Čavolj

Čavolj (mađ. Csávoly,[1] nje. Tschawal) je selo u Bačko-kiškunskoj županiji, na jugoistoku Mađarske.

Čavolj

Zemljopisni položajUredi

Nalazi se 15 km od Baje, na 46°11′28″ sjeverne zemljopisne širine i 19°08′49″ istočne zemljopisne dužine. Površine je 47,43 km 2.

ImeUredi

Selo je dobilo ime po kršćanskom svecu, svetom Pavlu apostolu, no neki su autori izvodili ime ovog sela od slavenske riječi Čachl[2]. Neki izvori navode da se zove po Saulu, kalačkom nadbiskupu[3].

Upravna organizacijaUredi

Upravno pripada Bajskoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanskog je broja 6448.

Upravno mu pripada Jelaš (Pustara),[1] Nagyhát i Szőlőközidűlő.[4]

Čavolj je sjedište jedinice hrvatske i njemačke manjinske samouprave u Mađarskoj.

PovijestUredi

Povijest ovog sela se može pratiti od 1198. godine.

Selo je pod imenom Chayol-Thayal mijenjalo brojne vlasnike od 1374. godine.

Prema turskim poreznim popisima, u Čavolju su bile 22 kuće 1580. godine. Nakon toga, selo je bilo razarano i obnavljano nekoliko puta.

Kao gradić je bio obnovljen 1734. godine.

1736. godine izvori bilježe da su stanovnici bunjevački Hrvati i Mađari[3].

Prva crkva u njemu je bila sagrađena 1740. godine. Prvi Nijemci se doseljavaju 1762. godine te u još nekoliko valova. Između 1782. i 1784. godine, na prijedlog kaločanskog biskupa, 424 Nijemca iz Soroksára i Ajoša, odnosno iz okolice današnje Budimpešte su naselila ovo selo. Ukupno je broj stanovnika u selu porastao za tisuću od 1762. do 1783. godine zbog naseljavanja njemačkih stanovnika[3].

Zbog toga izvori bilježe da su Nijemci činili preko 90% stanovnika u prvim desetljećima 19. stoljeća. Udio je kroz 19. stoljeće opadao zbog mađarizacije, tako da su do Drugoga svjetskoga rata pali udjelom ispod 2/3[3].

1866. godine je Čavolj, kao i još neka mjesta u Bačkoj (Baju, Čonoplju, Bikić, Gornji Sveti Ivan) pogodila kolera.

1947. godine je bila velika prekretnica u povijesti ovog sela. Prema Potsdamskom dekretu, Nijemci su bili zamijenjeni slovačkim Mađarima. 553 Nijemca su deportirana u Njemačku. Unatoč tome, Čavolj je uspio ostati višenacionalnog sastava.

StanovništvoUredi

Čavolju ima 2104 stanovnika (2001.).

Stanovnici su Mađari te manjinski Hrvati i Nijemci.[5]. Na popisu 2001. godine je bilo 2,7% Hrvata, 2,4% Nijemaca, 0,5% Srba, 0,2% Ukrajinaca, 0,1% Rumunja te ostalih. Rimokatolika je 81%, kalvinista je 3,6%, luterana je 0,3%, grkokatolika je 0,2%, bez vjere je 7% te ostalih.

U povijesti je Čavolj bilježio brojnu hrvatsku zajednicu, uglavnom iz skupine Bunjevaca[6]. Još 1711. godine bilježi ga se kao hrvatsko naselje.[2]. Par desetljeća poslije, 1730. godine, plemić Czobor je naselio Hrvate iz Baje. Iduće valove naseljavanje su činili Nijemci, i to nakon par desetljeća, 1747./48. te 1782. godine.

Poznate osobeUredi

Od 1917. godine je u Čavolju župnik bio hrvatski književnik i sakupljač narodnih djela Ivan Petreš Čudomil. Iako je isti umro u Baji, pokopan je u Čavolju.

KulturaUredi

  • Muzej lokalne povijesti
  • spomenik palim vojnicima u Prvom i Drugom svjetskom ratu

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica, 14/2005.
  2. 2,0 2,1 Hrvatski glasnik br. 44/2006. Leksikon podunavskih Hrvata  (PDF)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 (njem.) Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde Arpádenzeit im Batscher Komitat
  4. Mađarski statistički ured
  5. Hrvatski glasnik, br. 22/2005. U Čavolju su nošeni na dlanovima, 2. lipnja 2005.  (PDF)
  6. Bunjevačke Školovanje uz Antunovićevu podrušku  (PDF)
  7. Hrvatski glasnik, br. 23/2005. Priznanje dr Miši Mandiću  (PDF)

Vanjske povezniceUredi