Otvori glavni izbornik

Alexander Hamilton

Alexander Hamilton (11. siječnja 1755 ili 1757 – 12. srpnja 1804) bio je američki ekonomist, politički teoretičar i prvi ministar financija SAD. Po njegovoj zamisli je sazvana Philadelphijska konvencija, a kao pionir američkog ustavnog prava bio je koautor Federalističkih spisa, djela koje se smatra glavnim izvorom za tumačenje Ustava SAD. Zbog svega toga se Hamilton smatra jednim od Očeva osnivača SAD.

Aleksander Hamilton
Alexander Hamilton

1. ministar financija SAD-a
Rođenje
Politička stranka Federalistička stranka

Hamilton se rodio na otoku Nevis u Britanskoj Zapadnoj Indiji a obrazovanje stekao u Trinaest kolonija Sjeverne Amerike. Kada su se kolonije pobunile protiv britanske vlasti, Hamilton se priključio revolucionarima i njihovoj miliciji i izabran je za kapetana artiljerije. Za vrijeme rata je postao ađutant i bliski prijatelj Georgea Washingtona.

Nakon završetka rata je izabran kao delegat u Kontinentalni kongres, ali je podnio ostavku kako bi se posvetio biznisu te osnovao Banku New Yorka. Hamilton je tada stekao mišljenje kako američka ekonomija ne može napredovati ako SAD ostanu konfederacija suverenih država, pa se zalagao za transformaciju SAD u nacionalnu državu sa snažnom centralnom vlašću. Za te se ideje zalagao na Ustavnoj konvenciji i dio njih je postao dio novog Ustava. U vlastitoj državi New York Hamilton je po tom pitanju bio u manjini, ali je s vremenom i ona ratificirala novi Ustav.

Kada je 1789. po novom Ustavu formiran kabinet na čelu s Washingtonom, Hamilton je postao njegov član, odnosno prvi ministar financija. S vremenom je došao u oštar sukob s državnim sekretarom Tomasom Jeffersonom oko toga kako se mlada nacija mora razvijati - Hamilton se zalagao za razvoj industrije, velikih gradova i snažnu centralnu vlast, dok je Jefferson preferirao poljoprivredu, selo i više vlasti federalnim državama. Taj sukob je doveo do stvaranja dviju stranaka - Hamiltonove Federalističke i Jeffersonove Demokratsko-republikanske.

Drugi važan izvor sukoba s Jeffersonom bio je odnos prema Francuskoj revoluciji, odnosno sudjelovanju SAD u sukobu Velike Britanije s francuskom revolucionarima. Hamilton se zalagao za suradnju s bivšom kolonijalnom maticom. Godine 1795. Hamilton je bio prisiljen dati ostavku zbog skandala nakon otkrivanja izvanbračne ljubavne veze s Marijom Reynolds, ali je zato tri godine kasnije stekao komandu nad Vojskom SAD u Američko-francuskom pomorskom ratu.

Sukob Hamiltona s federalističkim predsjednikom Jonom Adamsom je godine 1800. omogućio da na vlast dođe Jefferson. Hamilton se ponovno vratio poduzetništvu i 1801. godine osnovao New York post. Dugogodišnje suparništvo s potpredsjednikom Aronom Berom je 1804. eskaliralo u sukob završen dvobojem u kome je Hamilton ubijen.

Vanjske vezeUredi