Čemba
Čemba (njemački:Schandorf, mađarski:Csém) je općina u Gradišću.
Ima 227 stanovnika. Gradonačelnik je Josef Csencsics (SPÖ). Ovdje je umro Ivan Iletić hrvatski pisac.
Povijest uredi
Najstariji zapisi o selu su iz 1244.[1] U prvoj polovici 16. stoljeća kraj su opustošili napadi osmanskih snaga zbog čega je sela ostala bez stanovnika. Ugarski magnat Franjo Batthyány doveo je u Čembu i ostala sela Hrvate iz Hrvatske i tako obnovio populaciju. Stoljećima je selo bilo otok hrvatskog jezika i kulture, a u okruženju govornika mađarskog i njemačkog. Narječje ovog sela postupno je evoluiralo. Bogato je posuđenica iz mađarskog. Zbog rastućeg broja nacionalno miješanih brakova, iseljavanja i kozmopolitanskog utjecaja njemačkog, narječje je danas ugroženo.[2]
Stoljećima je selo bilo dijelom Kraljevine Ugarske. Nakon Prvog svjetskog rata i raspadom Austro-Ugarske, podjela zemlje dovela je da nove nacionalne države Austrija i Mađarska zapadnu u previranja. Raspravljalo se o Češkom koridoru koji je imao proći ovuda. Situacija se rješavala plebiscitom.[3] Granica je na kraju uspostavljena 1921. godine. Nesreća po Čembu i okolna hrvatska sela bila je što ih je granica razdvojila, a Čemba je ostala na austrijskoj strani.[4] Odvajanje se zaoštrilo poslije Drugog svjetskog rata, kad je granica postala Željezna zavjesa i zaustavila skoro svako prekogranično kretanje. Ovo je osobito pogodilo čembanski džep, čije zadnje kuće nalaze se tek nekih 400 metara od mađarske granice.[5]
Kultura uredi
U Čembi djeluje tamburaški orkestar, odraz hrvatske narodne baštine. Orkestar često održava svirke u selu i izvan.[6]
Poznati uredi
- Štefan Horvath, svećenik, hrvatski nabožni pisac, novinar i povjesničar
- Koloman Tomšić, austrijski državni službenik i političar
- Edith Mühlgaszner (r. Edith Benčić), austrijska političarka i školska inspektorica
Izvori uredi
- ↑ "Geschichte" ("History"), Schandorf.at, 2010, web: SDhist Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. svibnja 2009. (Wayback Machine).
- ↑ "Kroaten", Schandorf.at, 2010, web: SD-kr Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. svibnja 2009. (Wayback Machine)
- ↑ Crkva u svijetu : Crkva u svijetu, Vol.18 No.4 Prosinac 1983. Juraj Lončarević: GRADIŠĆANSKI HRVATI U ZAPADNOJ MAĐARSKOJ. (U povodu 450. obljetnice doseljenja), str. 378,
- ↑ "Urspruenge", Schandorf.at, 2010, web: SD-ur[neaktivna poveznica].
- ↑ Izvor: Google maps
- ↑ "Tamburizza", Schandorf.at, 2010, web: SD-verein Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. lipnja 2009. (Wayback Machine)