Otvori glavni izbornik

ZemljopisUredi

Nalazi se kod entitetske granice s Republikom Srpskom i desetak kilometara od državne granice s Republikom Hrvatskom. Istočno od Čvaljine teče rijeka Trebišnjica. Tri kilometra sjeverno je Ravno.

PovijestUredi

Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Tada je bila sva Donja Hercegovina katolička, gusto načičkana župama i crkvama. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima župu Zavalu i Čvaljinu u kojoj su dvije crkve i 40 katoličkih obitelji.[2]

StanovništvoUredi

1991.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[3]:

ukupno: 97

  • Srbi - 81
  • Hrvati - 15
  • ostali, nepoznati i neopredjeljeni - 1

2013.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 59

  • Hrvati - 41
  • Srbi - 18

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. svibnja 2019.
  2. Digitalni arhiv Infobiro.ba Krunoslav Draganović: Donja Hercegovina prije 300 godina , Kalendar Napredak 1. siječnja 1935. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.