Gomoljastonoga šumarica

(Preusmjereno s Agaricus abruptibulbus)

Gomoljastonoga šumarica, anis pečurka ili nasječena pečurka (lat. Agaricus abruptibulbus) je jestiva gljiva iz porodice pečurki (Agaricaceae).

Gomoljastonoga šumarica
Agaricus abruptibulbus.jpg
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Agaricaceae
Rod: Agaricus
Vrsta: A. abruptibulbus
(Peck) Kauffmann (1905.)
Dvojno ime
Agaricus abruptibulbus
Sinonimi
Agaricus abruptus Peck (1900.)

OpisUredi

  • Klobuk gomoljastonoge šumarice je širok od 8 do 12 centimetara, jajasto zvonolik, zatim otvoren, ponekad malo ispupčen, svilenast, potpuno bijel, na dodir, odnosno na pritisak ruke, dobiva limunastožute mrlje, gol, na obodu sitno ljuskav.
  • Listići su gusti, uski, dugo blijedi, poslije svijetložućkasti, sivkasti i na kraju tamnosmeđi, gotovo crni.
  • Stručak je visok od 10 do 12 centimetara, vitak, cilindričan, uzdužno šupalj, na dnu redovito savijen pod pravim kutom i zadebljan; zadebljanje je ekscentrično i kao odsječeno; bijel, ponekad crvenkast ispod klobuka, na kraju tamnosmeđ ili crn, vjenčić poput zastorka nalazi se pod klobukom.
  • Meso je u klobuku bijelo, u stručku blijedo, ima izvanredno jak miris po bademu, odnosno amigdalinu.
  • Spore su ovalne, smeđe boje, 5 - 6 x 3 – 4 μm.

StaništeUredi

Raste u malim skupinama od 2 do 3 primjerka u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama. Nalazimo je često u maksimirskom parku od ljeta do kraja jeseni.

UpotrebljivostUredi

Gomoljastonoga šumarica je jestiva, dobra je za jelo pripremljena na razne načine.[1]

SličnostiUredi

Gomoljastonoga šumarica pripada grupi pečurki koje su vrlo slične lipiki i šumskoj pečurki, koje su isto jestive. Međutim, zbog vitkog rasta i svojstvenog zadebljanja stručka ne može se s njima zamijeniti. Osobito treba pokloniti pažnju na mlade šumske pečurke jer se lako mogu zamijeniti smrtno opasnom bijelom pupavkom i zelenom pupavkom, koje imaju potpuno bijele listiće i svojstveno zadebljanje stručka s ovojem.

SlikeUredi

         

IzvoriUredi

  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Gomoljastonoga šumarica.