Administrativna podjela Latvije
Latvija ima političku ili administrativnu i povijesnu ili kulturnu podjelu. Prema administrativnoj reformi Latvije, koja je na snagu stupila 1. srpnja 2009. godine, Latvija je umjesto dotadašnjih 26 distrikta, koji su bili prvi razred administrativne podjele, podijeljena na devet gradova pod izravnom državnom upravom ili tzv. "republikanske gradove" (latvijski: Republikas pilsētas),[1] koji izravno odgovaraju državi, ali za unutarnje poslove imaju gradsko vijeće i gradonačelnika kao predstavnika vlasti. Drugi razred podjele čini 110 župa (latv. pagasti, plural) i pet puta više općine (latv. novadi, plural).[2][3]
.png)
Republički gradovi uredi
| Redni broj | Ime "republičkog grada" |
|---|---|
| 1. | Daugavpils |
| 2. | Jēkabpils |
| 3. | Jelgava |
| 4. | Jūrmala |
| 5. | Liepāja |
| 6. | Rēzekne |
| 7. | Rīga |
| 8. | Valmiera |
| 9. | Ventspils |
Izvori uredi
- ↑ (engl.) Povijest i razvoj administrativne podjele Latvije Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2010. (Wayback Machine), PDF format, Riga, 2009., pristupljeno 10. travnja 2016.
- ↑ (let.) "Administratīvo teritoriju un apdzīvoto vietu likums, Latvijas Vēstnesis (mrežno izdanje: likumi.lv), objavljeno 18. prosinca 2008., pristupljeno 5. siječnja 2010.
- ↑ (let.) Administratīvo teritoriju un apdzīvoto vietu likums Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. studenoga 2015. (Wayback Machine), nais.lv, objavljeno 18. prosinca 2008-, pristupljeno 1. rujna 2015.
Vanjske poveznice uredi
- (let.) Broj stanovnika u Latvijskim župama Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. travnja 2016. (Wayback Machine)