Žrnovo
Žrnovo je naselje na otoku Korčuli.
Žrnovo | |
---|---|
dio Žrnova | |
Država | Hrvatska |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/grad | Korčula |
Najbliži veći grad | Dubrovnik |
Površina | 33,9 km2 [1] |
Koordinate | 42°56′N 17°07′E / 42.93°N 17.11°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 1401 [2] |
– gustoća | 41 st./km2 |
Odredišna pošta | 20260 Korčula [3] |
Pozivni broj | +385 (0)20 |
Autooznaka | DU |
Žrnovo na zemljovidu Hrvatske |
Zemljopis
urediUdaljeno je svega 4 km od grada Korčule (u čijem sastavu se nalazi) glavnom cestom na putu prema unutrašnjosti otoka.
Sastoji se od zaselaka Prvo selo, Brdo, Kampuš, Postrana, a pripadaju mu i uvale Žrnovska banja, Vrbovica, Medvinjak. Uza stare kamene kuće s trijemom i popločanim dvorištem su male staje građene u suhozidu, a pokrivene kamenim pločama. Tu je i nekoliko ljetnikovaca kaštela korčulanskog plemstva i posjednika. Podalje od središta naselja i ceste na stjenovitoj uzvisini okružena borovima, nalazi se župna crkva sv. Martina iz 14. stoljeća pregrađena u novije vrijeme.
U zaseoku Postrani na padini brežuljka crkva je sv. Roka, pred njom popločani trg na kojemu rastu stara stabla "Koštili". Tu se tradicionalno održava mačevalacka igra Moštra. Udaljeno od naselja je i groblje s crkvom sv. Vida iz 13. stoljeća, a u mjestu je jos nekoliko malih, starih kapela. Kaštel Baničević poznate plemicke obitelji u Postrani dobro je očuvan. Na pročelju je ploča s grbom i latinskim natpisom o najistaknutijem članu te obitelji Jakovu Baničeviću, koji je živio u 16. stoljeću i bio poznati europski humanist.
Stanovnici Žrnova u prošlosti su se bavili poljoprivredom (vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo) te kamenoklesarstvom. Sada su mnogi zaposleni u građevinarstvu i turizmu. U obližnjim uvalama (sjeverna obala) Žrnovskoj Banji, Medvidnjaku, Vrbovici niz je obiteljskih suvremeno uredenih pansiona i kampova uza samo more.
Stanovništvo
urediPrema popisu stanovnika iz 2001. godine u Žrnovu obitava 1.296 stanovnika.[4]
broj stanovnika | 969 | 1152 | 1385 | 1645 | 1606 | 1781 | 1781 | 1592 | 1439 | 1501 | 1427 | 1363 | 1184 | 1267 | 1296 | 1368 | 1401 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest
urediŽrnovo je bilo nastanjeno još u ilirsko i rimsko doba. Danas je ono malo turističko mjesto.
Gospodarstvo
urediPoznate osobe
uredi- Istaknuti hrvatski književnik i akademik Petar Šegedin rođen je u Žrnovu.
- Jakov Baničević, hrvatski diplomat i humanist
Spomenici i znamenitosti
urediPark prirode Kočje, Stari hrast crnika "Klokolina"
Obrazovanje
urediU Žrnovu postoji osmogodišnja Osnovna škola " Ante Curać - Pinjac", a uz nju i vrtić.
Kultura
urediPoput ostalih otočkih mjesta, Žrnovo njeguje folklornu tradiciju.
Najvažnija je "Moštra", ples "od boja" s mačevima, uz pratnju "mišnjica" ( mijeha s diplama) i "tamburla" (velikog bubnja). Uz izvođenje Moštre do 1966. održavao se tradicionalni običaj žrtvovanja vola, koji vjerojatno vuče podrijetlo još iz minojskih mediteranskih kultova bika i mitraizma. U mjestu djeluje kulturno-umjetničko društvo "Mišnjice" koje njeguje dramski amaterizam i folklor, a "Bratska sloga" prvenstveno se bavi mjesnim tradicijama i folklorom. U Žrnovu su rođeni i suvremeni hrvatski umjetnici slikari i kipari (Radoslav Duhović, kipar, Nikola Skokandić, grafičar, Ante Radovanović, Frano Cebalo, Abel Brčić, slikari). U Žrnovu je također jako aktivno karnevalsko društvo " Vilani" koji u doba maškara organiziraju plesove i druženja. Početkom kolovoza organizira se tradicionalna " Makarunada". To je seoska fešta u kojem se promovira seoske običaje uz degustaciju poznatih žrnovskih makaruna, jela od domaće tjestenine i mesnog goveđeg umaka. Manifestacija ima humanitarni i zabavni karakter.
Šport
uredi- Ženski rukometni klub "Žrnovo"
- Nogometni klub " Žrnovo"
- Udruga lađara " Žrnovski galijoti"
- Biljarski klub u Postrani
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ DZS - Popis stanovnika 2001. godine