Wikipedija

Albanofobija

Albanofobija označava osjećaj neprijateljstva ili mržnje prema Albancima ili Albaniji. Albanofobija opisuje negativne stereotipe, predrasude i diskriminaciji prema pripadnicima albanskog naroda.

Može poprimiti i oblik rasizma ako je povezana s uvjerenjem da su Albanci neka vrsta niže rase.[1][2] Antialbanski osjećaji ogledaju se i u uporabi naziva Šiptari, koji se zbog negativne konotacije u srpskom i hrvatskom jeziku smatra uvredljivim.[3][4]

Albanofobija u Srbiji uredi

  Podrobniji članak o temi: Albanofobija u Srbiji
 
Pozdrav sa srpskog primorja (Drač), srpski propagandni poster iz 1913.

Albanofobija u Srbiji je počela rasti početkom 20. stoljeća i usko je povezana s vanjskopolitičkim ciljem Kraljevine Srbije da izađe na Jadransko more (luka Drač) preko albanskog teritorija.[5][6] U tom cilju, srpski tisak je širilo stereotipe o Albancima kao o "divljacima" nesposobnim za samostalan državni život.[7] Čak i mnogi srpski znanstvenici su prije nastanka nezavisne Albanije 1912. godine, pokušavali dokazati nesposobnost Albanaca za stvaranje vlastite države, tvrdeći da albanska plemena nemaju potrebu za državom ni sposobnost održavanja vlastite nacije te im je stoga potrebno tutorstvo.[6] Smatralo se da bi tek kolonizatorskim utjcajima, odnosno uključenjem Albanaca i njihovih teritorija u srpsku državu, bilo omogućeno njihovo obučavanje za civiliziran život.[6] Dimitrije Tucović u vrijeme Balkanskih ratova bilježi da je šovinistički tisak u Srbiji „mjesecima i godinama širio o albanaskom narodu iskrivljena mišljenja“,[7] izazivajući kod srpskog naroda „mržnju prema divljim Arnautima, prikrivajući divljaštva koja je srpska vojska prema njima počinila“.[8]

Nakon nemira na Kosovu 1981. godine, u Srbiji započinje organizirana propaganda o genocidu nad Srbima na Kosovu (izvješća o masovnim silovanju Srpkinja, iseljavanju Srba i sl).[9] Srpski nacionalisti iseljavanje Srba s Kosova prikazuju kao rezultat pritiska i uzimaju kao potvrdu da Albanci Srbima čine ogromnu nepravdu u vlastitoj državi.[9] Sredinom 1980-ih, govor mržnje u srpski medijima se usredodočuje na Albance.[10] Uz albansko ime su od sredine 1980-ih korištene reči “genocid”, “zulum”, “razbojništvo”, “silovanje”, čime je spominjanje Albanaca i u privatnom govoru steklo negativnu konotaciju.[6] 1986. godine objavljen je Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti, koji demonstracije Albanaca na Kosovu 1981. godine naziva „neofašističkom agresijom“[11] i navodi da se na Kosovu i Metohiji provodi „fizički, politički, pravni i kulturni genocid nad srpskim stanovništvom“.[12]

Od 1990-ih godina, zahvaljujući propagandi Miloševićevog režima, Albanci postaju srpski „neprijatelji“.[3][6] Srpski intelektualci tada pišu o Albancima uglavnom u okviru stereotipa o njihovoj „urođenoj“ mržnji prema Srbima, koja je proizvod njihovih dominantnih „osobina“, „primitivizma“ i „razbojništva“.[6]

Velik broj tiskanih i elektronskih medija u Srbiji i dalje uzastopno širi govor mržnje prema Albancima.[13][14]

Mržnje prema Albancima u Srbiji šire i razna ekstremistička udruženja i navijačke skupine. Ekstremna mržnja prema Albancima se javno iskazuje na skupovima profašističkih organizacija, kao što je Otačastveni pokret Obraz, u vidu parola: „Ubij, zakolji da Šiptar ne postoji", „Srbija Srbima, Šiptarima sekira" i tome slično.[15] Eksplicitni govor mržnje se može čuti i na tribinama nogometnih stadiona, gdje se i uzvikuju parole „Ubi, zakolji, da Šiptar ne postoji“[16] i „Ubij Šiptara“.[17]

Albanofobija u Makedoniji uredi

U Makedoniji je 2009. godine izbio skandal u javnosti nakon što je Makedonska akademija nauka (MANU) izdala veliku Makedonsku enciklopediju u kojoj se Albanci nazvani i „šiptari”, „arnauti”, „balisti” i „planinski ljudi”.[18] Ovo je izazvalo prosvjede albanskih političkih stranaka, nevladinih organizacija i građana, koji su tražili hitno povlačenje enciklopedije i javnu ispriku albanskom narodu.[19]

Albanofobija u Italiji uredi

Albanofobija je jaka u Italiji i ona se prije svega odnosi na albanske emigrante koji se stereotipno doživljavaju kao kriminalci, prodavači droga, prostitutke i necivilizirani ljudi.[20][21] Talijanski analitičari smatraju da se albanofobija prema albanskim imigrantima uglavnom zasnivaju na stereotipu albanske "invazije" na talijanske, odnosno europske teritorije.[22]

U talijanskim medijima se daje veliki prostor zločinima koje su počinili Albanci, pa čak i onima koji se samo pretpostavljaju.[22] Istraživači ove pojave upozoravaju da iako postoji veća razina kriminaliteta među albanskim doseljenicima u Italiji u odnosu na neke druge doseljeničke skupine, policija ne smije prenositi ove stereotipe na sve Albance.[22]

Albanofobija u Grčkoj uredi

Albanci u Grčkoj čine oko polovicu ukupnog broja doseljenika i glavnu metu negativnih stereotipa u grčkim medijima.[23] U objašnjenju albanofobije se polazi od činjenice da je grčko društvo donedavna bilo vrlo „homogeno“ i da je brojan dolazak doseljenika uzrokovao šok kod lokalnog pučanstva i poremetio postojeću ravnotežu.[24] Reakcije stanovništva se iskazuju u vidu šovinizma i ksenofobije (odnosno albanofobije), koja je prilično zastupljena u medijima.[24] Medijski govor mržnje obuhvaća rasizam, poziv na protjerivanje Albanaca iz Grčke, širenje predrasuda i mržnje i stereotipno predstavljanje Albanaca kao opasnih kriminalaca ili „životinja“.[23] Izvještavanje medija o Albancima se često povezuje s položajem grčke manjine u Albaniji, za koju se navodi da trpi pritisak albanske države, što se dalje uzima kao opravdanje za odnos prema Albanaca u Grčkoj.[23]

Albanski emigranti u Grčkoj doživljavaju „ozbiljnu diskriminaciju“ na poslu, posebno u vezi s visinom nadnica i socijalnim osiguranjem.[25] Zbog sredine, albanski radnici su ponekad primorani promijeniti ime.[24]

Povezani članci uredi

Vanjske poveznice uredi

Izvori uredi

  1. ↑ Albanci u regionu. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. kolovoza 2016. Pristupljeno 27. rujna 2010.
  2. ↑ Širi se akcija protiv govora mržnje i diskriminacije. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2016. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ↑ a b Vladimir Arsenijević, Naše crnje. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. srpnja 2011. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. ↑ Jovan Ćirilov, Albanac ili Šiptar. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. veljače 2010. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. ↑ Димитрије Туцовић, Србија и Арбанија (у Изабрани списи, књига II, стр. 56) Просвета, Београд, 1950.
  6. ↑ a b c d e f Olivera Milosavljević: Stereotipi srpskih intelektualaca 20. veka o „nama" i „drugima". Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2009. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. ↑ a b Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 56) Prosveta, Beograd, 1950.
  8. ↑ Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 58-59) Prosveta, Beograd, 1950.
  9. ↑ a b Andrej Nosov, Nasilna društva u tranziciji (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  10. ↑ Mr Nidžara Ahmetašević, Rat rečima i slikama. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. ožujka 2014. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  11. ↑ Memorandum SANU[neaktivna poveznica]
  12. ↑ Memorandum SANU
  13. ↑ Protiv govora mržnje - za toleranciju. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. ožujka 2016. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  14. ↑ Prestati s govorom mržnje i prikrivanjem činjenica o Kosovu. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. listopada 2011. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  15. ↑ Govor mržnje: Quo vadis, Srbijo?[neaktivna poveznica]
  16. ↑ Ubi, zakolji, da Šiptar ne postoji
  17. ↑ Ubij Šiptara
  18. ↑ Albance u ekciklopediji nazvali „planinskim ljudima". Inačica izvorne stranice arhivirana 6. ožujka 2016. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  19. ↑ Албанците во енциклопедијата - „шиптари“
  20. ↑ Italophilia meets Albanophobia: paradoxes of asymmetric assimilation and identity processes among Albanian immigrants in Italy
  21. ↑ Breaking the Albanian stereotype. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2011. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  22. ↑ a b c Out of Albania: From Crisis Migration to Social Inclusion in Italy
  23. ↑ a b c Racism and Cultural Diversity in the Mass Media (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 27. veljače 2012. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  24. ↑ a b c Albanian immigration and urban transformations in Greece[neaktivna poveznica]
  25. ↑ Greece: Treatment of ethnic Albanians. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. listopada 2012. Pristupljeno 27. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Albanofobija&oldid=6824107"