanković, pjesnik i skladatelj tamburaških hitova, rođen u Čađavici zvan "Jakobanac". Najveći hitovi nekadašnjih Zlatnih dukata njegovo su djelo.
• Rade Brajnović, pjesnik je djetinjstvo proveo u selu.
• Jasenko Houra (rođen 3. lipnja 1960. u Virovitici), član grupe Prljavo kazalište, djetinjstvo proveo u Čađavici.

Spomenici i znamenitosti

Župna rimokatolička crkva sv. Petra apostola pripada slatinskom dekanatu Požeške biskupije. Najstarija je crkva ovog dijela Slavonije i dragocjeni spomenik kulture. Prema popisu crkvenih objekata Zagrebačke nadbiskupije iz 1334. god. spominje se kao 'ecclesia sancti Martini de Zagocha'. Crkveni god ili kirvaj slavi se 29. lipnja, a taj dan se ujedno slavi kao i Dan općine.

Obrazovanje

Opća pučka škola otvorena je 1875. godine u novoj školskoj zgradi. Velike zasluge za njenu izgradnju imao je Vratolomej Baloković. Škola postaje trorazredna 1935. godine. Nakon II. svj. rata škola je devastirana, a školska arhiva i knjižnica uništene. Godine 1947. škola ima 217 učenika u sedam razreda. U školskoj godini 1956./57. otvara se i osmi razred te osniva školska zadruga. Škola Čađavica od 1971. godine nosi naslov istaknutog hrvatskog pedagoga Davorina Trstenjaka. Školsko sportska dvorana otvorena je 1981. godine.

Kultura

• Kulturno-umjetničko društvo „Podravina“ Čađavica

Šport

• Ženski nogometni klub Čađavica, natječe se u Drugoj hrvatskoj ženskoj nogometnoj ligi.
• NK Mladost 1930 Čađavica, natječe se u 1. ŽNL
• Športsko-ribolovna udruga ¨Karas¨ Čađavica

Ostalo

• Dobrovoljno vatrogasno društvo Čađavica, osnovano 1923.
• Lovačka udruga „Sokol“ Čađavica
• Moto klub ¨Zvijeri¨ Čađavica
• Slavonski uzgajivači hladnokrvnih konja
• Stočarsko-ratarska udruga Čađavica

Vanjske poveznice

• http://www.opcina-cadjavica.hr/
• http://os-davorin-trstenjak-cadjavica.skole.hr/  Inačica izvorne stranice arhivirana 10. svibnja 2019.

Izvor

Nedovršeni članak Čađavica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.