Šilajit
Šilajit, poznat i po ruskom nazivu мумиё (mumio), je ljepljiva, smolasta tvar crne boje. Glavna nalazišta su Himalajsko gorje, Kavkaz i Altaj.[1]
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
.jpg)
Sastav uredi
Sastojci,prema Kolesničenku i Iščenku (1966) |
| Sastojci,po porijeklu | Indija | Burma | Nepal | Mongolija |
|---|---|---|---|---|
| Benzojeva kiselina (Acidum benzoicum), % | 5.6 | 5.2 | 4.1 | 4.2 |
| Hipurna kiselina (Acidum hippuricum), % | 3.8 | 4.7 | 5.2 | 5.0 |
| Masne kiseline, % | 3.0 | 2.3 | 1.0 | 2.4 |
| Katran,vosku slične tvari, % | 4.1 | 3.1 | 4.1 | 3.9 |
| Gume(Cummi), % | 8.1 | 7.0 | 5.2 | 3.6 |
| Albumin (Albus), % | 12.3 | 6.3 | 1.0 | 2.4 |
| Minerali, % | 24.1 | 32.1 | 30.6 | 26.2 |
| Vlaga, % | 10.2 | 2.7 | 11.0 | 9.3 |
| Mangan (Mn), % | 11.8 | 11.6 | 8.0 | 4.0 |
| Bakar(Cu), % | 1.7 | 4.2 | 0.8 | 1.6 |
| Aluminij (Al), % | 428.0 | 492.0 | 459.0 | 624.0 |
| Željezo(Fe), % | 202.0 | 158.0 | 151.0 | 155.0 |
| Fosfor (P), % | 200.0 | 514.0 | 550.0 | 232.0 |
| Krom(Cr), % | 1.1 | 1.1 | 1.3 | 8.0 |
Ljekovitost uredi
Ne postoje znanstveni dokazi ljekovitosti šilajita.
Koristi se u ajurvedskoj, kineskoj tradicionalnoj i tibetanskoj medicini, a po državama bivšeg Sovjetskog saveza prodaje se u raznim oblicima kao dodatak prehrani. Zbog iskorištavanja i iscrpljivanja nalazišta, većina tržišnog šilajita je imitacija.
Dodatna literatura uredi
- Hill, Carol A.; Forti, Paolo. 1997. Cave minerals of the world. 2 2nd izdanje. National Speleological Society. str. 223. ISBN 978-1-879961-07-4
- Schepetkin, Igor; Khlebnikov, Andrei; Kwon, Byoung Se. 2002. Medical drugs from humus matter: Focus on mumie. Drug Development Research. 57 (3): 140. doi:10.1002/ddr.10058
- Frolova, L. N.; Kiseleva, T. L. 1996. Chemical composition of mumijo and methods for determining its authenticity and quality (a review). Pharmaceutical Chemistry Journal. 30 (8): 543. doi:10.1007/BF02334644
- Kiseleva, T. L.; Frolova, L. N.; Baratova, L. A.; Yus'Kovich, A. K. 1996. HPLC study of fatty-acid components of dry mumijo extract. Pharmaceutical Chemistry Journal. 30 (6): 421. doi:10.1007/BF02219332
- Frolova, L. N.; Kiseleva, T. L.; Kolkhir, V. K.; Baginskaya, A. I.; Trumpe, T. E. 1998. Antitoxic properties of standard dry mumijo extract. Pharmaceutical Chemistry Journal. 32 (4): 197. doi:10.1007/BF02464208
- Kiseleva, T. L.; Frolova, L. N.; Baratova, L. A.; Baibakova, G. V.; Ksenofontov, A. L. 1998. Study of the amino acid fraction of dry mumijo extract. Pharmaceutical Chemistry Journal. 32 (2): 103. doi:10.1007/BF02464176
- Kiseleva, T. L.; Frolova, L. N.; Baratova, L. A.; Ivanova, O. Yu.; Domnina, L. V.; Fetisova, E. K.; Pletyushkina, O. Yu. 1996. Effect of mumijo on the morphology and directional migration of fibroblastoid and epithelial cellsin vitro. Pharmaceutical Chemistry Journal. 30 (5): 337. doi:10.1007/BF02333977
- Joshi, G. C., K. C. Tiwari, N. K. Pande and G. Pande. 1994. Bryophytes, the source of the origin of Shilajit – a new hypothesis. B.M.E.B.R. 15(1-4): 106-111.
- Ghosal, S., B. Mukherjee and S. K. Bhattacharya. 1995. Ind. Journal of Indg. Med. 17(1): 1-11.
- Ghosal, S.; Reddy, J. P.; Lal, V. K. 1976. Shilajit I: Chemical constituents. Journal of Pharmaceutical Sciences. 65 (5): 772–3. doi:10.1002/jps.2600650545. PMID 932958
- Faruqi, S.H. 1997, Nature and Origin of Salajit, Hamdard Medicus, Vol XL, April–June, pages 21–30
- Zahler, P; Karin, A. 1998. Origin of the floristic components of Salajit. Hamdard Medicus. 41 (2): 6–8
Izvori uredi
- ↑ A. Hill, Carol; Forti, Paolo. 1997. Cave minerals of the world, Volume 2. National Speleological Society. str. 217–23. ISBN 978-1-879961-07-4