Otvori glavni izbornik

Čaplja danguba, crvena čaplja, čaplja mrka, ili zmijar ptica (lat. Ardea purpurea) je barska ptica iz porodice čaplji.

Čaplja danguba
Ardea purpurea0.jpg
Status zaštite
Status iucn3.1 LC hr.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Ciconiiformes
Porodica: Ardeidae
Rod: Ardea
Vrsta: A. purpurea
Dvojno ime
Ardea purpurea
(Linnaeus, 1766)

OpisUredi

Dosta je velika ptica. Visoka je 80-90 cm, duga je otprilike isto toliko. Teška je 0.5-1.3 kg, a raspon krila joj je 120-150 cm. Nešto je manja od sive čaplje, od koje se razlikuje po svom crvenkastosmeđem perju, i, kod odraslih, tamnije sivim leđima. Čelo i gornji dio glave zajedno s ukrasnim perima je crno, kao i prsa i trbuh, a tamniji su i dijelovi ramena i dijelovi prsa. Crne pruge se pružaju od kljuna, ispod lica do prsa, a perje vrata i dijelovi lica su kestenjastosmeđi. Ima uži žuti kljun, koji je kod odraslih svjetliji za vrijeme sezone parenja. Purpurno-crvene nijanse na perju teško se vide s daljine, kada izgleda nešto tamnija od sive čaplje. U letu, naprijed uperen zavoj vrata manje je zaobljen nego kod sive čaplje, čineći oštriji luk. Glava i vrat su uži i vijugaviji. Prsti su duži, stražnji prst strši u letu. Leđa i krila su plavosiva. Stopala su joj veća nego u sive čaplje.

PonašanjeUredi

Hranu nalazi u plitkoj vodi. Hrani se malim ribama, žabama, kukcima, malim sisavcima, gmazovima i pticama. Često nepomično čeka plijen ili polako lovi pretraživanjem. Zauzima pozu za skrivanje kao bukavac[1].

Spor je letač, dok leti vrat joj je uvučen. Dugi vrat za vrijeme leta izgleda zmijoliko, poprima oblik slova S. Poziv je glasno graktanje krek.

RazmnožavanjeUredi

Gnijezdi se u tršćaku i vrbovoj šikari. Nakon ritualnog sparivanja koje je slično sivoj čaplji, par zasniva gnijezdo jednostavne građe izgrađeno od vlati šaš a, trstike i sličnih materijala iz okoliša. U gnijezdu se nađe 4 do 5 plavozelenih jaja. Inkubacija traje 25-30 dana. Mladi napuštaju gnijezdo za 7-8 tjedana. Roditelji su brižni i redovito ih hrane i štite od prejakog sunca i neprijatelja.

TaksonomijaUredi

RasprostranjenostUredi

Selica je koja u naše krajeve stiže krajem ožujka, a napušta ih najčešće u kolovozu i rujnu, nekad kasnije. Kolonije ove čaplje u Hrvatskoj nalaze se u Kopačkom ritu, Krapje đolu, Jelas polju u Hrvatskoj. Ova čaplja također nalazi se i u Blatnom jezeru i Valencijskim jezerima u Mađarskoj, Treboni u Češkoj, na više mjesta u Slovačkoj, na Nežiderskom jezeru u Austriji, u Friziji i Utrechtu u Nizozemskoj,u Bosni i Hercegovini : Jezero Bardača u poriječju rijeke Po u Italiji, Camargue u Francuskoj, delti Dunava u Rumunjskoj, te u Portugalu i Španjolskoj. Osim što je ima u Europi, nastanjuje i Afriku i središnju Aziju.

Još nedavno bila je najbrojniji stanovnik Kopačkog rita i ostalih močvara u Hrvatskoj. Danas se neredovito gnijezdi, nekoliko parova gnijezdi se na Malom Dunavu između Vardarca i Eblina[2]. Nasuprot tome, u 19. stoljeću zabilježene su kolonije gdje je i do 400 parova bilo zajedno na gniježđenju. Postale su rijetke i na seobi. Gnijezdeća populacija na Vranskom jezeru jedina je u priobalnom dijelu Hrvatske, a čini preko 10% ukupne hrvatske populacije[3].

Čaplja danguba i ljudiUredi

22. ožujka 2004. Hrvatska pošta je u suradnji sa Svjetskim fondom za očuvanje prirode izdala četiri prigodne poštanske marke s motivom čaplje dangube[4].

Štite je mnoge međunarodne konvencije: Bonska iz 1975. i Bernska konvencija iz 1979., zatim Sporazum o zaštiti afričko–euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA) iz 1995., Konvencija o zaštiti vodenih staništa iz Ramsara iz 1971. U Hrvatskoj je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode iz 2003. te Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta ptica iz 1995.[5]

GalerijaUredi

IzvoriUredi