Akademizam u likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) je naziv za korištenje ustaljenih školskih, tradicionalnih postupaka; tehničkih vještina bez istinskog nadahnuća.

Studenti slikaju "po modelu" u pariškoj akademiji (École). Fotografija s kraja 19. st.
Alexandre Cabanel, Rođenje Venerino, 1863., ulje na platnu, 130 x 225 cm, Muzej d'Orsay, Pariz.
William-Adolphe Bouguereau, Rođenje Venerino, 1879., 300 × 218 cm, Muzej d'Orsay, Pariz.
Honoré Daumier, Ove godine opet Venere ... uvijek Venere!. Grafika br. 2 iz serijeLe Charivati, 1864.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Akademizam

Pojam je nastao još u vrijeme kada se cijenila akademska vještina umjetnika koji su stvarali na tradicionalan način, školovani na brojnim svjetskim, umjetničkim akademijama. Posebice, standardi francuske Académie des beaux-arts, koja je djelovala pod utjecajem Neoklasicizma i Romantizma, uvjetovali su miješanje oba ovih pravaca u pokušaju sinteze oba stila. To se najbolje vidi u djelima umjetnika kao što su: William-Adolphe Bouguereau, Suzor-Coté, Thomas Couture, i Hans Makart. U ovom kontekstu, ova umjetnost je nazivana i "akademizam", "akademska umjetnost", "L'art pompier(engleski)", i "eklekticizam", a ponekad je i usko vezana uz "historicizam" i "sinkretizam".

No, danas pojam "akademski" označava duh i način koji pripada ili se odnosi na neku akademiju (znanstveni formalizam), dok u pogrdnom značenju označava nešto što je beživotno, zastarjelo i knjiški.

Najpoznatiji umjetnici

uredi

Poveznice

uredi

Vanjske poveznice

uredi