Čvaljina
Čvaljina je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Čvaljina | |
---|---|
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
Općina/Grad | Ravno |
Koordinate | 42°52′00″N 17°58′24″E / 42.8667928°N 17.9733988°E |
Stanovništvo | |
– naselje (2013.) | 59 |
Čvaljina na zemljovidu BiH |
Zemljopis
urediNalazi se kod entitetske granice s Republikom Srpskom i desetak kilometara od državne granice s Republikom Hrvatskom. Istočno od Čvaljine teče rijeka Trebišnjica. Tri kilometra sjeverno je Ravno.
Povijest
urediČvaljina se, pod nazivom Sualigna, u povijesnim se vrelima spominje još 1372. godine.[2]
Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Tada je bila sva Donja Hercegovina katolička, gusto načičkana župama i crkvama. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima župu Zavalu i Čvaljinu u kojoj su dvije crkve i 40 katoličkih obitelji.[3]
Stanovništvo
uredi1991.
urediNacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[4]:
ukupno: 97
- Srbi - 81
- Hrvati - 15
- ostali, nepoznati i neopredjeljeni - 1
2013.
urediNacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 59
- Hrvati - 41
- Srbi - 18
Izvori
uredi- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. svibnja 2019.
- ↑ Vidović 2010, str. 293.
- ↑ Digitalni arhiv Infobiro.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. travnja 2017. (Wayback Machine) Krunoslav Draganović: Donja Hercegovina prije 300 godina , Kalendar Napredak 1. siječnja 1935. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Literatura
urediČlanci
uredi- Vidović, Domagoj. 2010. Pregled toponimije jugozapadnoga dijela Popova. Folia onomastica Croatica. Zavod za lingvistička istraživanja HAZU. Zagreb. (19): 283–340