Čitluk (Sinj)
Čitluk je naselje na sjevernom dijelu općine Sinj, između rijeke Cetine te okolnih sinjskih naselja Hrvaca, Karakašice, Jasenskog i Glavica. Naselje se od korita rijeke Cetine uz sam rub Hrvatačkog polja polako u dužinu pruža prema Jasenskom penjući se na brežuljke i ispunjavajući udoline među njima. Selo ima tipična obilježja Zagore i Cetinske krajine te bogatu, ali i slabo istraženu povijest.
Čitluk | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
Općina/grad | Sinj |
Površina[1] | 3,7 km2 |
Koordinate | 43°45′14″N 16°38′38″E / 43.754°N 16.644°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 462 |
– gustoća | 125 st./km2 |
Pozivni broj | +385 (0)21 |
Autooznaka | ST |
Čitluk na zemljovidu Hrvatske |
Stanovništvo uredi
U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Karakašica, kao i dio podataka u 1857. i od 1880. do 1900.
broj stanovnika | 108 | 99 | 136 | 243 | 371 | 500 | 516 | 581 | 611 | 616 | 514 | 552 | 488 | 462 | |||
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest uredi
U današnjem selu Čitluku nalazio se rimski grad Colonia Claudia Aequum, kojega je vjerojatno osnovao car August kao oppidum civium Romanorum (naselje građana Rimskog Carstva. Među raznim pronađenim spomenicima tu su kip Hekate (Dijane) i Heraklova glava, koji se čuvaju u arheološkoj zbirci franjevačkoga samostana u Sinju. U tome se gradu rodio rimski vojskovođa Sekst Minucije Faustin, koji je ugušio ustanak Židova i 135. godine razorio Jeruzalem.
U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 72 stanovnika.[3]
Kultura uredi
Crkva za Čitluk-Jasensko posvećena je sv. Franji Asiškom. Filijala je župe Gospe Sinjske.[4]
Izvori uredi
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3
- ↑ Grad na gori (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 20. siječnja 2013. Pristupljeno 1. lipnja 2013. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)