Želimir Maštrović

Želimir Maštrović (Osijek, 18. srpnja 1940.),[1] hrvatski liječnik fizijatar i reumatolog, "dobri duh grada Zadra", veliki humanitarac i istraživač povijesnih znamenitosti zadarske Brodarice, istraživač zadarske Sfinge i njezine povijesti. [2]

ŽivotopisUredi

Rodio se od oca Vjekoslava i majke Štefice r. Maretić.[3] Braća su mu Zdeslav i Tihomil. Rodio se u Osijeku. U Zagrebu živio tijekom 1944./45. te od lipnja 1945. do danas u Zadru - Brodarici. U Zadru je završio pučku školu i gimnaziju. 1960. je upisao Medicinski fakultet u Zagrebu. Magistrirao radom Kronične reumatske bolesti i izostanci s posla u radnica dviju zadarskih tvornica [Adria-Bagat] kod mentora Theodora Dürrigla. Specijalizirao fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Primarijat od 1986. godine. Stručno se usavršavao na MF MF Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomski studij: javno zdravstvo (1973.-1974.); poslijediplomski studij: reumatologija (1978.-1979.); epidemiologija reumatskih bolesti (1982.); fizikalna medicina i rehabilitacija (1984.); zatim: psihički problemi i psihološka pomoć žrtvama rata, Zadar (1998); upalne i degenerativne reumatske bolesti, Šibenik (1998.) i dr. Radio u Medicinskom centru Zadar, bio je liječnik opće medicine na Ugljanu te ambulanti “Arbanasi-Jazine”, Općoj bolnici MC Zadar.[1]

Dužnosnik Hrvatskoga reumatološkog društva. Član Nadzornog odbora od 1996. do 2000. [4] Član uredničkog vijeća časopisa Reumatizam, službenog glasila Hrvatskoga reumatološkog društva Hrvatskoga liječničkog zbora.[5] Medicinski interes dr Maštrovića su fizijatrija, reumatologija, javno zdravstvo, balneologija, zdravstveni turizam.

Vijećnik Mjesnog odbora Brodarica, autor web stranice brodaricazadarmastrovic.net, borac za očuvanja važnih materijalnih dokaza pomorske tradicije Brodarice i Zadra.[6]

U Bitka na Neretvi glumio je mladog liječnika i vojnika.[2] Uloga ga je dopala po kazni. U Novom Sadu je završio školovanje u Sanitetskoj školi za liječnike postrojbi JNA. Prosinca 1967. su on i još četvorica poznatih zadarskih liječnika odlučili otići kući za Božić i Novu Godinu prije nego se vrate u postrojbu, a to je tad bilo vrlo kažnjivo. Kad se vratio u Mostar odmah je "deportiran" autobusom na mjesto snimanja filma, lokacija Karamustafić, podno Makljena. Nekoliko je puta intervenirao i sanirao ozlijeđene i razboljele glumce. Za nagradu je poslije snimanja prebačen je u Kumbor. No, na nesreću, skraćenje vojnog roka nije mogao iskoristiti, jer se zbila sovjetska intervencija u Čehoslovačkoj pa mu je produžen vojni rok.[7]

Član brojnih strukovnih organizacija. Član Matice hrvatske ogranak Nin.

NagradeUredi

Dobitnik brojnih medicinskih nagrada, Spomenice Domovinskog rata, Brončane plakete za umjetničku fotografiju 1. klubske izložbe Kinofoto kluba Zadar i Priznanja HNS-ove Političke akademije za najuspješnijeg izabranog vijećnika u prošlom mandate. Kandidiran 2016. za Nagradu Grada Zadra za životno djelo.[2]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Zadarska Brodarica Životopis dr Želimira Maštrovića (pristupljeno 31. kolovoza 2017.)
  2. 2,0 2,1 2,2 EZadar Građanska inicijativa: Dr. Maštrović kandidat za Nagradu Grada Zadra za životno djelo 20. listopada 2016. (pristupljeno 31. kolovoza 2017.)
  3. Elza Radulić-Toman: Želimir Maštrović zadarsku Brodaricu "plasira" u svijet, Zadarski list, 17. travnja 2010.
  4. Hrvatsko reumatološko društvo O Društvu (pristupljeno 31. kolovoza 2017.)
  5. Hrvatskog reumatološko društvo Časopis Reumatizam (pristupljeno 31. kolovoza 2017.)
  6. 057info Zadarski list: Povijesne bitve: Galebu nije bilo mjesta u Bašićevom planu 3. srpnja 2010. (pristupljeno 31. kolovoza 2017.)
  7. Zadarski list Želimir Maštrović o nepoznatim detaljima sa snimanja "Bitke na Neretvi" 21. studenoga 2016. (pristupljeno 31. kolovoza 2017.)