Željko Karaula (povjesničar)

Za druga značenja pogledajte Željko Karaula.

Željko Karaula hrvatski je povjesničar. Istražuje noviju hrvatsku i jugoslavensku povijest, a osobito se detaljno bavi rasvjetljavanjem brojnih pitanja vezanih uz povijest rodnoga grada i okolnih krajeva.[1] Član je Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) iz Podgorice i aktivist je u njegovanju hrvatsko-crnogorskih znanstveno-kulturnih vrijednosti.[2] Autor je monografije "Mačekova vojska", "Hrvatska nacionalna omladina – HANAO", monografije o poznatom hrvatskom ekonomistu "Rudolf Bićanić – Prilozi za biografiju", urednik i pisac predgovora "Dnevničkih zapisa Alojzija Stepinca 1934. – 1945 – iz arhiva UDBA-e" i drugih znanstvenih knjiga. Završio studij povijesti i filozofije te doktorirao povijesne znanosti. Glavni je urednik je časopisa Matice hrvatske Daruvar Zbornik Janković, te član uredništva drugih znanstvenih časopisa u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je užeg uredništva časopisa Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, kao i član uredničkog vijeća časopisa Cris iz Križevaca te član redakcije časopisa "Gledišta" s Cetinja (Crna Gora) kao i član uređivačkog odbora časopisa "Vrela" ogranka Matice hrvatske Daruvar.

Željko Karaula

Fotografija Karaule s predstavljanja knjige Povijest Grubišnog Polja 2019. godine.
Narodnost Hrvat
Polje Povijest
Institucija Alca d.d. Bjelovar
Alma mater FFZG, Hrvatski studiji
Portal o životopisima

Životopis

uredi

Odrastanje i školovanje

uredi

Željko Karaula rođen je u Bjelovaru. Sin je Željka Karaule, poznatog hrvatskog građevinskog inženjera (hidrotehnički smjer)[3] Za postignute rezultate i zasluge u razvoju vodnoga gospodarstva u SFRJ odlikovan 1987. Ordenom rada sa srebrnim vijencem, a 1996. ga je predsjednik Republike Hrvatske odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za njegove zasluge oko rješavanja vodoopskrbe grada Zadra u vrijeme srpske okupacije zadarskog zaleđa i razvoja vodnog gospodarstva u Hrvatskoj. Krajem 1980-ih godina bio je na mjestu saveznog sekretara za vodoprivredu u Beogradu.[4] Njegova baka, učiteljica Olga Karaula (rođ. Horvat) zajedno s Josipom Brozom Titom u Velikom Trojstvu kraj Bjelovara (Tito je boravio i radio ovdje kao strojar od 1921. do 1925. godine) osnovala Diletantsko društvo te bila nazočna njegovom uhićenju te nezgodi s okom u Polakovom mlinu, od kada Josip Broz nosi naočale.[5] Majka mu je Tanja Karaula (rođ. Kranjčević), profesorica hrvatskog jezika i književnosti, koja je u drugoj polovici 1960.-ih godina bila dijelom bjelovarskog književnog kruga oko hrvatskog pjesnika Željka Sabola.[6] S očeve strane obitelj je porijeklom iz okolice Livna, selo Ljubunčić (Bosna i Hercegovina), a s majčine iz bilogorsko-moslavačkog kraja (Garešnica). Izravni predak obitelji je poznati bosanski franjevac Lovro Karaula (1800. – 1875.) koji je tada djelovao u Bosni i Hercegovini kao pristalica i pobornik hrvatskog preporoditelja Ljudevita Gaja u njegovoj ideji „lirskog kraljevstva”, ali i kao suradnik srpske vlade na istoj ideji.[7]

U Bjelovaru završava Ekonomsku i birotehničku školu. Nakon godine dana na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, upisuje i završava Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje stječe naslov profesora povijesti i filozofije. Nakon diplome radi jedno vrijeme kao profesor povijesti u OŠ „Veliko Trojstvo“ kraj Bjelovara.[8] Još kao srednjoškolac, a posebno u studentsko vrijeme intenzivno se bavio šahom, sudjelovao na turnirima i natjecanjima kao član ŠK Bjelovar (prije 1991. ŠK "Petar Drapšin").[9] Na početku svoje spisateljske djelatnosti 1997. godine izašla mu je zbirka pjesama Vodena krila.[10] Godine 2006. postaje direktor poduzeća za marketing, usluge i ugostiteljstvo ALCA d.o.o. Bjelovar.

Poslijediplomski studij povijesti upisuje 2008. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu da bi doktorsku disertaciju Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji pod mentorstvom Ivice Miškulina obranio 2015. godine.[8]

Znanstveno-istraživački rad

uredi

Godine 2016. stječe znanstveno zvanje znanstvenog suradnika,[11] a dvije godine kasnije dobiva nagradu za znanost "Pečat Grada Bjelovara."[12] Iste godine (2018.) od Crnogorskog fakulteta za književnost i jezik na Cetinju dobiva nagradu za znanstveni doprinos njegovanju hrvatsko-crnogorskih znanstvenih veza. Godine 2021. njegova knjiga Političke prilike i Domovinski rat u Daruvaru 1990-1995. koju je izdao daruvarski ogranak MH dobila je Srebrnu povelju Matice hrvatske, da bi istu nagradu dobio i 2023. za biografsku knjigu Bjelovar i Hrvatska u srcu. Željko Sabol: pjesnik, likovni kritičar, proljećar, leksikograf. Prilozi za biografiju (1941. – 1991.) koju je sada izdao Ogranak MH u Bjelovaru.[13][14] Aktivan je suradnik Zavoda HAZU Bjelovar gdje je nositelj projekta Zavoda „Povijest gradova Bjelovarsko-bilogorske županije“. Znanstveno se usavršavao u Institutu za istoriju (Sarajevo) i Institutu „Ivo Pilar“ u Zagrebu. Kao doktorand Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dobitnik je stipendije vlade Crne Gore za znanstvena istraživanja 2011. godine. Iduće 2012. godine dobiva stipedinju Grada Bjelovara za znanstveno istraživanje povijesti toga grada u arhivima Republike Austrije (Beč i Graz). Istovremeno dobiva potporu i za istraživanja u Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji. Znanstveno je istraživao na projektima Zavoda HAZU Bjelovar i Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti (DANU) te Zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj u arhivima Beča, Budimpešte, Maribora, Beograda, Podgorice, Cetinja, Praga i dr. Od početka 2022. stalni je suradnik Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka u okviru BANU i od ranije suradnik DANU iz Podgorice. Godine 2018. dobiva dvotjednu stipendiju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost iz Cetinja na istraživanju u tamošnjim arhivima. Glavni je urednik časopisa ogranka Matice hrvatske iz Daruvara Zbornik Janković od 2016. godine,[15] potpredsjednik toga ogranka[16] i član uredništva Radovi Zavoda HAZU Bjelovar.[17]
Član je Družbe Braća hrvatskog zmaja (pročelnik Zmajskog stola Bjelovar).[18] Također je član Društva za hrvatsku povjesnicu i ICARUS Hrvatska te Društva hrvatskih književnika (podravsko-prigorski ogranak).[19]

Posjeduje knjižnicu koja sadrži oko 10.000 knjiga i periodike povijesnog sadržaja. Sudionik je brojnih međunarodnih (Poznan, Budimpešta, Budva, Pariz, Sarajevo, Pečuh, Beč itd.) i domaćih znanstvenih skupova. Objavio je 19 znanstvenih monografija i 13 uredničkih knjiga (uz dvije zbirke pjesama) te održao niz pozvanih javnih predavanja. Bibliografija mu obuhvaća preko 350 znanstvenih članaka i prikaza.[20][21]

Kontroverze i reakcije

uredi

Njegova knjiga Mačekova vojska – hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji (2015.) izazvala je određena sporenja u hrvatskim povjesničarskim krugovima jer je dovela u pitanje do tada proklamiranu pacifističku politiku HSS-a te iznijela na vidjelo i militarističku dimenziju hrvatskog seljačkog pokreta. Neki su naglasili da je Zaštita imala značajniju ulogu u pomoći ustaškom pokretu da preuzme vlast nakon jugoslavenskog sloma u travnju 1941. u čemu se željelo pokazati da je infiltracija ustaških elemenata u njene redove prije rata bila značajnija.[22]

Početkom 2020. izbio je medijski spor između Željka Karaule i Katoličke crkve u Hrvatskoj jer je Karaula priredio prijepis dnevničkih zapisa nadbiskupa Alojzija Stepinca 1934. – 1945. koje je napravila UDBA 50-ih godina 20 stoljeća, a koji su se čuvali u Hrvatskom državnom arhivu i postali dostupni javnosti krajem 2017. godine. Knjigu je izdala nakladnička kuća "Despot infinitus" iz Zagreba.[23] Katolička crkva je smatrala da je Dnevnik Alojzija Stepinca vlasništvo Zagrebačke nadbiskupije na što su Karaula i nakladnik naglasili da oni objavljuju arhivsku građu iz "Dosjea Stepinac" koja se čuva u HDA. To je javno dostupna građa za istraživanje i za objavu toga materijala nije potrebno tražiti nikakvo dopuštenje Zagrebačke nadbiskupije.[24] Knjiga je 2021. godine ušla u uži izbor Jagiellonskog Sveučilištu (Universitas Jagellonica Cracoviensis) za najbolju knjigu te godine koju su stranci napisali o povijesti jugoistočne Europe.[25]

Za njegovu knjigu "Sekula Drljević (1884-1945) - politička biografija" (CKF-DANU, Podgorica, 2022.) akademik CANU Šerbo Rastoder napisao je da je to jedna od najboljih biografskih studija crnogorskog političara u 20. stoljeću okarakterizirajući je kao "trijumf istorijske nauke".[26]

Djela

uredi

Izbor iz bibliografije

Znanstvene knjige

uredi
  • 1. Studije iz povijesti Bjelovara (1848. – 1991.), Čvor, Bjelovar, 2011. ISBN 978-953-310-012-8[27]
  • 2. HANAO – Hrvatska nacionalna omladina, Naklada Breza: Zagreb, 2011. ISBN 978-953-7036-62-1[28]
  • 3. Moderna povijest Bjelovara 1871-2010. Od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara, ALCA d.o.o.- Naklada Breza: Bjelovar, 2012.ISBN 978-953-7928-00-1[29]
  • 4. Hrvoje, Petrić, Željko, Holjevac, Željko, Karaula, Povijest grada Bjelovara, HAZU Bjelovar-HAZU Zagreb: Zagreb-Bjelovar, 2013. (autorovo 247. – 463.) ISBN 978-953-154-183-1[30]
  • 5. Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji, Despot infinitus d.o.o.: Zagreb, 2015. ISBN 978-953-7892-42-5[31]
  • 6. Rudolf Bićanić – intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist, HAZU – Zavod HAZU Bjelovar: Zagreb-Bjelovar, 2018. ISBN 978-953-347-212-6[32]
  • 7. Povijest Grubišnog Polja, HAZU Bjelovar – HAZU Zagreb: Zagreb-Bjelovar, 2019. ISBN 978-953-347-267-6[33]
  • 8. Političke prilike i Domovinski rat u Daruvaru (1990. – 1995.), Ogranak MH Daruvar: Daruvar, 2020. ISBN 978-953-97096-6-0[34]
  • 9. Ratni put 105. bjelovarske brigade HV, Udruga 105. brigade Hrvatske vojske, Bjelovar, 2020. ISBN 978-953-59195-2-0[35]
  • 10. Sekula Drljević: 1884. – 1945.: Politička biografija, Crnogorski kulturni forum – DANU, 2022. ISBN 978-9940-554-99-6 – COBISS.CG-ID 22879492[36]
  • 11. Kronologija povijesti gradova Bjelovarsko-bilogorske županije (suautor), HAZU – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, Zagreb-Bjelovar, 2020.ISBN 978-953-59195-2-0
  • 12. Daruvar u srednjem vijeku, Družba "Braće Hrvatskog Zmaja", Zagreb, 2021. ISBN 978-953-6928-39-2[37]
  • 13. Povijest Daruvara, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti-Zavod HAZU Bjelovar, Zagreb-Bjelovar, 2021. (suautor) ISBN 978-953-347-418-2
  • 14. Vjekoslav Dominković: Moji doživljaji: Autobiografija – Prinos proučavanju života i djela hrvatskih pedagoga, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, knjiga 15., Zagreb-Bjelovar, 2021. – (suautor prof. dr. sc. Vladimir Strugar) ISBN 978-953-347-426-7[38]
  • 15. Povijest Garešnice, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 2024. (u pripremi)
  • 16. Željko Sabol: pjesnik, likovni kritičar, proljećar, leksikograf. Prilozi za biografiju, Ogranak MH u Bjelovaru, Bjelovar, 2023. ISBN 978-953-8080-03-6
  • 17. Prim.dr. Josip Jagodić: Pravednik među narodima, Družba "Braća Hrvatskog zmaja", Bjelovar, 2023. (suautor Dubravko Habek) ISBN 978-953-6928-42-2
  • 18. Židovi u Bjelovaru – od doseljavanja do Holokausta, Družba "Braća Hrvatskog zmaja", Bjelovar, 2023. ISBN 978-953-6928-43-9
  • 19. Savić Marković Štedimlija (1906-1971.). Publicist, književnik, agent, zatočenik, Fakultet za crnogorski jezik i književnost - DANU, Cetinje, 2024. (u pripremi)
  • 20. Židovi u Daruvaru - život i stradanje jedna zajednice, Židovska općina Daruvar, Daruvar, 2024. (u pripremi)

Uredničke knjige

uredi
  • 1. „Oko mene”. Milan Rojc i Bjelovar (1879-1906), (priredio i napisao predgovor Željko Karaula), I-III., Medicinski fakultet u Zagrebu – Naklada Horvat: Zagreb-Bjelovar, 2011-2013. ISBN 978-953-97958-3-0[39]
  • 2. Budislav Budisavljević-Prijedorski, Memoari – Pomenci iz moga života (urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Tiskara Horvat: Bjelovar, 2012.ISBN 978-953-97958-9-2
  • 3. Hinko Krizman, Dnevnik (1937. – 1941.) Život u politici (urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Gradski muzej Varaždin-Tiskara Horvat: Varaždin-Bjelovar, 2014. ISBN 978-953-7928-01-8
  • 4. Pavelićev diplomat na jugoistoku Europe, Tiskara Horvat, Bjelovar, 2017., (priređivač i pisac predgovora Željko Karaula) ISBN 978-953-7928-08-7[40]
  • 5. Manfred Paštrović, Generacija dvaju ratova, (urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Tiskara Horvat: Bjelovar, 2018. ISBN 978-953-7928-02-5
  • 6. Dnevnik Milana Grlovića, svezak I-III., HAZU – Zavod HAZU Križevci; Zagreb-Križevci, 2018-2020. ISBN 978-953-347-213-3[41]
  • 7. Dnevnički zapisi Alojzija Stepinca 1934. – 1945. u arhivu UDBA-e, Despot infinitus d.o.o.:Zagreb, 2020. ISBN 978-953-8218-66-8[42]
  • 8. Bjelovar i Domovinski rat. Dokumenti. Izvješća bjelovarskog garnizona JNA u Republici Hrvatskoj (siječanj-rujan 1991.), knjiga 1., Zmajski stol Bjelovar – ALCA d.d., Tiskara Horvat, Bjelovar, 2021. ISBN 978-953-7928-19-3
  • 9. Leo Pfeffer, Istraga u Sarajevskom atentatu (pretisak - urednik i pisac predgovora Željko Karaula), Družba "Braća Hrvatskog Zmaja", Bjelovar, 2024. ISBN 978-953-6928-48-4

Povijesna građa

uredi
  • Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941. u povijesnim izvorima – Dokumenti, Viatoni d.o.o.: Bjelovar, 2012. ISBN 978-953-56567-2-2

Katalog izložbe

uredi
  • Veliki župani bjelovarski (1872-1925./1941-1945.), HAZU Zagreb, HAZU Bjelovar, Državni arhiv Bjelovar, Gradski muzej Bjelovar: Bjelovar, 2011. ISBN 978-953-154-970-7[43]

Leksikon

uredi
  • Željko, Kaurić, Vijoleta Herman, Filipović, Ivan, Karaula, Željko, Bulić, Ivan, Dobrovšak, Ljiljana, Šokčević, Dinko, Brlić, Ivan, Kardum, Livia, Tatić, Danijel, Leksikon Veliki rat – (hrvatski pogled), Prvi svjetski rat/Dvostrani leksikon /Hrvatski i srpski pogled, ur. Pavičić, Josip, Jovanović, Nebojša, Holjevac, Željko, Naklada Pavićić d.o.o., (Biblioteka XX stoljeće), Zagreb, 2016. (autor napravio 33 leksikonske jedinice). ISBN 978-953-7949-03-7[44]

Zbirke pjesama

uredi

Glavni urednik časopisa

uredi
  • Zbornik Janković, Vol I. br. 1. (2016)[46]
  • Zbornik Janković, Vol II. br. 2. (2017)[47]
  • Zbornik Janković, Vol III. br. 3. (2018)[48]
  • Zbornik Janković, Vol IV. br. 4. (2019)[49]
  • Zbornik Janković, Vol V. br. 5. – 6. (2020. – 2021)[50]
  • Zbornik Janković, Vol VI. br. 7. (2022)[51]

Izvori

uredi
  1. Karaula, Željko (2015). Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji. Despot infinitus d.o.o.: Zagreb, 521-523.
  2. www.antenam.net Novi redovni, vanredni, dopisni i počasni članovi DANU-a, objavljeno 2. lipnja 2023., pristupljeno 8. lipnja 2023.
  3. http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-58-2006-06-13.pdf/Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. kolovoza 2017. (Wayback Machine)
  4. Branko Vujasinović, Istaknute osobe u hrvatskom vodnom gospodarstvu kroz povijest, Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje, Zagreb, 2007., 33., Zlatna knjiga najuspješnijih hrvatskih poduzetnika 1999., Zavod za poslovna istraživanja, Zagreb, 2000., 211.
  5. Vladimir, Dedijer, Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita, sv. 2., Liburnija, Rijeka, 1981., 344.-350.
  6. Arhiv obitelji Karaula (korespondencija 1965.-1968.)
  7. Bratislav Teinović, Bosanski franjevci između Gaja i Garašanina (1836-1849) - suprotnosti dvije nacionalne politike, Historijska traganja, 16, 2015., 42.
  8. a b Suradnici
  9. Stjepan Šarkanj, 80 godina šaha u Bjelovaru: 1921. - 2001., Tiskara Horvat, Bjelovar, 2002.
  10. Detaljnije u: Ilija Pejić. Mirisi iscrpljena vala - književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću - Prilog nacionalnoj povijesti književnosti i kulture, Alfa, Zagreb, 2017., 667-670.
  11. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. lipnja 2020. Pristupljeno 25. lipnja 2020.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  12. Na svečanoj sjednici dodijeljena javna priznanja zaslužnim građanima. 28. rujna 2018.
  13. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2021. Pristupljeno 5. travnja 2021.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  14. Stigla nagrada za knjigu “Bjelovar i Hrvatska u srcu; Željko Sabol” autora Željka Karaule - https://bjelovar.live/stigla-nagrada-za-knjigu-bjelovar-i-hrvatska-u-srcu-zeljko-sabol-autora-zeljka-karaule/
  15. Zbornik Janković. hrcak.srce.hr
  16. http://www.matica.hr/ogranci/DARUVAR/
  17. Karaula, Željko (2015). Mačekova vojska. Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji. Despot infinitus d.o.o.: Zagreb.
  18. Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" – Pro aris et focis, Deo propitio!. 13. svibnja 2023.
  19. Društvo hrvatskih kniževnika, Podravsko-prigorski ogranak, Željko KaraulaArhivirana inačica izvorne stranice od 11. travnja 2021. (Wayback Machine), pristupljeno 13. travnja 2021.
  20. Pretraga za MATIČNI BROJ ZNANSTVENIKA (MBZ): (karaula, željko) - Napredna pretraga - CROSBI. www.bib.irb.hr
  21. Željko Karaula | Hrvatski studiji/Croatian Studies - Academia.edu. hrstud.academia.edu
  22. Ustaše su rasformirali Mačekove paravojne formacije bez kojih bi teško proglasili NDH. www.vecernji.hr
  23. Dokoza, Marijana. 31. ožujka 2020. "Dnevnički zapisi Alojzija Stepinca 1934.-1945. iz arhiva UDBA-e": Silovita borba za „dušu hrvatskoga naroda"
  24. Zagrebačka nadbiskupija protiv objave: Na pomolu sudski spor zbog Stepinčeva Dnevnika. www.vecernji.hr
  25. Polskie Towarzystwo Historyczne – oddział w Krakowie
  26. Šerbo Rastoder, Prilog proučavanju crnogorske povijesti 20. stoljeća https://hrcak.srce.hr/file/429497
  27. Mira Kolar Dimitrijević, Željko Karaula, Studije iz povijesti Bjelovara (1848.-1991), "Čvor d.o.o.", Bjelovar, 2011., https://hrcak.srce.hr/77433
  28. Karaula, Željko. HANAO - Hrvatska nacionalna omladina. Teroristička organizacija mladih u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.-1925.). Zagreb: Naklada Breza, 2011 Prenosi www.academia.edu
  29. Moderna povijest Bjelovara : 1871.-2010. : od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara / Željko Karaula. -. library.foi.hr
  30. http://podravina.org/datoteke/Podravina23-193-212.pdf
  31. Jurković, Danijel. 28. prosinca 2017. MAČEKOVA VOJSKA. Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira. XX (39–40): 171–174 Prenosi hrcak.srce.hr
  32. Smiljanić, Vlatko. 23. svibnja 2019. Karaula, Željko (2018). Rudolf Bićanić: intelektualac, ideolog, antifašist, ekonomist – Prilozi za biografiju. Kroatologija : časopis za hrvatsku kulturu, društvo i povijest. 10 (2): 137–140 Prenosi hrcak.srce.hr
  33. Predstavljanje knjige "Povijest Grubišnog Polja: srednjovjekovno trgovište – vojna općina – slobodni grad". 28. listopada 2019.
  34. Škvorc, Đuro. 23. svibnja 2019. Željko Karaula, Političke prilike i Domovinski rat u Daruvaru (1990.–1995.) - kratki pregled, Matica hrvatska Daruvar, Daruvar, 2020. Zbornik Janković. IV (4): 623–624 Prenosi hrcak.srce.hr
  35. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. ožujka 2021. Pristupljeno 28. srpnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  36. Šerbo Rastoder, Prilog proučavanju crnogorske povijesti 20. stoljeća https://hrcak.srce.hr/file/429497
  37. Nova povijesna knjiga o Daruvaru, https://www.zvono.eu/nova-povijesna-knjiga-o-daruvaru-785
  38. Strugar, Vladimir. Vjekoslav Dominković. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ; Bjelovar.
  39. Milan Rojc i njegovi memoari. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=303785/
  40. Udbin dosje kao povijesni izvor https://hrcak.srce.hr/226073/
  41. Milan Grlović - relevantnost kroz citate i nasljeđe. https://www.krizevci.info/2020/06/09/milan-grlovic-relevantnost-kroz-citate-i-nasljede/
  42. Borba za dušu hrvatskog naroda. https://croativ.net/dnevnicki-zapisi-alojzija-stepinca-1934-1945-iz-arhiva-udba-e-silovita-borba-za-dusu-hrvatskoga-naroda-8989/
  43. Veliki župani bjelovarski 1872-1945. https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=195787/
  44. Dvostrani leksikon. https://www.vecernji.hr/kultura/budak-i-stepinac-u-srpskoj-i-hrvatskoj-verziji-povijesti-1116515/
  45. Ilija Pejić. Mirisi iscrpljena vala - književni i kulturni život šireg bjelovarskog prostora u 20. stoljeću - Prilog nacionalnoj povijesti književnosti i kulture, nav. dj., 667-670.
  46. Z. Janković (2016). https://hrcak.srce.hr/jankovic/
  47. Z. Janković (2017). https://hrcak.srce.hr/jankovic/
  48. Z. Janković (2018). https://hrcak.srce.hr/jankovic/
  49. Z. Janković (2019). https://hrcak.srce.hr/jankovic/
  50. Z. Janković (2020-2021). https://hrcak.srce.hr/jankovic/
  51. Z. Janković (2022). https://hrcak.srce.hr/broj/23791/

Vanjske poveznice

uredi