Špilja Samograd

Špilja Samograd nalazi se jugozapadno od Perušića, a leži na istočnoj padini uzvišenja Grabovača u Pećinskom parku Grabovača. O nazivu špilje govori sam toponim SAMOGRAD (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača. Duga je 345 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: stalaktita, stalagmita, sigastih stupova i dva sigasta mosta.

Samograd
Špilja
Položaj
Koordinate44°38′34.9″N 15°21′17.3″E / 44.643028°N 15.354806°E / 44.643028; 15.354806
smještajPećinski park Grabovača, Perušić
državeHrvatska
Fizikalne osobine
dužina345 m m
najveća visina30 m m
Špilja Samograd na zemljovidu Ličko-senjske županije
Samograd
Samograd
Špilja Samograd na zemljovidu Ličko-senjske županije
Zemljovid

Povijesne značajke

uredi
 
Prva fotografija špilje u Hrvatskoj, špilja Samograd 1897.

Prema Malezu špilja Samograd posjećivana je od najranijih dana. Potpisi austrijskih časnika iz 1835., koji se nalaze na jednoj sigi u špilji, svjedoče o višestoljetnoj tradiciji razgledavanja. Još 1886. godine je u Perušiću osovan Odbor za uređenje Samogradske pećine te je ona 1890. godine prvi put osvijetljena. Putevi i stube u špilji uređivani su krajem 19. stoljeća, a generalno su uređeni 1903. godine kad je bio planiran posjet bana Khuena Hédervárya Lici. Agregat kojim se špilja opksrbljivala energijom od 1989. godine zamijenjen je 2007. godine s električnim napajanjem, a 2012. godine postavljena je nova, hladna rasvjeta koja minimalno utječe na mikroklimatske uvjete.

 
Potpisi austrijskih časnika u špilji Samograd, 1835.

Ulaz se nalazi na 670 m nadmorske visine, leži u elipsastoidnoj ponikvi, a okrenut je prema S-SZ te je vjerojatno nastao urušavanjem stropa kanala. Špiljski kanal pokazuje karakteristike pukotinskog freatičkog kanala. Cijeli je objekt nastao duž pukotine pravca S-J. Kanali nastali u freatskim uvjetima, zbog korozije čije je djelovanje u tom slučaju ravnomjerno raspoređeno u svim smjerovima, poprimaju zaobljen presjek koji teži elipsi ili krugu.

Četiri dvorane

uredi

Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac Dragutin Hirc ih naziva:

  • Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine – Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;
  • Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;

Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode - danas ga nema.

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Špilja Samograd