Županija Središnja Bosna

županija Bosne i Hercegovine

Županija Središnja Bosna (boš. Srednjobosanski kanton) šesta je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Županija Središnja Bosna graniči s Hercegbosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Sarajevskom i Zeničko-dobojskom županijom i na sjeveru s entitetom Republika Srpska. Županijsko sjedište je u Travniku.

Županija Središnja Bosna
Zastava Grb
Zastava Grb
položaj Županije Središnje Bosne
općine/gradovi Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik, Uskoplje, Vitez
sjedište Travnik
osnovana 12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade Tahir Lendo (SDA)
predsjednik skupštine Josip Kvasina (HDZ BiH)
površina
 - ukupno 3189 km2
stanovništvo
- ukupno (2013.) 254 686
 - gustoća 79,86/km2
pripadnost Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona UTC +1

Upravna podjelaUredi

Sjedište Županije nalazi se u Travniku. Sastoji se od 12 općina i to:

StanovništvoUredi

Stanovništvo 1991.Uredi

 
Etničko stanje u središnjoj Bosni 1991. i 2013.

Po popisu iz 1991. u županiji Središnja Bosna je živjelo 341.365 stanovnika, od čega je bilo[nedostaje izvor];

  • Muslimana 147.608 ili 43%
  • Hrvata 131.791 ili 39%
  • Srba 41.409 ili 12%
  • Jugoslavena 13.805 ili 4%
  • ostalih 6.753 ili 2%

Travnička općina neposredno pred rat popisom imala je 70.747 stanovnika, od čega 31.813 Muslimana, 26.118. Hrvata 7.777 Srba te ostalih 5.039, u kojima su većinom bili pripadnici prvih triju naroda izjašnjenih kao Jugoslaveni.[1]

Stanovništvo 2013.Uredi

Po popisu iz 2013. u županiji Središnja Bosna je živjelo 254.686 stanovnika, od čega je bilo:[1]

  • Bošnjaka 146.652 ili 57,58%
  • Hrvata 97.629 ili 38,33%
  • Srba 3.043 ili 1,19%
  • ostalih 7.362 ili 2,90%

Pod ostale se računaju izjašnjeni kao Jugoslaveni, bez odgovora, Muslimani, regionalno izjašnjeni ili se nisu izjasnili. Po gradovima i općinama izjašnjenost je bila sljedeća:[1]

Općina Hrvata Postotak Bošnjaka Postotak Srba Postotak Ostalih Postotak Ukupno Postotak
Bugojno 5.767 18,33% 24.650 78,33% 376 1,19% 24.650 100%
Busovača 8.873 49,54% 8.681 48,47% 205 1,16% 17.910 100%
Donji Vakuf 58 0,04% 13.376 95,64% 107 0,07% 13.985 100%
Dobretići 1.626 99,82% 0 0,00% 1 0,06% 1.629 100%
Fojnica 3.664 29,65% 7.592 61,44% 48 0,03% 12.356 100%
Uskoplje 8.660 41,25% 12.004 57,18% 30 0,14% 20.993 100%
Jajce 12.555 45,89% 13.269 48,68% 501 1,84% 27.258 100%
Kiseljak 11.823 57,06% 7.838 37,82% 409 1,97% 20.722 100%
Kreševo 4.149 78,38% 1.014 19,23% 26 0,49% 5.273 100%
Novi Travnik 11.002 46,16% 12.067 50,63% 367 1,54% 28.832 100%
Travnik 15.102 28,24% 35.648 66,65% 640 1,20% 53.482 100%
Vitez 14.350 55,54% 10.513 40,69% 333 1,29% 25.836 100%
ŽSB 97.629 38,33% 146.652 57,58% 3.043 1,19% 254.686 100%

Županijska upravaUredi

Županijska skupštinaUredi

stranka broj zastupnika
1996. 1998. 2000. 2002. 2006. 2010. 2014. 2018.
  HDZ BiH
23 / 55
18 / 55
8 / 28
10 / 30
6 / 30
7 / 30
8 / 30
9 / 30
  SDA
29 / 55
16 / 55
8 / 28
10 / 30
8 / 30
6 / 30
8 / 30
10 / 30
  SBB BiH
4 / 30
4 / 30
2 / 30
  SDP BiH
2 / 55
5 / 55
6 / 28
3 / 30
3 / 30
6 / 30
4 / 30
5 / 30
  DF
3 / 30
2 / 30
  HDZ 1990
3 / 30
2 / 30
2 / 30
1 / 30
  HSP BiH
0 / 30
0 / 30
1 / 30
0 / 30
  Nezavisni blok
1 / 30

Privreda i infrastrukturaUredi

 
Poslovni centar PC-96 u Vitezu, najveći prodajni kompleks u Središnjoj Bosni

Na području županije razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području županije. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za županiju tako i za Bosnu i Hercegovinu.

Od energetskih sirovina ističu se lignit na području Vrbaske doline, mrki ugljen na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka.

Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetit, hematit i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko-građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna.

Od ukupne površine županije 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare.

Područje županije spada u skupinu brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krumpir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno-djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa).

 
Magistralni put M5 kod Travnika

U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je bogato rijekama i ima velike mogućnosti izgradnje minihidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.

InfrastrukturaUredi

PrometUredi

Županija ima velik udjel kategorizirane cestovne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka Vrbasa, Fojnice i Lašve. Na području županije postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 260,6 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom.

Kroz županiju prolaze sljedeći magistralni putevi:

ObrazovanjeUredi

U županiji postoje ukupno 32 državne i 4 privatne srednje škole. U SBK postoje 3 privatna sveučilišta (dva u Travniku i jedan u Kiseljaku), dok državnih sveučilišta nema.[3][4]

ZdravstvoUredi

Glavna je bolnica u županiji županijska bolnica u Travniku. Postoje još dvije opće bolnice u Bugojnu i Novoj Biloj, jedna specijalna bolnica u Travniku te brojni domovi zdravlja i privatne klinike.

KulturaUredi

PovijestUredi

IzvoriUredi

  1. a b c Travnički vjesnik travnicki.ba: U ŽSB u Travniku živi najviše Hrvata! , 30. lipnja 2016. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)
  2. Mreža Magistralnih Cesta u FBiH. BIHAMK.BA (bošnjački). Pristupljeno 24. prosinca 2017.
  3. Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini. Srednje škole (engleski). Pristupljeno 24. prosinca 2017.
  4. Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini. Srednje škole (engleski). Pristupljeno 24. prosinca 2017.

Vanjske povezniceUredi