Šandrovac

općina i naselje u Hrvatskoj, Bjelovarsko-bilogorska županija

Šandrovac je općina u Hrvatskoj.

Šandrovac

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaBjelovarsko-bilogorska

Površina[1]62,7 km2
Površina središta17,2 km2
Koordinate45°55′N 17°01′E / 45.91°N 17.02°E / 45.91; 17.02

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 411
– gustoća23 st./km2
Urbano623
– gustoća82 st./km2

Zemljovid

Šandrovac na zemljovidu Hrvatske
Šandrovac
Šandrovac

Šandrovac na zemljovidu Hrvatske

Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije i župni dvor u Šandrovcu.
Središte Šandrovca.

Zemljopis uredi

Šandrovac se smjestio uzduž vrhova Bilogore. U Šandrovcu se nalazi jedan od vrhova Bilogore Vis (314 m). S Visa se za lijepa vremena može vidjeti dio Podravine i susjedna Mađarska.

Stanovništvo uredi

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Šandrovac je imala 2.095 stanovnika.

Šandrovac (naseljeno mjesto) uredi

  • 2001. – 851
  • 1991. – 951 (Hrvati - 915, Jugoslaveni - 18, Srbi - 5, ostali - 13)
  • 1981. – 1.072 (Hrvati - 1.018, Jugoslaveni - 45, Srbi - 1, ostali - 8)
  • 1971. – 1.199 (Hrvati - 1.189, Jugoslaveni - 5, ostali - 5)

Izvor uredi

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Općina Šandrovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1709
1961
2097
2864
3603
3710
3894
4212
3956
3863
3628
3137
2733
2341
2095
1776
1411
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Bjelovar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Šandrovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
525
561
558
759
968
1192
1239
1445
1425
1463
1345
1199
1072
951
851
710
623
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Naselja uredi

Jasenik, Kašljavac, Lasovac, Lasovac Brdo, Pupelica, Ravneš i Šandrovac.

Uprava uredi

Čast načelnika općine Šandrovac već je nekoliko puta zaredom pripala Josipu Dekaliću, čiju funkciju i trenutno obnaša kao i funkciju predsjednika općinskog vijeća, dok je zamjenik načelnika Stjepan Grošić.

Povijest uredi

Područje današnje Općine Šandrovac prvi se puta spominje 1245. g. u darovnici kralja Bele pod nazivom Mušinja (Mosyna, Musyna itd). Međutim, 1491. g. mjesto prelazi u vlasništvo plemića Šandora (Sandroffy) te se gubi stari naziv Mušinja i prevladava Šandri-grad, Šandrovec i konačno se ustalio kao Šandrovac, a 1501. g. osnovana je i crkvena župa.

Godine 1540. odlučeno je da se u “castellum Sandrosz” smjesti posada od 24 pješaka za obranu od Turaka. Utvrdu je na zemljovidu ubilježio Joan Sambucu Ortebi 1572. godine, da bi je nakon toga razorili Turci. Šandrovac je do prodora Turaka bio naseljen hrvatskim katolicima. Nakon poraza i povlačenja Turaka, Šandrovac se kao naselje ponovno izgrađuje. Područje Šandrovca ulazl i u prostor Vojne krajine, prema zemljovidu Varaždinskog generalata iz 1639. godine. Uz povratak Hrvata, vojna uprava doseljava i Vlahe. Novo naselje izgrađuje se istočnije od starog, koji su spalili Turci. Car Franjo I. 1792. i 1794. godine Šandrovcu izdaje pravo održavanja sajmova.

Spomenici i znamenitosti uredi

Obrazovanje uredi

U samom centru Šandrovca smještena je osnovna škola. Nju pohađaju učenici općine Šandrovac od prvog do četvrtog razreda.

Kultura uredi

  • KUD Šandrovac

Šport uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Šandrovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.