Šipovik
Šipovik je naseljeno mjesto u općini Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
| Šipovik | |
|---|---|
  Šipovik | |
| Regija BiH | Središnja Bosna |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Središnja Bosna |
| Općina/Grad | Travnik |
| Zemljopisne koordinate | 44°13′37″N 17°37′59″E / 44.227°N 17.633°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 202 |
| Pošta | 72270 |
| Pozivni broj | 030 |
 Šipovik
| |
Zemljopis uredi
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Selo je smješteno u podnožju planine Vilenica, jugozapadno od Travnika, 2 kilometra od centra grada. Nalazi se na desnoj obali rijeke Lašve. Rijeka Lašva razdvaja Šipovik i Kalibunar. Na istoku graniči sa selom Pirota, na zapadu sa selom Kokošari i na jugu sa selom Vidoševići. Šipovik pripada župi Ovčarevo.
Povijest uredi
Selo Šipovik se prvi put pismeno spominje 1736. godine u izvješću biskupa fra Mate Delivića, koje je sačinio prilikom posjeta Lašvanskoj župi. U tom izvješću je spomenuto da selo Šipovik ima 6 kuća, 28 duša i 19 krizmanika.[2] U prošlosti se stanovništvo uglavnom bavilo zemljoradnjom, stočarstvom i iskorištavanjem šume.
Nakon Drugog svjetskog rata uz Šipovik se gradi tekstilna i obućarska tvornica "Borac" te se većina stanovništva zapošljava u toj tvornici.
Tijekom Hrvatsko-bošnjačkog rata 1993. – 1994. god. dolazi do masovnog egzodusa domicilnog stanovništva. U Šipoviku je ostalo dvadesetak, uglavnom starijih civila koji su bili cijeli rat zastrašivani, maltretirani i ubijani. U tom periodu Šipovik naseljavaju muslimanski prognanici iz bosanske Krajine. Selo je većim dijelom opljačkano i devastirano.
Do prvog značajnijeg povratka dolazi tijekom 1996. godine. U 1997. i 1998. godini, na području travničke općine dogodilo ukupno osam ubojstava Hrvata (šest civila povratnika i dva policajca). Jedno od ubojstava se dogodilo u Šipoviku. U periodu od 1996. – 2000., usprkos napadima na povratnike, vraća se polovica domicilnog stanovništva a muslimanski prognanici su se iselili.
Stanovništvo uredi
1991. uredi
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:[3]
ukupno: 352
- Hrvati - 308 (87,5%)
- Srbi - 4 (1,14%)
- Jugoslaveni - 23 (6,53%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 17 (4,83%)
2013. uredi
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 202
- Hrvati - 197 (97,52%)
- Bošnjaci - 2 (0,99%)
- Srbi - 1 (0,50%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2 (0,99%)
Izvori uredi
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 2. rujna 2020.
- ↑ Jelinić J., "Spomenici kulturnog rada Franjevaca Bosne Srebrene", Mostar 1927, 40 sl.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Vanjske poveznice uredi
- Satelitska snimka Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2021. (Wayback Machine)
