Alosaur

Alosaur (od starogrčkih riječi αλλος/allos ("drugačiji, neobičan") i σαυρος/sauros ("gušter") - "neobični gušter") najkrvoločniji^{[nedostaje izvor]} je i najčešći^{[nedostaje izvor]} dinosaur iz doba kasne jure. Othniel C. Marsh, najveći^{[nedostaje izvor]} paelontolog 19-og stoljeća, dao je ovom dinosauru latinski naziv Allosaurus.

Crtež alosaura

Alosaur
Alosaurov kostur
Status zaštite
Status zaštite: Fosili
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Sauropsida
Nadred:	Dinosauria
Red:	Saurischia
Podred:	Theropoda
Porodica:	Allosauridae
Rod:	Allosaurus Marsh, 1877.
Rasprostranjenost
Vrste
A. fragilis Marsh, 1877. (tip) A. atrox (Marsh, 1878.) Paul, 1987 A. europaeus Mateus et al., 2006. A. "jimmadseni" Chure, 2000. vide Glut, 2003
Sinonimi
Creosaurus Marsh, 1878. ?Epanterias Cope, 1878. Labrosaurus Marsh, 1879. Camptonotus Marsh, 1879.
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Opis

Hodao je dvonožno. Zadnji udovi služili su mu za kretanje, a prednji za lov. Na snažnim rukama imao je po tri prsta s pandžama ali vjerojatno je napadao samo raljama. Zadnji su mu udovi imali četiri pandže kojima bi kidao velike komade mesa. Imao je veliko mišićavo tijelo dugo 7-12 metara.

Vrat je bio kratak, a velika glava mu je bila lakša zahvaljujući tome što je imala velike rupe. Zubi su bili dugi između 5 i 10 cm. Iznad očiju je imao prepoznatljive koštane kvrge.

Ponašanje

Pretpostavlja se da je lovio dinosaure biljoždere, ali je sigurno bio i strvinar. Smatra se da su se mladunci hranili manjim životinjama poput guštera, žaba, većih kukaca, stonoga i sl.

Rasprostranjenost i stanište

Nastanjivao je područja današnje Sjeverne Amerike, Španjolske i istočne Afrike. U doba kasne jure ta su područja bile ravnice.