Černihiv
Černihiv[1][2] ili Černigov[3] (ukrajinski: Чернігів, ruski: Чернигов) grad je u sjevernoj Ukrajini. Središte je Černihivske oblasti. Černihiv spada među najstarije autohtone ukrajinske gradove, inače treće po važnosti trgovačko i političko središte srednjovjekovne države Kijevske Rusi. U 17. stoljeću grad Černihiv u sklopu Ukrajinskog Hetmanata postaje jedno od većih kulturno-prosvjetnih središta Europe.
Černihiv (Černigov) | |
---|---|
Чернігів | |
Panorama grada | |
Država | Ukrajina |
Oblast | Černihivska oblast |
1754. | |
1765. 1782. | |
Vlast | |
• Gradonačelnik | Vladislav Atrošenko |
Površina | |
• Ukupna | 79 km2 |
Visina | 136 m |
Koordinate | 51°30′N 31°18′E / 51.500°N 31.300°E |
Stanovništvo (2001.) | |
• Entitet | 299.500 (3,740 stan./km2 (2001.)) |
Vremenska zona | EET (UTC+2) |
• Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) |
Poštanski broj | 33000-33499 |
Pozivni broj | +380-362 |
Gradovi prijatelji | |
Stranica | www.chernigiv-rada.gov.ua |
Černihiv danas predstavlja zanimljivu turističku lokaciju u kojoj se pronalaze kazališta, muzeji i srednjovjekovni spomenici kulture. Posebno su zanimljive srednjovjekovne slavenske crkve i manastiri. Grad se nešto jače počeo industrijski razvijati nakon Drugog svjetskog rata, u njemu se pronalaze industrijski kompleksi za obradu kemijskih sredstava, drva, zatim izradu građevinskog materijala, hrane, i obradu električne energije.
Povijest
urediNa prostorima grada Černihiva pronalaze se arheološki tragovi raznih euroazijskih kultura prisutnih prije dolaska starih Slavena. Bilježe se tragovi naroda Hazara i Kagana. Kulturno i političko središte postaje tek za vrijeme ukrajinskog plemena Siverjana koji u 10. stoljeću među prvima prihvaćaju nadležnost Kijeva i ulaze u sastav Kijevske Rusi.
U očuvanim povijesnim zapisima, Černihiv se prvi put spominje u Rus'-bizantskom ugovoru iz 907. godine (kao Черниговъ), ali prema arheološkim iskopinama grad je postojao i u 9. stoljeću. Na prostoru Černihiva nalazi se i Crna Mongila, jedno od najvećih i najstarijih kraljevskih pogrebnih svetišta u istočnoj Europi, inače pronađeno i otkopano još u 19. stoljeću. Arheološke iskopine upućuju da je Černihiv predstavljao jednoj od najvažnijih srednjovjekovnih središta u istočnoj Europi.
Grad Černihiv od 11. do 13. stoljeća je predstavljao središte Černihivske Kneževine i središte prostora poznatog kao Siverjanščina koje se prostiralo od grada Černihiva pa sve do grada Moskve u današnjoj Rusiji. U 11. stoljeću osnovana je i Černihivska biskupija koja je obuhvatila velike prostore današnje zapadne Rusije. Nakon napada Mongola sredinom 13. stoljeća, Černihiv gubi na svojoj političkoj važnosti i uskoro dolazi pod vlast Velike kneževine Litve.
U 17. stoljeću nakon ustanka Zaporoških kozaka, grad se kao i cijela regija kulturno i politički revitalizira. Otvaraju se mnoge prosvjetne institucije i u njemu borave mnogi ukrajinski plemići koji usko surađuju s dvorom Moskve u sklopu Ruskog Carstva. Posebno se tada ističe černihivski nadbiskup Lazar Baranovič, arhimadrit Ioanikij Galjatovskij, arhiđakon Antonij Radivilovskij i drugi.
Ukrajinski intelektualci novonastale Černihivske gubernije u sljedćem razdoblju nesebično pridonose razvoju Ruskog Carstva, i Černihiv u 18. stoljeću postaje jedno od najjačih kulturnih i prosvjetnih središta.
Zemljopis
urediČernihiv se nalazi u sjeveroj Ukrajini na rijeci Desnoj u blizini granice s Bjelorusijom i Rusijom, udaljen je od Kijeva 132 km zračne linije, 209 km željeznicom i 140 km cestom.
Stanovništvo
urediPo službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 305.000 stanovnika,[4] prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao oko 300.500 stanovnika.
Gradovi prijatelji
urediPoznate osobe
uredi- Anatolij Ribakov, ruski pisac
Galerija
uredi-
Crkva iz 1201. godine
-
Katedrala iz 1030. godine
-
Eletski manastir
Izvor
uredi- ↑ Černihiv | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
- ↑ U pisanju ukrajinskih imena mjesta služite se ukrajinskim jezikom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
- ↑ Hrvatski egzonimi – Černigov. egzonimi.lzmk.hr. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
- ↑ Ukrajinski zavod za statistiku[neaktivna poveznica]
- ↑ Tarnobrzeg službena stranica grada Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2007. (Wayback Machine)
Vanjske poveznice
urediOstali projekti
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Černihiv |