Otvori glavni izbornik
Disambig.svg »Skakavac« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Skakavac (razdvojba).

Skakavci (Caelifera) su podred srednjih do velikih (najčešće duljine između 1 i 7,5 cm) kukaca karakterističnih po izrazito dugim i snažnim stražnjim nogama koje im omogućuju skakanje (po čemu su nazvani) na udaljenosti i 20 puta veće od njihove duljine .

Skakavci
Zeleni skakavac (Omocestus Viridulus)
Zeleni skakavac (Omocestus Viridulus)
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Potkoljeno: Hexapoda
Razred: Insecta
Podrazred: Pterygota
Infrarazred: Neoptera
Red: Orthoptera
Podred: Caelifera
Ander, 1936
Porodice
Tridactylidae

Tetrigidae
Pamphagidae
Pyrgomorphidae
Acrididae

IzgledUredi

 
Europski skakavac (Locusta migratoria) je migratorna vrsta. Jedinke imaju jak nagon da se drže u jatima, pri kretanju slijede prethodnike.)
 
Crvenokrili skakavac (Psophus stridulus) tijelo joj je zaštitne boje poput tla, a kad poleti pokažu se crvena stražnja krila.
Glasanje koje je Vladimir Nazor opisao riječima: „Čegrtale su šaške u žitu; treptale su i zvučale kao žice od zlata…"[1]
 
Egipatski skakavac (Anacridium aegyptium) je migratorna afrička vrsta koja se povremeno pojavljuje primorju.
 
Obični poljski skakavac (Chorthippus brunneus)

Tijelo im je usko (bočno stisnuto), nitasta ticala kratka, oči velike. U ustima imaju dvije vilice prilagođene za kidanje i žvakanje. Leđna pločica prvog prsnog kolutića im je povećana i strši kao štit preko srednjeg dijela tijela. Prednja krila su uska i kruta, stražnja su šira i elastičnija. Lete najčešće samo na male udaljenosti i obično pritom proizvode štropotavi šum. Timpanalni organi (organi sluha) smješteni su u prvom kolutiću zatka. Skakavci proizvode čegrtanje stridulacijskim organima tako da povlače nazubljenu izbočinu stražnjih bedara preko izbočenih rebara prednjih krila. U nekih vrsta čegrtati mogu i ženke, samo tiše. Ženke su veće od mužjaka.

PrehranaUredi

Hrane se različitim dijelovima biljaka. Ako se jako razmnože mogu prouzročiti štetu.

LičinkeUredi

Ženka kratkom leglicom polaže jaja u rupicu koju iskopa u zemlji. Jaja u zemlji prezimljuju, a razvijaju se tek kad zatopli. Izležene ličinke izlaze iz zemlje, i odmah nalikuju odraslima (samo što su sitne i nemaju krila). Hrane se biljem. Postupno (s oko 5 presvlačenja) se preobražavaju u odraslog skakavca.

RasprostranjenostUredi

Rašireni su po cijelom svijetu osim hladnih područja oko sjevernog i južnog pola. Najčešće nastanjuju polja i livade. Neke su vrste migratorne.

InfraredoviUredi

VrsteUredi

Postoji više od 11 000 vrsta. Najveća vrsta Tropidacris cristata ima tijelo dugo 12 cm, a promjer krila 23 cm. Najpoznatija porodica pravi skakavci (Acrididae) u Hrvatskoj je zastupljena sa 70 vrsta. Porodice Pyrgomprphoidae, Tridactylidae, Tetrigidae su zastupljene manjim brojem vrsta.[2]

Stručna književnostUredi

  • Ožanić, Stanko. Skakavci, C. kr. Namjesništvo dalmatinsko, Nagragjena tiskarnica Vitaliani, Zadar, 1911.[3]

IzvoriUredi

  1. Nazor, Vladimir. Djela Vladimira Nazora, 11. knj., Hrvatski nakladni zavod, Zagreb, 1950., str. 273.
  2. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci : biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999., ISBN 953-0-30824-8
  3. Ožanić, Stanko. Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti : prilozi za povijest poljoprivrede Dalmacije; priredili: A. Tambača i D. Morović, Društvo agronoma NRH – Podružnica Split, Split, 1955., str. 71.

Vanjske povezniceUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Šaške
 Wikivrste imaju podatke o: Caelifera
 Pogledajte rječničku natuknicu skakavac u Wječniku, slobodnom rječniku.