Žumberačka gora

Žumberačka gora
	Pogled na Svetu Geru iz Pangrč Grma u Gorjancima
Položaj
Koordinate	45°44′57″N 15°18′33″E / 45.74907305°N 15.30917984°E
Država	Hrvatska Zagrebačka županija; Karlovačka županija;
Najbliži gradovi	Samobor; Jastrebarsko ; Ozalj ; Novo Mesto (u Sloveniji);
Dio gorja	miješana obilježja Dinarida i Alpa
Fizikalne osobine
Najviši vrh	Sveta Gera - 1178 m
Ostali vrhovi	Ravna Gora (1001 m); Ječmište (976 m) ; Karvanka (888 m); Japetić (879 m); Ravnice (860 m); Zečak (795 m); Plešivica (Čerga) (778 m); Štula (576 m)
Planinarstvo
Planinarski domovi	Planinarska kuća Scout; Planinarska kuća Vodice ; Planinarski dom Veliki Dol; Planinarski dom Željezničar ; Planinarski dom Šoićeva kuća; Planinarski dom Žitnica ;
	Žumberačka gora Žumberačka gora na zemljovidu Hrvatske

Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji. Žumberak je i naziv za hrvatsku mikroregiju koja obuhvaća hrvatski dio gore, ali bez Samoborskoga gorja. Najviši je vrh Sveta Gera (slov. Trdinov vrh) na 1178 metara nadmorske visine, koji je ujedno i najviši vrh kontinentalne Hrvatske. Žumberak još nazivaju i Alpska Hrvatska. Žumberačko gorje tvori nekoliko gorskih lanaca: Žumberačka gora, Samoborsko gorje i Plešivica (poznata i kao Jaskanska Plješivica).

Bogatstvo biljnim i životinjskim svijetom te vodom zanimljive su značajke te planine. Nekada su se koristila i rudna bogatstva po kojima je Žumberak poznat; osobito su se vadili bakar i, u manjim količinama uz bakar, zlato te željezo. Žumberak je nastanjen autohtonim hrvatskim stanovništvom kao i potomcima uskoka, doseljenika s juga koji u Žumberku žive još od poziva cara Ferdinanda 1530. da štite Austriju, Kranjsku i Hrvatsku od Turaka.

Danas je Žumberak prvenstveno turistički kraj koji privlači mnogobrojne planinare i izletnike. Veći dio gore zaštićen je kao Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

Zemljopis uredi

Žumberačka gora smještena je između rijeke Krke, Save i Kupe, te gradova i naselja Samobora, Jastrebarskog, Brežica, Kostanjevice, Novog Mesta, Metlike, Ozlja i Krašića. Većim dijelom se nalazi u Zagrebačkoj, a manjim u Karlovačkoj županiji. Područje te gore najviša je stalno naseljena zona u Hrvatskoj.

Dio gore, koji teritorijalno pripada Zagrebačkoj županiji, područje je podijeljeno između grada Samobora, grada Jastrebarskog i grada Ozlja te općina Žumberak i Krašić.

Žumberačko gorje sastoji se od 3 gorska lanca: Žumberačke gore, Samoborskog gorja i Plešivice.

Žumberačka gora uredi

Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice na sjeveroistoku, u blizini Bregane, pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od Vivodinskoga pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkoga vinogorja do Rijeke, odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu do državne granice.^[1] Većina Žumberačke gore je u prošlosti bila dio Vojne krajine.

Samoborsko gorje uredi

Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru, sve do naselja Bregana. Istočna granica ide od Bregane do Okića. Samoborsko gorje u prošlosti nije bilo dio Vojne krajine, već je spadalo pod Bansku Hrvatsku.

Plešivica uredi

Istaknuti masiv na jugu Samoborskog gorja, na istoku seže do Okića, a na jugu se spušta u Plešivičko vinogorje i u nizinu Pokuplja.

Gorjanci uredi

Slovenski dio gore, od rijeke Save pa prema zapadu gotovo do Kočevskoga Roga. Sjeverna mu je granica rijeka Krka.

Podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore uredi

Približna podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore.

Reljef uredi

Većinom prevladavaju dolomiti iz trijasa te naslage iz krede, zbog čega je ovo kršno područje, tzv. zeleni krš (krš prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u paleozoiku, točnije permu prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)^[2]

U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: Kupčine, Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo je područje premreženo potocima, kojih ima ih više od 300, a izvora još i više.

Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom hrptu koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:

Grgosova špilja (u mjestu Otruševcu u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.
špilja Provala, duljine od 1862 metra
špilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.^[2]

Posebnost ove gore su visoravni, na kojima je koncentrirana naseljenost. Najbolji primjeri su Sošičko polje i žumberačko Mrzlo Polje, koja su pravi primjer polja u kršu.

Najvažniji vodeni tokovi su: rijeka Kupčina, koja izvire u zapadnom dijelu gore i na kojoj se nalazi poznati Sopotski slap visine preko 40 metara, zatim Bregana, Gradna i Slapnica sa svojim Vranjačkim slapom (sa sedrenom barijerom) i slapom Brisalom.

Flora i fauna uredi

Flora uredi

Flora je jedno od najvećih bogatstava Žumberačke gore: ona je dom za više od 1000 biljnih vrsta, od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.

Šume prekrivaju većinu površine Žumberačke gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrptu u predjelima višim od 950 metara. Na slovenskoj strani, u blizini Svete Gere, nalazi se prašuma. Najviše je bukove šume koja se nalazi u gorskom pojasu.^[3] Na većim površinama mogu se naći i hrast kitnjak i obični grab (u brežuljkastom pojasu), te hrast medunac i crni grab (na strmijim južnim padinama). U tim se šumama mogu pronaći ugrožene vrste hrvatska perunika (Iris Croatica) i blagajev likovac (Daphne blagayana).

Travnjaci i močvare su također dom mnogim biljnim vrstama, među kojima treba spomenuti runolist (Leontopodium alpinum), uskolisnu suhoperku (Eriophorum angustifolium) i čaškastu balušku (Tofieldia calyculata), prosasti šaš (Carex panicea) i mirisavi dvolist (Platanthera bifolia) te izduženi šaš (Carex elongata).

Žumberačka gora je također dom mnogim lišajevima i gljivama, od kojih su neke i globalno ugrožene, primjerice sivosmeđa puževica (Hygrophorus camarophyllus), ali i čitav niz drugih gljiva.

Žumberačke su šume poznate po vrganjima i ostalim jestivim, ali i otrovnim gljivama, među kojima je najpoznatija i najotrovnija zelena pupavka.

runolist
uskolisna suhoperka
hrvatska perunika
blagajev likovac
mirisavi dvolist
čaškasta baluška

Fauna uredi

Životinjske su vrste također brojne. Među grabežljivcima se osobito ističu smeđi medvjed i vuk. Od ptica tu su jastreb kokošar, vodenkos, ali i lastavice, sove, te sve ostale vrste karakteristične za brdska područja Hrvatske. U nižim se dijelovima može sresti siva čaplja, pa čak i rode koje znaju zalutati sve do Mrzlog polja, krškog polja u središnjem žumberku.
Česti su i gmazovi: od zmija tu obitavaju poskok, ribarica (koja je ugrožena vrsta) i riđovka, a od guštera sljepić, zelena (livadna gušterica), obični zelembać (Lacerta viridis), zidna gušterica (Podarcis muralis) te živorodna gušterica (Lacerta vivipara). Također se mogu sresti i mnoge vrste vodozemaca, osobito žaba, zatim pjegavi daždevnjak (kojega u Žumberku katkada nazivaju i godenjak) te posebna osobitost toga kraja – crni daždevnjak, kojega se može pronaći uz potoke u višim dijelovima gore. U potocima žive pastrve, kojima pogoduju čista voda i brzi tokovi bogati kisikom. Veliki gorski plavac (Phengaris rebeli, nekoć znan kao Maculinea rebeli) je najrjeđi kukac Žumberačke gore. Kritično je ugrožena vrsta, zanimljiva zbog simbioze s mravima roda Myrmica, tj. mirmekofilije.

smeđi medvjed
sivi vuk
crni daždevnjak
pjegavi daždevnjak
jastreb
poskok

Zaštita prirode uredi

Zbog svoje flore, faune, ali i kulturnih lokaliteta, Žumberačka je gora zaštićeni park prirode.^[4]^[5]

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje uredi

Žumberačka gora zajedno sa Samoborskim gorjem od 1999. čine Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, koji obuhvaća oko 350 km².^[5]

Značajni krajobraz Slapnica uredi

Slapnica izvire 9 km nakon malenog sela Medven drage. Duboka potočna dolina Slapnice. Među mnogim slapovima ističe se Vranjački slap. Dom je mnogim životinjskim i biljnim vrstama, te gotovo netaknutim šumama.

Spomenik prirode Grgosova Špilja uredi

Nalazi se u Otruševcu, naselju u blizini Bregane. Jedna je od najduljih špilja u kontinentalnoj Hrvatskoj, značajna po bogatstvu kalcitnih ukrasa. Slučajno je otkrivena sedamdesetih godina 20. stoljeća.

Specijalni šumski rezervat Japetić uredi

Japetić je zaštićen kao specijalni šumski rezervat zbog stoljetnih bukovih šuma i gorskih travnjaka u svom vršnom dijelu.

Značajni krajobraz Okić uredi

Okić je ruševina staroga srednjovjekovnoga grada. Nalazi se na brdu čiji se vrh nalazi na 495 m nadmorske visine, na krajnjem istoku Plešivice. Padine tog brijega su vrlo strme i obrasle šumom, zbog čega je ovaj krajobraz osobito zanimljiv botaničarima.

Park-šuma Tepec i Stražnik uredi

Park-šuma iznad Samobora, krajnji zapadni dio Samoborskoga gorja na izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu.

Posebni botanički rezervat kod Smerovišća uredi

Zapadno od Samobora na brežuljku iznad korita Lipovečke Gradne. Dom je mnogim biljkama, od kojih su neke relikti.

Šport uredi

Od 1996. trči se međunarodna atletska utrka Žumberačka utrka.

Galerija uredi

crkva svetog Ilije
Okić
crkva svetog Nikole (Miklavža) u Gorjancima
Plešivica, pogled s Japetića
Vranjački slap
Sveta Gera, pogled iz Košenice u Gorjancima
vidikovac na Japetiću
Mrzlo polje
Mrzlo Polje
Krvavi kamen pod Svetom Gerom
Pil srama u Podžumberku
Razlika između Žumberačke gore i Samoborskog gorja

Poveznice uredi

Literatura uredi

Z. Keller & I. Ott: Žumberak i Žumberačka gora, planinarski vodič. Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 64 str, 1961.
Sergej Forenbacher 1995: Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb, 653 str. ISBN 953-0-60533-1
Ivanka Borovac 2001: Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb

Izvori uredi

↑ 58 9.6.1999 Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode
↑ ^a ^b Speleološke pojave u parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 9. lipnja 2007. Pristupljeno 30. prosinca 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Skripta za ekologiju bilja - Alegro. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2014. Pristupljeno 5. siječnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Državni zavod za zaštitu prirode: Zaštićena područja u Hrvatskoj - nacionalne kategorije
↑ ^a ^b Culmen.info: Hrvatska – Žumberačka gora Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. siječnja 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 22. lipnja 2014.

Vanjske poveznice uredi

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Žumberačka gora

Napomena: Ovaj tekst (ili jedan njegov dio) preuzet je sa službenih mrežnih stranica Parka prirode Žumberak. Vidi dopusnicu.

[1] 58 9.6.1999 Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode

[speleo-klub-2] Speleološke pojave u parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 9. lipnja 2007. Pristupljeno 30. prosinca 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[3] Skripta za ekologiju bilja - Alegro. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2014. Pristupljeno 5. siječnja 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[4] Državni zavod za zaštitu prirode: Zaštićena područja u Hrvatskoj - nacionalne kategorije

[Culmen-5] Culmen.info: Hrvatska – Žumberačka gora Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. siječnja 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 22. lipnja 2014.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]