Željezna vrata (Split)

Željezna vrata (lat. Porta ferrea), zapadna vrata Dioklecijanove palače u Splitu. U rimsko doba nosila su naziv porta occidentalis ili porta principalis sinistra, a koristila su se za ulazak u Dioklecijanove († o. 316.) sumporne toplice, ali i za izvođenje kažnjenih legionara na bičevanje ili kamenovanje. Nalazila su se na osi istok-zapad kojom se protezala cesta via decumanus, koja je na istočnoj strani završavala sa Srebrnim vratima. Najbolje su sačuvana vrata carskog kompleksa.

Dodaj infookvir "građevina". (Primjeri uporabe predloška)

Unutrašnji dio Željeznih vrata

Opis

Pretpostavljeni izvorni izgled Željeznih vrata

Željezna vrata nalazila su se po sredini zapadnog zida carske palače. Arhitrav ima bogatu profilaciju, dok je luk jednostavno profiliran. Umjesto slijepih lukova i stupića, poredan je niz prostih arkada. U doba pokrštenja, na središnjem kamenu arhitrava uklonjena je statua poganske božice Viktorije, a uklesan križ. Na ovim vratima nalaze se uz propugnakul stube, slične prvotnima, koje vode u ophodni hodnik propugnakula. Hodnik na svakoj strani ima po tri arkade veličine 1,45 x 2,90 m s unutarnje strane i po pet s vanjske strane. Širina hodnika je 1,20 m, desni dio zida širok je 0,57, a lijevi 0,45 m pa ukupna širina zida iznosi 2,22 m. Hodnik je visok oko 5,20 m i povrh njega nalazi se originalni kameni pokrov od kamenih ploča kojim završava visina perimetralnog zida i to je jedino mjesto u palači gdje se moće vidjeti vrh glavnog zida. Relativna visina na tom mjestu iznosi 15,75 m, a prag je 1 m niže od današnjeg prolaza.

Povijest

Željezna vrata jedina su od svih četiriju koja su bila u funkciji od trenutka izgradnje do današnjice. Tijekom pročišćenja palače od poganskih simbola, uklonjen je s nadvratnika kip božice Viktorije (Nika), a na njenom su mjestu kršćani u 5. stoljeću urezali križ. Iznad unutrašnjeg dijela vrata, izgrađena je, u stražarskom hodniku, crkva prvotno posvećena sv. Teodoru, a kasnije prozvana crkvom Gospe od Zvonika u kojoj se čuvala slika Gospe od Zvonika. Predromanički zvonik podignut je u 11. stoljeću i najstariji je sačuvani zvonik na jadranskoj obali.

Nakon širenja grada iz palače na zapad, Željezna vrata ostaju otvorena pa se otada nazivaju slobodna vrata. Uz njih je s vanjske lijeve strane izgrađen romanički zvonik sa satom i zvonom, koji dijelom prikriva vrata, a ispred njega nalijevo i zgrada gradske straže, koja je korištena prije širenja grada na zapad. S desne strane nalazi se plemićka palača obitelji Cipriani Benedetti, koju krase dva jedinstvena šesterolučna prozora. U srednjem vijeku je prostor unutar vrata korištena kao sudnica, a sve do 20. stoljeća bio je ispunjen malim kućama i trgovinama.

Literatura

• Prijatelj, Kruno, Spomenici Splita i okolice, Ex libris, Split-Zagreb, 2005. ISBN 953-6310-46-5
• Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana, Naklada Bošković, Split, 2003. ISBN 953-7090-06-X

Vanjske poveznice

• Željezna vrata - visitsplit.com, pristupljeno 31. svibnja 2017.
• Željezna vrata - splitculture.hr  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. lipnja 2017. (Wayback Machine), pristupljeno 31. svibnja 2017.
• Željezna vrata - triprabbits.com  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. travnja 2017. (Wayback Machine), pristupljeno 31. svibnja 2017.

Nedovršeni članak Željezna vrata (Split) koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.